Connect with us

Nekategorizirano

Pero FullHouse: "Partijaneri, bit će bolje!"

Objavljeno

-

Pero Fullhouse (osobna arhiva)
Jedan od najboljih hrvatskih DJ-a, Pero FullHouse za Z NET otkriva koliko je loše stanje elektonske glazbe u Hrvatskoj i tko je zaslužan za to, te s kojim DJ-ima je radio i zašto ih je doveo baš u Hrvatsku.
Pero FullHouse objašnjava što je dobar DJ i kakvi se smatraju takvima.
* Kako je nastala vaša ljubav i želja da postanete DJ?
– Bilo je to početkom 90-ih. Prijatelj me pozvao da zamijenim jednog DJ-a koji je bio bolestan te zbog toga nije mogao svirati. Prije toga nikad nisam radio kao DJ, ali sam imao pozamašnu fonoteku. Brzo sam se snašao te mi se svidjelo da ljudi plešu kako ja sviram.
* Kada ste imali prvu “svirku”?
– To je bilo za Božić 1992. u klubu Broadway u malom mjestu Bisko u splitskom zaleđu.
* Poznato je da ste u Hrvatsku doveli puno planetarno popularnih DJ-a. S kojima je bilo najzanimljivije raditi?
– Kao i u drugim sferama, tako i ovdje ima normalnih, ali i nenormalnih likova. Ja sam nastavio raditi i zvati uglavnom one koji su se pokazali ne samo kao dobri DJ-i, nego i dobri ljudi. Prvenstveno bih istaknuo Laurenta Garniera, Carla Cox-a i Billyja Nastyija, iako su stilski svi drugačiji.
Laurent Garnier pomiče granice elektroničke glazbe i uvijek je ispred vremena. Trenutačno nastupa uživo sa svojim bendom. Kombinira ostale stilove kao jazz, d’n’b, dubstep s technom i houseom. Nastupa na vrlo širokom spektru festivala. Od rock, jazz pa do striktno techno, kao što je “I Love Techno”. I svagdje izaziva euforiju.
Carl Cox je DJ koji je više od 20 godina na vrhu. Popularnost mu ne pada unatoč tome što ne izdaje MTV hitiće. Jedan je od nekolicine istinskih DJ-a u DJ MAG TOP 100. U Split je prošlog ljeta na rivi privukao 15.000 ljudi. S takvim ljudima je uvijek zanimljivo jer uvijek naučite nešto novo.
* Što mislite o “komercijali” koja danas vlada u svijetu elekronske glazbe?
– Kao u svemu, tako je komercijala zavladala i u glazbi. Nažalost, ljudima se može manipulirati. Techno i house su nastali dijelom kao i oporba komercijalnoj glazbi. Danas na primjer, u izboru za najboljeg DJ-a na svijetu po DJ Mag Top 100, imate situaciju da većina DJ-a ne zna dobro miksati niti smisleno slagati stvari. Na to se nekad pazilo. Sredinom devedesetih nije bilo moguće da se pojave nekakve “Nikice” u toplesu jer bi bile ismijane. Danas je to itekako moguće i događa se da je sve više takvih, koji su uvidjeli da jeftinim trikovima i medijskom manipulacijom mogu dobro zaraditi ili da izdaju kakav MTV-hit i na račun toga se prodaju kao DJ-i. Biti producent ili autor i biti DJ nema veze jedno s drugim i vrlo je malo onih koji su dobri u jednom i drugom. Ako jesu, onda su to DJ-i koji su počeli raditi svoje stvari, ali nikako ne obrnuto.
Osim toga, izgubili su se kriteriji. Televizije nemaju emisije o elektronskoj glazbi, tako da mladi piju ono što im se stavi pred njih.
Međutim, nije sve tako crno. Onoga koga zanima, potražit će nešto više, dublje, zagrebati ispod površine i otkriti čarobni svijet elektroničke glazbe u njenom istinskom obliku, bilo da se radi o houseu , technu, d’n’b, dubstepu….
* Kojeg biste zadarskog DJ-a izdvojili?
– Poznato je da je Dalmacija i inače izvor talenata, tako da i DJ-i tu spadaju. Ne mogu suditi o svima jer ih nisam sve čuo, ali od onih koje jesam dobre setove sam čuo kod Eggyja te kod mlađeg trojca Bruno F, Svire i Felix iz Get The Groove ekipe. Mony i Andrologic su isto imali dobre setove kada sam svirao s njima u Maraschinu.
* Po vašem mišljenju, kakvo je stanje elektonske glazbe u Zadarskoj županiji?
– Isto kao i u cijeloj Dalmaciji, loše. Nije da nema publike, nego fali novih prostora, klubova. Ljudi su zasićeni uvijek istim. Tako su mi govorili da ni u Splitu nema publike, pa smo dokazali suprotno kada smo ovo ljeto na rivu doveli Carla Coxa i napravili najveći party u Hrvatskoj ikada. Dakle, ima ljudi, samo im treba ponuditi pravi sadržaj.
* Gdje vas plaćaju više: u Hrvatskoj ili vani?
– DJ-i su inače potplaćeni u Hrvatskoj i ne zarađuju nikakve masne novce uspoređujući ih s estradom ili DJ-ima izvana. Vani ne sviram često zadnjih četiri-pet godina. Prije je to definitivno bilo vani, ali kako sam upisao računalstvo prije četiri godine, tako sam obustavio daleke izlete. Upravo sam pred diplomom.
* Što mislite o današnjim, “novopečenim” DJ-nadama?
– Ima ih dobrih, ali i onih drugih.
* Koje karakteristike treba imati dobar DJ?
– DJ koji pušta komercijalnu glazbu može biti dobar, ali je sputan. Ljudi koji dolaze na takve večeri dolaze čuti glazbu s top ljestvica, glazbu s radija i DJ je tu više kao jukebox, 99 posto komercijalnih DJ-a pušta iste stvari skoro istim redoslijedom. Dakle, kreativnost je nula. Jedino se u elektroničkoj glazbi DJ može potpuno dokazati. Zašto? Pa zato jer ne mora puštati ono što drugi očekuju, što mu drugi nameću. Može eksperimentirati. Zato su upravo DJ-i elekroničke plesne glazbe postali sinonimi za dobre DJ-e te postali planetarno popularni početkom ’90-ih. Na takve večeri ljudi dolaze čuti DJ-a i ono što im je on pripremio. Dobar DJ je po meni onaj koji svoj “film” uspješno prenese na publiku. Onaj koji eksperimentira i uvijek je spreman na nešto novo. Onaj koji nije ničija kopija te ne kopira tuđe playliste, nego satima kopa i preslušava glazbu, gradi vlastiti ukus i stil, bez brige hoće i se to nekome svidjeti ili ne. To je strast, a strasti nisu trgovina. Nažalost, u ovu su branšu zalutali mnogi koji tu ne spadaju. Jedini pravi razlog za biti DJ je voljeti glazbu. Sve ostalo je sporedno.
* Što biste poručili zadarskim ljubiteljima elektronske glazbe?
– Bit će bolje!!!

