Nekategorizirano
Pero FullHouse: "Partijaneri, bit će bolje!"

Jedan od najboljih hrvatskih DJ-a, Pero FullHouse za Z NET otkriva koliko je loše stanje elektonske glazbe u Hrvatskoj i tko je zaslužan za to, te s kojim DJ-ima je radio i zašto ih je doveo baš u Hrvatsku.
Pero FullHouse objašnjava što je dobar DJ i kakvi se smatraju takvima.
* Kako je nastala vaša ljubav i želja da postanete DJ?
– Bilo je to početkom 90-ih. Prijatelj me pozvao da zamijenim jednog DJ-a koji je bio bolestan te zbog toga nije mogao svirati. Prije toga nikad nisam radio kao DJ, ali sam imao pozamašnu fonoteku. Brzo sam se snašao te mi se svidjelo da ljudi plešu kako ja sviram.
* Kada ste imali prvu “svirku”?
– To je bilo za Božić 1992. u klubu Broadway u malom mjestu Bisko u splitskom zaleđu.
* Poznato je da ste u Hrvatsku doveli puno planetarno popularnih DJ-a. S kojima je bilo najzanimljivije raditi?
– Kao i u drugim sferama, tako i ovdje ima normalnih, ali i nenormalnih likova. Ja sam nastavio raditi i zvati uglavnom one koji su se pokazali ne samo kao dobri DJ-i, nego i dobri ljudi. Prvenstveno bih istaknuo Laurenta Garniera, Carla Cox-a i Billyja Nastyija, iako su stilski svi drugačiji.
Laurent Garnier pomiče granice elektroničke glazbe i uvijek je ispred vremena. Trenutačno nastupa uživo sa svojim bendom. Kombinira ostale stilove kao jazz, d’n’b, dubstep s technom i houseom. Nastupa na vrlo širokom spektru festivala. Od rock, jazz pa do striktno techno, kao što je “I Love Techno”. I svagdje izaziva euforiju.
Carl Cox je DJ koji je više od 20 godina na vrhu. Popularnost mu ne pada unatoč tome što ne izdaje MTV hitiće. Jedan je od nekolicine istinskih DJ-a u DJ MAG TOP 100. U Split je prošlog ljeta na rivi privukao 15.000 ljudi. S takvim ljudima je uvijek zanimljivo jer uvijek naučite nešto novo.
* Što mislite o “komercijali” koja danas vlada u svijetu elekronske glazbe?
– Kao u svemu, tako je komercijala zavladala i u glazbi. Nažalost, ljudima se može manipulirati. Techno i house su nastali dijelom kao i oporba komercijalnoj glazbi. Danas na primjer, u izboru za najboljeg DJ-a na svijetu po DJ Mag Top 100, imate situaciju da većina DJ-a ne zna dobro miksati niti smisleno slagati stvari. Na to se nekad pazilo. Sredinom devedesetih nije bilo moguće da se pojave nekakve “Nikice” u toplesu jer bi bile ismijane. Danas je to itekako moguće i događa se da je sve više takvih, koji su uvidjeli da jeftinim trikovima i medijskom manipulacijom mogu dobro zaraditi ili da izdaju kakav MTV-hit i na račun toga se prodaju kao DJ-i. Biti producent ili autor i biti DJ nema veze jedno s drugim i vrlo je malo onih koji su dobri u jednom i drugom. Ako jesu, onda su to DJ-i koji su počeli raditi svoje stvari, ali nikako ne obrnuto.
Osim toga, izgubili su se kriteriji. Televizije nemaju emisije o elektronskoj glazbi, tako da mladi piju ono što im se stavi pred njih.
Međutim, nije sve tako crno. Onoga koga zanima, potražit će nešto više, dublje, zagrebati ispod površine i otkriti čarobni svijet elektroničke glazbe u njenom istinskom obliku, bilo da se radi o houseu , technu, d’n’b, dubstepu….
* Kojeg biste zadarskog DJ-a izdvojili?
– Poznato je da je Dalmacija i inače izvor talenata, tako da i DJ-i tu spadaju. Ne mogu suditi o svima jer ih nisam sve čuo, ali od onih koje jesam dobre setove sam čuo kod Eggyja te kod mlađeg trojca Bruno F, Svire i Felix iz Get The Groove ekipe. Mony i Andrologic su isto imali dobre setove kada sam svirao s njima u Maraschinu.
* Po vašem mišljenju, kakvo je stanje elektonske glazbe u Zadarskoj županiji?
– Isto kao i u cijeloj Dalmaciji, loše. Nije da nema publike, nego fali novih prostora, klubova. Ljudi su zasićeni uvijek istim. Tako su mi govorili da ni u Splitu nema publike, pa smo dokazali suprotno kada smo ovo ljeto na rivu doveli Carla Coxa i napravili najveći party u Hrvatskoj ikada. Dakle, ima ljudi, samo im treba ponuditi pravi sadržaj.
* Gdje vas plaćaju više: u Hrvatskoj ili vani?
– DJ-i su inače potplaćeni u Hrvatskoj i ne zarađuju nikakve masne novce uspoređujući ih s estradom ili DJ-ima izvana. Vani ne sviram često zadnjih četiri-pet godina. Prije je to definitivno bilo vani, ali kako sam upisao računalstvo prije četiri godine, tako sam obustavio daleke izlete. Upravo sam pred diplomom.
* Što mislite o današnjim, “novopečenim” DJ-nadama?
– Ima ih dobrih, ali i onih drugih.
* Koje karakteristike treba imati dobar DJ?
– DJ koji pušta komercijalnu glazbu može biti dobar, ali je sputan. Ljudi koji dolaze na takve večeri dolaze čuti glazbu s top ljestvica, glazbu s radija i DJ je tu više kao jukebox, 99 posto komercijalnih DJ-a pušta iste stvari skoro istim redoslijedom. Dakle, kreativnost je nula. Jedino se u elektroničkoj glazbi DJ može potpuno dokazati. Zašto? Pa zato jer ne mora puštati ono što drugi očekuju, što mu drugi nameću. Može eksperimentirati. Zato su upravo DJ-i elekroničke plesne glazbe postali sinonimi za dobre DJ-e te postali planetarno popularni početkom ’90-ih. Na takve večeri ljudi dolaze čuti DJ-a i ono što im je on pripremio. Dobar DJ je po meni onaj koji svoj “film” uspješno prenese na publiku. Onaj koji eksperimentira i uvijek je spreman na nešto novo. Onaj koji nije ničija kopija te ne kopira tuđe playliste, nego satima kopa i preslušava glazbu, gradi vlastiti ukus i stil, bez brige hoće i se to nekome svidjeti ili ne. To je strast, a strasti nisu trgovina. Nažalost, u ovu su branšu zalutali mnogi koji tu ne spadaju. Jedini pravi razlog za biti DJ je voljeti glazbu. Sve ostalo je sporedno.
* Što biste poručili zadarskim ljubiteljima elektronske glazbe?
– Bit će bolje!!!
Nekategorizirano
Rezervirale vilu za djevojačku večer, a onda je nestala. Ovo se može dogoditi i vama
Ono što je trebalo biti nezaboravna djevojačka večer na Ibizi pretvorilo se u skupu noćnu moru za skupinu britanskih prijateljica. Nakon što su putem platforme Booking rezervirale luksuznu vilu s bazenom i za nju platile oko 2.100 eura, neposredno prije dolaska otkrile su da smještaj uopće ne postoji.
Kako piše The Guardian, oglas za vilu nestao je s platforme samo nekoliko sati prije njihova dolaska na otok. Ostale su bez rezerviranog smještaja usred turističke sezone te su u posljednji trenutak morale pronaći novi, znatno skuplji.
Sve više prijevara na platformama za rezervaciju
Stručnjaci upozoravaju da ovakav slučaj nije iznimka, nego dio rastućeg trenda internetskih prijevara usmjerenih na korisnike popularnih platformi za rezervaciju smještaja, poput Bookinga i Airbnba, prenosi N1 BiH.
Prevaranti najčešće objavljuju oglase za nepostojeće apartmane ili vile, koristeći fotografije ukradene s drugih internetskih stranica. Kako bi ponuda djelovala vjerodostojno, često dodaju lažne pozitivne recenzije i nude atraktivne cijene. Nakon što gost uplati novac, komunikacija se nastavlja sve do dana dolaska kako ne bi izazvala sumnju. Tada oglas nestaje, telefonski brojevi postaju nedostupni, a turisti shvate da su prevareni.
Slični slučajevi posljednjih su godina zabilježeni i na Jadranu, ali i u drugim europskim turističkim odredištima.
Kako prevaranti navode žrtve na pogrešan potez?
Među najčešćim metodama kojima se služe su poruke da je “ostao još samo jedan slobodan termin po toj cijeni”, čime stvaraju osjećaj hitnosti i potiču korisnike na brzu odluku.
Još jedan čest znak upozorenja jest zahtjev da se uplata izvrši izvan službenog sustava platforme, primjerice bankovnom uplatom ili putem poveznice poslane u privatnoj poruci. Prevaranti također izrađuju lažne internetske stranice koje izgledaju gotovo identično službenim stranicama Bookinga ili Airbnba kako bi došli do podataka o bankovnim karticama korisnika.
Povrat novca može potrajati tjednima
Kada prijevara bude otkrivena, slijedi dugotrajan postupak dokazivanja. Ako je novac uplaćen izvan službenog sustava platforme, korisnici često teško ostvaruju pravo na povrat sredstava.
Čak i kada je rezervacija plaćena putem službenog sustava, postupak povrata novca može trajati tjednima, dok turisti u međuvremenu moraju pronaći novi smještaj, najčešće po znatno višim cijenama zbog velike potražnje.
Kako se zaštititi?
Stručnjaci za kibernetičku sigurnost savjetuju da se prije rezervacije provjere fotografije smještaja pretraživanjem na internetu kako bi se utvrdilo jesu li preuzete s drugih stranica. Također preporučuju da se sva komunikacija s iznajmljivačem i sva plaćanja obavljaju isključivo putem službenog sustava platforme.
Ako domaćin traži uplatu izravno na bankovni račun ili putem poveznice izvan platforme, riječ je o ozbiljnom upozorenju da bi moglo biti riječ o pokušaju prijevare. Stručnjaci poručuju da je upravo dodatni oprez prije uplate najbolja zaštita od gubitka novca i pokvarenog odmora.
Nekategorizirano
FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.
Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.
– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.
Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.
– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.
Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.
Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.
Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




