Connect with us

Svijet

Što možemo očekivati od klime do 2050?

Objavljeno

-

Europska agencija za okoliš (EEA) objavila je nedavno novo izviješće koje pokazuje koliko se klima na Starom kontinentu promijenila u posljednje vrijeme, što možemo očekivati u narednim desetljećima te kako se trebamo pripremiti za život u ekstremnijem svijetu

Budući da je teško očekivati da će se u dogledno vrijeme svjetski čelnici uspjeti dogovoriti o nekim značajnijim mjerama za smanjenje emisija stakleničkih plinova, stručnjaci predviđaju da će prosječne temperature do kraja stoljeća narasti za tri do četiri stupnja Celzijeva.

Novi dokument koji je objavila EEA po prvi put predstavlja prilično jasnu sliku o tome kako se klima do sada promijenila, kako će se mijenjati u skoroj budućnosti te što sve zemlje i gradovi trebaju poduzeti, odnosno promijeniti da bi opstali u novim uvjetima. Na temelju izviješća i dostupnih podataka znanstveni časopis New Scientist napravio je vrlo detaljnu kartu koja pokazuje s kojim će se problemima određene zemlje morati nositi (pogledajte kartu dolje desno). Hrvatska se nalazi u skupini zemalja u kojima se od 2021. do 2050. godine ne očekuje porast temperatura veći od 1,5 stupnjeva Celzijevih. Ključni problem naše regije bit će suše koje će otežati uzgoj određenih usjeva, odnosno biljaka.

Toplinski udari

Prije svega s globalnim zatopljenjem možemo očekivati češće ekstreme – visoke temperature i toplinske udare. Oni će se najsnažnije očitovati na jugu koji će se zagrijavati brže od europskog prosjeka. Samo u toplinskom valu 2003. godine u Europi je umrlo oko 35.000 ljudi, uglavnom starijih. No ovaj će problem zapravo biti izraženiji na europskom sjeveru jer su mediteranski gradovi svojom oraganizacijom i arhitekturom, s uskim sjenovitim ulicama, brojnim vrtovima i relativno malim prozorima, bolje pripremljeni za velike vrućine. Neki stručnjaci preporučuju da se arhitektura sjevera već sada poočne prilagođavati toplijem svijetu.

Poplave

U cijeloj Europi bit će više poplava, no one će najviše pogoditi sjeverne zemlje koje će se morati suočiti s brzim porastom razina mora uzrokovanim otapanjem Arktika. Plimni valovi izazvani olujama bit će viši, a niska priobalna područja će nestati. Neki dijelovi Europe morat će braniti svoje obale na sličan način kako to već desetljećima čini Nizozemska, a gradovi će morati smanjiti površine pod betonom kako bi pospješili upijanje većih količina padalina.

Problem energije

Neki izvori energije mogli bi biti ugroženi. Osobito se to odnosi na hidrocentrale koje će do 2050. dobivati dovoljno vode zimi, ali ne i ljeti. Nuklearne elektrane će ostati pouzdani izvori energije bez značajnijih emisija stakleničkih plinova, međutim, mnoge od njih smještene su uz obale radi dostupnosti vode pa će biti osjetljive na podizanje razina mora.

Problem hrane

Proizvodnja hrane postat će otežana u zemljama juga gdje će suše biti učestalije, a na sjeveru zbog poplava i oluja. Mediteranske zemlje morat će odustati od uzgoja nekih biljaka jer će klima za njih biti jednostavno previše vruća da bi proizvodnja bila isplativa. Poljoprivrednici će se morati preorijentirati na sorte otporne na suše. Siromašne zemlje jugoistoka poput Rumunjske, Bugarske, Turske i balkanskih bit će osobito ugrožene, međutim, ako pripreme dobre sustave navodnjavanja mogle bi čak postati prave europske žitnice.

Gospodarski problemi

Gospodarska kriza već je bacila Europu na koljena. S klimatskim promjenama ona će postati još ozbiljnija. Bogate zemlje nekako će se moći nostiti s problemima – primjerice moći će ulagati u brane, sustave navodnjavanja i obrane od poplava, međutim, one siromašnije neće. Zbog toga će razlike koje već danas postoje u budućnosti postati još veće. Mediteranske zemlje poput Hrvatske bit će osobito ranjive, ne samo zato što su već sada dublje u krizi već i zbog toga što se u gospodarstvu više oslanjaju na poljoprivredu i turizam. One će za preživaljavanje morati pronaći nove grane privrede.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

DUGOROČNA PROGNOZA / Pripremite se na teško ljeto: Stvara se klimatski fenomen, a s njim iznadprosječne vrućine i suša

Objavljeno

-

By

Severe Weather

Ulazak u ljeto 2026. obilježen je naglim i značajnim promjenama u oceanima i atmosferi, a najnoviji podaci potvrđuju ubrzan razvoj fenomena El Niño, koji bi do druge polovice godine mogao dosegnuti razinu tzv. “Super El Niña”.

Iako je riječ o globalnom klimatskom obrascu, njegove posljedice već se naziru i u Europi. Ključnu ulogu u ovom procesu ima snažan oceanski Kelvinov val koji je posljednjih tjedana znatno ojačao i potaknuo prijelaz iz višegodišnjeg utjecaja La Niñe u toplu fazu El Niña. Time se mijenja i globalna cirkulacija atmosfere, što će se odraziti i na vremenske prilike u Europi tijekom ljeta.

Prema najnovijim dugoročnim prognozama modela ECMWF i UKMO, Europa bi u ljeto 2026. mogla imati temperature iznad prosjeka na većem dijelu kontinenta. Najizraženije zatopljenje očekuje se od južne prema središnjoj i sjevernoj Europi, što je povezano s dotokom toplijeg zraka sa juga zbog područja niskog tlaka zapadno od Europe.

Super El Nino
Severe Weather

Istodobno, prognoze ukazuju na neujednačen raspored oborina. Veće količine kiše očekuju se u južnim, jugoistočnim i dijelom sjevernim dijelovima Europe, dok bi središnji i sjeverozapadni dijelovi kontinenta mogli imati manje oborina od prosjeka. Upravo kombinacija viših temperatura i manjka kiše povećava rizik od suše, osobito u središnjoj Europi, prenosi Večernji list.

Sličan obrazac potvrđuju i oba glavna prognostička modela. UKMO također predviđa jači južni dotok zraka prema Europi, što dodatno podiže temperature, dok raspored oborina ostaje podijeljen – više kiše na jugu i sjeveru, a manje u zapadnim i središnjim dijelovima kontinenta.

Analize prijašnjih jakih El Niño događaja pokazuju da takvi uvjeti često donose toplija ljeta u velikom dijelu Europe, uz promijenjene obrasce padalina. Iako se svaki događaj razlikuje, aktualne prognoze upućuju na sličan razvoj situacije i ovog ljeta.

Nastavi čitati

Svijet

NA UDARU TOPLINSKIH VALOVA / Od sjevera sve do Mediterana: “Opasno visoke” temperature prijete Europi

Objavljeno

-

By

Windy.com/ilustracija

Prošle godine toplinski valovi pogodili su područje od Mediterana do Arktika, a Grenland je izgubio 139 milijardi tona leda, prema novom izvješću Copernicusa, dok je solarna energija dosegnula nove visine.

Gotovo cijela Europa prošle je godine zabilježila iznadprosječne temperature, dok su šumski požari spalili rekordne površine, a toplinski valovi zahvatili su kontinent od sjevera do juga, pokazuje opsežna nova klimatska studija.

Godina 2025. donijela je temperaturu od 46°C u Portugalu, temperature od 30°C unutar Arktičkog kruga te 20 velikih šumskih požara istovremeno u Španjolskoj.

„Opasno visoke“ temperature uzrokovale su „posljedice za društva i ekosustave diljem Europe“, navodi se u izvješću o stanju klime u Europi, prenosi CNN.

Studiju su izradili Copernicusova služba za klimatske promjene i Svjetska meteorološka organizacija.

„Od UK-a do istočne Europe“

U Britaniji je, navodi se, godina donijela najtoplije ljeto ikad zabilježeno, „nacionalno značajne“ nestašice vode, rekordan broj šumskih požara i gubitke za poljoprivrednike u iznosu od 800 milijuna funti.

Iako je zemlja i ranije imala vrlo vruća ljeta, uključujući poznatu 1976. godinu, ekolozi su zabrinuti zbog toga koliko su takvi događaji postali učestaliji i rasprostranjeniji.

Samantha Burgess iz Copernicusa rekla je za Sky News da je vrućina 1976. bila „vrlo lokalizirana“ nad Britanijom.

No prošli lipanj donio je „uvjete toplinskog vala praktički od Ujedinjenog Kraljevstva sve do istočne Europe, do Grčke“.

Hilary McGrady, čelnica najveće europske organizacije za zaštitu prirode, National Trusta, rekla je za Sky News: „Ove iznimne godine sada postaju nova norma.“

Organizacija je nedavno pozvala svojih pet milijuna članova da pišu svojim zastupnicima o zaštiti britanske ugrožene divljine i ruralnih područja.

„Potrebne su hitne mjere za prilagodbu i smanjenje emisija tempom koji zahtijeva znanost“, rekla je za Sky News.

Zašto je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava?

Ekstremni vremenski uvjeti prošle godine često su bili pojačani klimatskim promjenama, budući da se kontinent zagrijava brže od bilo kojeg drugog.

Copernicus navodi četiri razloga za taj trend, uključujući blizinu Europe arktičkoj regiji, koja se sama zagrijava najmanje tri puta brže od globalnog prosjeka.