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu 

Objavljeno

-

By

Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.

Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.

– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.

Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.

– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.

Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.

Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.

Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.

Nastavi čitati

Nekategorizirano

test

Objavljeno

-

By

Nastavi čitati

magazin

Kako prepoznati imate li covid ili gripu

Objavljeno

-

By

Liječnica opće prakse otkrila je jednostavan način provjere simptoma koji može pomoći u utvrđivanju bolujete li od covida ili gripe. Iako su neki znakovi slični, postoji ključna razlika koja može pomoći u razlikovanju ove dvije bolesti.

Tijekom zimskih mjeseci razlikovanje ovih bolesti može biti izazovno jer se mnogi simptomi preklapaju. Ipak, pravilno prepoznavanje bolesti važno je kako bi se osiguralo odgovarajuće liječenje, prenosi Express.

Dr. Rupa Parmar, liječnica opće prakse i medicinska direktorica u ustanovi Midland Health, navela je nekoliko načina koji mogu pomoći u razlikovanju. „Postoje neke ključne razlike između obične prehlade, Covida i gripe koje vam mogu pomoći da ih lakše razlikujete“, objasnila je.

„Ako i dalje niste sigurni, uvijek se obratite svom liječniku. Kada je riječ o zdravlju, bolje je biti oprezan nego riskirati.“

Brzina razvoja simptoma

Jedan od glavnih načina razlikovanja ovih bolesti jest brzina razvoja simptoma.

Prema riječima dr. Parmar, gripa se može pojaviti „iznenada“, dok se simptomi covida razvijaju postupnije. „Simptomi prehlade razvijaju se postupno, dok simptomi gripe nastupaju naglo, unutar nekoliko sati, a simptomi covida mogu započeti blago i postupno se pogoršavati.“

To potvrđuju i smjernice britanskog NHS-a, prema kojima simptomi gripe „nastupaju vrlo brzo“ i mogu uključivati „iznenadnu visoku temperaturu“.

Britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) također navodi: „Znakovi i simptomi gripe razvijaju se vrlo brzo, a izrazit umor čest je simptom.“

Otežano disanje

Još jedan simptom koji češće upućuje na covid nego na gripu jest otežano disanje.

„Otežano disanje rijetko se javlja kod prehlade i gripe, ali kod covida je češće jer virus zahvaća pluća i uzrokuje upalu“, pojasnila je.

I NHS navodi otežano disanje kao simptom karakterističan za covid, a ne za gripu ili prehladu. Ovaj simptom češće je povezan s bolestima poput covida ili respiratornog sincicijskog virusa (RSV).

Važno je, međutim, napomenuti da se kod osoba koje se ne oporave od gripe i čije se stanje pogorša također mogu javiti poteškoće s disanjem, primjerice ako razviju upalu pluća.

Dr. Parmar istaknula je i razlike u kašlju kod ovih bolesti. „Kašalj je čest kod sva tri virusa, ali postoje razlike.

Kod prehlade kašalj je obično blag, kod gripe je suh, a kod covida suh i uporan. Mnogi oboljeli od Covida kašlju dulje od sat vremena u kontinuitetu ili imaju tri ili više epizoda kašlja tijekom dana.“

Još jedan prepoznatljiv simptom je gubitak njuha ili okusa. „Gubitak okusa ili njuha simptom je koji je u određenoj mjeri specifičan za covid.

Ako primijetite promjenu u okusu ili potpuni gubitak okusa ili njuha, velika je vjerojatnost da je riječ o koronavirusu. Prepoznavanje virusa ovisi o kombinaciji simptoma i njihovoj jačini.

Blagi kašalj i grlobolja najčešće upućuju na prehladu, povišena temperatura i izražen umor sugeriraju gripu, dok gubitak njuha ili okusa te uporan kašalj upućuju na covid.“

Što učiniti ako se pojave simptomi covida?

Iako samoizolacija više nije obvezna, NHS preporučuje da osobe ostanu kod kuće i ograniče kontakte s drugima ako one ili njihova djeca imaju simptome i pritom:

  • imaju povišenu temperaturu
  • osjećaju se previše loše da bi išli na posao, u školu ili vrtić, odnosno obavljali uobičajene aktivnosti

Zdravstvene službe savjetuju: „Uobičajenim aktivnostima možete se vratiti kada se osjećate bolje i više nemate povišenu temperaturu.“

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu