Hrvatska
Željko Predovan: "Nemojmo grad pretvoriti u muzej jer muzeji su loše posjećeni!"

Na aktualnom satu današnjeg Gradskog vijeća, vijećnici su raspravljali o mnogim “bolnim” točkama. Josip Vlahović iz DSU-a postavio je pitanje o formiranju regija u RH, naknadama članovima Nadzornih odbora, te pitanje o energetskoj bilanci Županije i Grada.
Gradonačelnik Zvonimir Vrančić još jednom je ponovio kako ne postoji službena inicijativa o preustroju i da je za sada suvišno razgovarati o istome. Također je dodao kako su članovima NO-a smanjene naknade te da se po pitanju energetske bilance već pripremaju planovi za budućnost.
SDP-ovu vijećnicu Ingrid Antičević Marinović zanimalo je kada će Grad isplatiti građane kojima je deposedirano zemljište te o kojim se iznosima radi. Ujedno je zapitala zašto Grad Zadar nije iskoristio niti jednu lipu iz pretpristupnih fondova.
– Imamo potpisane ugovore s tim ljudima, no zbog nedostatka novca nisu do sada isplaćeni. S obzirom da Grad ima sve veću likvidnost, uskoro ćemo isplatiti deposedirana zemljišta, rekao je Vrančić te dodao kako Grad priprema šest projekata za kandidaturu u pretpristupne fondove.
Curenje informacija iz Gradske uprave
Vijećnik SDP-a Željko Ivančević zapitao je hoće li uskoro krenuti izgradnja “skate parka” koji zadarska mladež toliko željno isčekuje, no gradonačelnik je kratko odgovorio kako izgradnja takvog objekta nije u prioritetima Gradske uprave.
HSLS-ov Željko Predovan osvrnuo se na problematiku sa zadarskim štandovima.
– Bili su na Kalelargi, sad su na rivi a uskoro bi mogli završti u moru… Treba naći razumijevanja i negdje smjestiti te ljude. Nemojmo ih potjerati iz grada. Nemojmo grad pretvoriti u muzej jer muzeji su loše posjećeni, kazao je Predovan.
Vrančić je u svom odgovoru rekao kako je to veliki problem te da je potrebno pronaći odgovarajuću lokaciju kako ne bi oskrvnjivali povijesnu jezgru, a sve u dogovoru s konzervatorima.
Po odluci Gradskog vijeća nagradu za životno djelo dobit će akademik Ante Stamać te košarkaš Giuseppe Giergia. Dobitnici godišnjih nagrada su glumica HNK-a Jasna Ančić, klapa Intrade, pjesnik Slavko Govorčin, arhitekt Ante Uglešić za kreaciju trga Poljane Ivana Pavla II dok će se Lučanu Karloviću nagrada dodijeliti posthumno Grb Grada Zadar.
Posebnom odlukom Gradonačelnika Zvonimira Vrančića Grb Gradonačelnika dodjeljuje se tvrtki HSTEC d.o.o., što je gradonačelnik otkrio tek na samoj sjednici.
– Tko je dnevnoj novini VOX otkrio dio imena dobitnika ovogodišnjih priznanja Grada Zadar unatoč dogovoru Odbora da će se to znati tek na sjednici Gradskog vijeća na kojoj će vijećnici odlučivati o predloženim lauretima?, zapitala je Sabina Glasovac, predsjednica kluba vijećnika SDP-a i članica tog odbora. Ona, kao i predsjednika HDZ-ova kluba vijećnika Nediljko Pavlović ustvrdili su kako ni svojim vijećnicima nisu otkrili imena. Riječi se držao i predsjednik Gradskog vijeća Živko Kolega koji je na tom Odboru od 11 članova tražio da se imena odmah objave po završetku njihove sjednice.
– Ovo je primjer koji pokazuje kako oko nas sjede ljudi kojim se ne može vjerovat. Vi se gradonačelniče čudite što informacije cure iz policije , a cure također i iz gradske uprave. Na ovakve dogovore o šutnji ubuduće nemojte na nas računati, poručila je Glasovac.
Vrančić: “PU ne češlja Gradsku upravu!”
SDP-ova vijećnica Sabina Glasovac, u ime javnosti ali i ostalih vijećnika zamolila je gradonačelnika da pojasni nedavnu policijsku intervenciju u zgradi Gradske uprave.
“PU ne češlja! Inspektor se najavio i rekao koji ga dokumenti zanimaju te su isti predani. Državno odvjetništvo je smatralo spornim izvješće o reviziji te je zatražilo istragu o nenaplati obveza i koja su sredstva upotrebljena u naplati potraživanja – plaćanje čovjeka koji vodi Klub Zadrana u Zagrebu, završetak ŠC Višnjik, otkup i deposedacija zemljišta na Višnjiku te informacije o naručivanju oglasa koje svoma jednako plaćamo pa se nemamo što opravdavati”, zaključio je Vrančić.
Centar Mocire “zapeo” u podzemnim kanalima
SDP-ova vijećnica Irena Dragić otvorila je pitanje o Centru Mocire čije otvaranje se već neko vrijeme prolongira.
Gradonačelnik je dodao kako je izvođač radova “zapeo” u sanaciji podzemnih kanala što iziskuje dodatna novčana sredstva, a što će se pokušati dogovoriti u narednim tjednima.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