Kontinent također postaje sunčaniji, a promjene u vremenskim obrascima uzrokuju snažnije toplinske valove.

Područja prekrivena snijegom, koja reflektiraju sunčevu toplinu, također se tope.

Tračak nade

Ipak, izvješće donosi i tračak nade jer je solarna energija dosegnula rekordne razine.

Osigurala je 12,5% električne energije u Europi, u odnosu na 10,3%, potaknuto povećanjem instalacija i činjenicom da kontinent postaje sunčaniji.

Od 1980-ih, stroži propisi smanjili su onečišćenje aerosolima iz automobila i elektrana; to je razbistrilo nebo od reflektirajućih čestica, omogućujući većem broju sunčevih zraka da dopru do kontinenta.

Međutim, prema industrijskom udruženju Solar Energy UK, solarni paneli ne funkcioniraju dobro ako se previše zagriju.

Nastavi čitati

Svijet

Njemački kardinal Marx želi dijeliti blagoslove istospolnim parovima. Što će reći papa Lav XIV?

Objavljeno

-

By

Pexels

Njemački kardinal Marx je poslanicom svojoj biskupiji provocirao papu da konačno jasno kaže što misli o blagoslovu istospolnih parova. Odgovor je brzo stigao, iz druge ruke: Lav XIV. “nije baš oduševljen”

Katolička crkva još je daleko od mogućnosti crkvenog vjenčanja homoseksualnih parova, iako je papa Franjo jasno rekao kako se “nikome” ne smije uskratiti blagoslov. No njegov nasljednik papa Lav XIV. je, iako je već duže od godinu dana na čelu Crkve, dosad izbjegavao jasno reći svoje mišljenje i o tom pitanju.

No nakon inicijative njemačkog kardinala to više nije bilo moguće. Doduše Marx je poslanicu uputio svojoj nadbiskupiji München-Freising, ali dodatnu težinu svakako ima što je on i bivši predsjednik Njemačke biskupske konferencije i u njoj se poziva na smjernice i te Konferencije i Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK).

I kardinal Marx ukazuje kako Crkva blagoslov vjenčanja može dati samo ženi i muškarcu, ali blagoslov bi mogli dobiti – svi.

“Nijedan par ne smije biti odbijen”

Piše i kako sakrament braka “nije moguć” za homoseksualne parove, ali se “odustaje od dosadašnjeg kategoričkog ‘ne’ blagoslovu tih parova”. U duhu pape Franje ponavlja kako “niti jedan par ne smije biti odbijen” i kako “Crkva parovima koji su povezani ljubavlju iskazuje priznanje i nudi im pratnju”. Niti kardinal ništa ne naređuje dušobrižnicima u svojoj nadbiskupiji, ali im to savjetuje kao “temelj pastoralnog djelovanja”, podsjeća Deutsche Welle.

Smjernica o blagoslovu “svih” parova usvojena prije godinu dana već se provodi u biskupiji Limburg, na čijem je čelu donedavni predsjednik Njemačke biskupske konferencije i nasljednik kardinala Marxa, Georg BätzingParovi mogu dobiti blagoslov i u biskupijama Trier te Rottenburg‑Stuttgart jer je to još uvijek uvelike u nadležnosti tamošnjeg biskupa. Utoliko sasvim drukčija situacija vlada ondje gdje glavnu riječ imaju konzervativni biskupi, primjerice u biskupijama Köln, Regensburg ili Passau.

Svi su pozvani slijediti Isusa

Papa Franjo je rekao da pred nikim vrata crkve ne smiju ostati zatvorena i kako blagoslov trebaju dobiti svi koji ga žele.Foto: Vatican Media/picture alliance

Očito je to sad već bilo previše za papu Lava XIV. U zrakoplovu pri povratku sa svog puta po Africi je izjavio kako se Vatikan ne slaže s formalnim blagoslovima homoseksualnih parova izvan onoga što je dopustio papa Franjo, kada je rekao da “svi” mogu primiti blagoslov. Potom je Lav dodao i kako je čuvena i sporna Franjina izjava blagoslova za tutti, tutti, tutti (“svi, svi, svi”) izraz uvjerenja Katoličke crkve “kako su svi dobrodošli i pozvani slijediti Isusa”, ali tu su i granice gdje Crkva “nije spremna prihvatiti” veću liberalizaciju, piše DW.

“Skloni smo misliti kako Crkva, kada govori o moralu, govori samo o seksualnom moralu. U stvarnosti, mislim da postoje mnogo veće i važnije teme poput pravde, ravnopravnosti, slobode muškarca i žene, vjerske slobode”, izjavio je papa Lav XIV. u avionu na povratku s puta po Africi.

Već u avionu pri povratku iz Afrike je papa upozorio Nijemce: da, blagosloviti se mogu “svi”, ali i to ima granica koje Crkva ne želi prijeći pod njegovim vodstvom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu