U Hrvatsku je stigao ruski propagandni web portal. Rusija je od početka invazije na Ukrajini 2014. godine postala svjetska predvodnica u dezinformiranju. Prva je počela koristiti farme botova za širenje lažnih vijesti o svojoj invaziji, a odnedavno je u Hrvatskoj dostupan i prvi ruski propagandni portal s lažnim vijestima.

Ruski propagandni portal pod nazivom Pravda postavljen je krajem travnja čime je zaokruženo prisustvo ovog portala u svim zemljama Europske unije, piše Dnevnik.hr.

“Njegova funkcija je širenje dezinformacija i propagande u smislu nametanja percepcije koja bi odgovarala ruskoj strani. To su lažne vijesti koje imaju svrhu obmane i donošenje krivih zaključaka“, rekao je Roman Domović s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba.

Objasnio je da se vijesti skupljaju primarno s poznatih ruskih portala kao što su RIA, Tass, ali i Telegram kanala i onda se automatizirano stavljaju na web stranice.

Web stranica portala namijenjena hrvatskim čitateljima prilično je loša. Teško je razumljiva i prepuna pogrešaka, a ovo su samo neki od primjera:

“Na uskrsnim službama trgovačkog centra (vojni komesari) planiraju grabljati ljude.”

“Na ruskim Telegram kanalima drugi dan fotografija hoda albanski militant koji je ubijen negdje u blizini Avdeevke.“

“Ukrajinski “huligani” i dalje su krenuli u napade, hvatajući voljene, ali postoji jedna nijansa.“

Rusku hibridnu operaciju u veljači je otkrila francuska agencija Viginum, kao nadzornica stranih dezinformacija. Tada je otkriveno da se kampanja fake newsa priprema najprije u Francuskoj, Njemačkoj i Poljskoj, a potom i u ostalim europskim zemljama pa tako i u Hrvatskoj.

“Inače možemo razlikovati informacijske operacije koje dugoročno ciljaju na promjenu korpusa javnog znanja o nečemu ili trenutnih koje obično nazivamo upravljanje percepcijom. Najčešće se ovaj drugi primjer pronalazi netom prije izbore kada se pokušavaju plasirati dezinformacije“, rekao je Domović.

Objasnio je i da ne mora biti riječ samo o lažnim vijestima, nego to mogu biti i spinovi gdje se određeni kut ističe kako bi se pridobilo publiku da vjeruje u nešto drugo.

Propagandnim ratom bavio se i Jadranski opservatorij za digitalne medije (ADMO). U sklopu istraživanja globalnih teorija zavjere analizirali su i Facebook stranice ruskih veleposlanstava u regiji.

“One funkcioniraju kao svojevrsni propagatori što nas ne treba čuditi. Mi smo s propagandom svakodnevno suočeni. Često od početka rata Ukrajine i Rusije teško razlikujemo što je propaganda, a što su točne informacije. To je jako opasno“, rekao je Nebojša Blanuša iz ADMO-a.

Ovo je prvi inozemni propagandni portal u Hrvatskoj, a o njegovoj eventualnoj zabrani ili ograničenju radu može odlučivati agencija za mrežne djelatnosti u okviru HAKOM-a.

Pravoslavni kršćanski vjernici danas proslavljaju najveći blagdan – Uskrs. Kršćanske crkve širom svijeta Uskrs slave u spomen na Kristovo uskrsnuće, njegovu pobjedu nad smrću i grijehom, a danas Uskrs slave srpska, ruska, grčka, bugarska i etiopska crkva, kao i jedan broj Eskima na Aljasci i pravoslavni vjernici u Egiptu.

Pravoslavci Uskrs slave prvu nedjelju punog mjeseca nakon proljetne ravnodnevnice, ali obvezno nakon židovske Pashe.

Ovaj blagdan ne slavi se uvijek istog datuma, može se slaviti u razmaku od čak 35 dana. Prema julijanskom kalendaru najranije se može slaviti 4. travnja, a najkasnije 8. svibnja, dok je najraniji datum za obilježavanje Uskrsa po gregorijanskom kalendaru 22. ožujka, a najkasniji 25. travnja.

Pravoslavci Uskrs slave tri dana. Za ovaj blagdan vezuje se običaj poklanjanja jaja. Jaje je simbol obnavljanja prirode i života i simbolizira Isusov izlazak iz groba i ponovno rađanje.

Prvo obojeno naziva se čuvarkuća i u pravilu je crvene boje. Crvena boja simbolizira krv koju je Isus prolio na Golgoti, ali je i boja uskrsnuća. Ovo jaje čuva se sve do sljedećeg Uskrsa i ima poseban značaj. Prema predaji, Marija Magdalena je rimskom caru Tiberiju, koji nije vjerovao u Kristovo uskrsnuće, dala crveno jaje i pozdravila ga riječima „Hristos Vaskrse“.

Danas je običaj da uskršnje slavlje počinje nakon jutarnje službe, nakon čega se vjernici pozdravljaju rečima „Hristos Vaskrse“ i „Vaistinu Vaskrse“.

Primjenom novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva od 1. svibnja 2024. minimalne plaće povećavaju se prosječno 17 posto za temeljna ugostiteljska zanimanja i odnosi se na sve poslodavce i radnike u RH u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, izvijestili su u četvrtak iz HUP-a.

To je, ističu iz HUP-a (Hrvatske udruge poslodavaca), najveće povećanje minimalnih plaća kroz kolektivni ugovor ugostiteljstva na godišnjoj razini do sada i rezultat odluke o proširenju primjene novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva koju je donijelo Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Uz plaću, poslodavci u turizmu osiguravaju dodatne beneficije, smještaj, prehranu i drugo, pri čemu i oni i sindikati u turizmu poručuju da je ključno da svi dionici u turizmu razmišljaju kako osigurati što konkurentnije uvjete rada u odnosu na zemlje u okruženju.

Iza novog ugovora, kao partneri, osim Ministarstva rada, stoje HUP-ova Udruga ugostiteljstva i turizma te Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH) i Sindikat Istre, Kvarner i Dalmacije (SIKD).

Povećanja plaća u četiri razreda od 11 do 20 posto važi i za strane i agencijske radnike

Povećanje osnovnih bruto plaća bez dodataka zaposlenih u ugostiteljstvu dogovoreno je u četiri razreda prema složenosti poslova – od najnižeg povećanja od 11 posto do najvišeg od 20 posto.

Tako je za prva dva razreda – jednostavni i manje zahtjevni poslovi poput čistača, spremača, servira, portira, nosača prtljage, odnosno sobarica, pomoćnih konobara, kuhara, recepcionara, slastičara i slično – dogovoreno povećanje bruto plaće za 20 posto te iznosi 840, odnosno 850 eura.

Za konobare, kuhare, slastičare, recepcionare ugovoren je iznos od 880 eura, što je povećanje od 16 posto, a za konobare i kuhare specijaliste povećanje minimalne bruto plaće je za 11 posto, na 980 eura.

Uz povećanje plaća Kolektivnim ugovorom definirana su i druga materijalna prava zaposlenih, kako kažu iz HUP-a “značajno iznad zakonski propisanih, koje turistički sektor prati kroz 20 godina dugu tradiciju uspješnog pregovaranja sindikata i poslodavaca u ovom sektoru”.

Novi Kolektivni ugovor ugostiteljstva u primjeni je od ove godine do kraja 2025., a novost je da je ugovoreno da se primjenjuje i na strane i agencijske radnike te dopune odredbe o rasporedu radnog vremena i odredbe o preraspodjeli.

Povodom proširenja tog Ugovora, predsjednik HUP Udruge ugostiteljstva i turizma Željko Kukurin naglasio je da su ljudi “temelj kvalitetne turističke usluge” te da u Hrvatskoj svi koji rade i odlučuju u turizmu moraju stvarati konkurentne uvjete rada u odnosu na zemlje u okruženju.

“Cijela industrija se trudi kontinuirano unapređivati uvjete rada za zaposlenike, a proširenje Kolektivnog ugovora još je jedan korak u tom smjeru. Sindikati u turizmu važan su partner na tom putu i zato mi je drago da s njima postižemo konsenzus oko važnih pitanja i zajedno unapređujemo sektor u kojem radimo”, zaključio je Kukurin.

Iz HUP-a još ističu da je proširena primjena Kolektivnog ugovora ugostiteljstva posebno važna za ugostitelje poduzetnike jer zbog različitih intenziteta poslovanja i specifičnosti dnevnog i tjednog rasporeda radnog vremena, bez takvog ugovora ne bi mogli koristiti preraspodjele u maksimalnom trajanju od 60 sati unutar 6 mjeseci niti mogućnosti korištenja skraćenog dnevnog odmora od 8 sati, ako nisu članovi HUP-a ili nemaju sklopljen kućni kolektivni ugovor.

Predsjednici sindikata iz sektora Eduard Andrić (STUH) i Marina Cvitić (SIKD) naglašavaju da se novim proširenim ugovorom osiguravaju bolji uvjeti rada i materijalna prava radnicima te da se ugovorenim rastom minimalnih plaća za četiri razreda složenosti poslova sužava prostor za prijavu radnika na niže plaće i isplatu razlike do dogovorene plaće na ruke.

Poručuju i da nastavljaju s poslodavcima pregovarati o povećanju plaća da se približe plaćama u konkurentnim državama EU i zaustavi odljev naših kvalificiranih i iskusnih radnika.

Kažu i da nove plaće još nisu dostatne, ali su zagarantirane, i interes svima mora biti zajednički – zadržavanje kvalitetnih kadrova i povratak onih koji su otišli, što se, po njima, može samo kroz veće plaće i bolje uvjete rada.