Na Odjelu za kliničku radiologiju Opće bolnice Zadar prvi je put izvedena magnetska rezonancija srca. Nova je to neinvazivna radiološka dijagnostička metoda koja bez ionizirajućeg zračenja pruža detaljan uvid u anatomiju i strukturu srca. 

„Ova je pretraga vezana za kliničke bolničke centre u koje su i pacijenti sa zadarskog područja putovali kako bi obavili magnetsku rezonanciju srca. Ponosni smo što smo među prvim općim bolnicama u Hrvatskoj koje nude ovu metodu i što pacijenti sada mogu ovu pretragu obaviti u svom gradu“, kažu nam na Odjelu za kliničku radiologiju dok pripremaju prvu pacijenticu, 69-godišnju Zadranku kojoj je pregled indicirao kardiolog nakon prethodne dijagnostičke obrade.

Upravo kardiolozi „biraju“ kandidate za magnetsku rezonanciju i to su najčešće pacijenti sa složenijim bolestima srca.

MR srca pomaže u dijagnostici brojnih srčanih problema poput sumnje na upalne bolesti srca (miokarditis, perikarditis), procjene posljedica srčanog udara, bolesti srčanih zalistaka, provjere kongenitalnih srčanih anomalija, dijagnostike kardiomiopatija, nakupljanja željeza u srčanom mišiću i analize tumorskih ili drugih rijetkih promjena.

Sama pretraga traje oko 60 minuta, uključuje intravensku primjenu kontrastnog sredstva, a sve su slike sinkronizirane s EKG-om pacijenta. Njegova suradljivost za vrijeme samog pregleda od ključne je važnosti. Kako bi kvaliteta snimke bila bolja i kako bi se uhvatio trenutak dok „srce miruje“ važno je da pacijent ostane miran i slijedi upute inženjera radiologije.

Prije samostalnog provođenja magnetske rezonancije srca, tim u sastavu dr. Petar Mijić, specijalist kliničke radiologije, mag. Ivan Božić, glavni inženjer Odjela, ing. Roko Padelin i ing. Igor Šarunić, prošao je edukaciju u KBC-u Zagreb. Pretragu će zasada provoditi jednom tjedno.

Značajan je ovo iskorak za Odjel kliničke radiologije te za pacijente sa složenijim bolestima srca kojima nosi niz benefita: ranije i preciznije postavljanje dijagnoze, bolje planiranje terapije, izbjegavanje invazivnih procedura i konačno – bolju prognozu.

Samostan sv. Frane zajedno sa sedam lokaliteta iz šest europskih država, dobitnik je Europske oznake za baštinu u selekciji 2025./2026.

Samostan sv. Frane, u čijoj je sakristiji 1358. godine potpisan čuveni Zadarski mir, zajedno sa sedam lokaliteta iz šest europskih država u zajedničkoj transnacionalnoj prijavi dobitnik je Europske oznake za baštinu u selekciji 2025./2026.

Ova vijest objavljena je danas na službenoj stranici European Heritage Label. Voditelj i koordinator projekta je Grad Zadar, Anita Gržan Martinović, u ime Upravnog odjela za poslove kabineta gradonačelnika, uz potporu Upravnog odjela za EU fondove.
Prilikom prijavljivanja projekta Europskoj komisiji važnu ulogu je imala predselekcija na nacionalnoj razini i podrška nacionalnog koordinatora za RH, mr. sc. gđe Anuške Deranja-Crnokić, ravnateljice Uprave za arhive, knjižnice i muzeje.

Prijava samostana sv. Frane proizišla je iz članstva Grada Zadra u Europskoj mreži mjesta mira od 2012. godine i suradnji s partnerima unutar mreže. Buduće aktivnosti i programe koji proizlaze iz Europske oznake za baštinu provodit će Grad Zadar i Sveučilište u Zadru u suradnji sa samostanom sv. Frane, o čemu su ranije potpisali i interni sporazum.

Grad Zadar u suradnji s drugim, brojnim gradovima i mjestima u kojima su također kroz povijest potpisivani mirovni sporazumi radi na promoviranju kulture mira, a uz to na promidžbi svoje povijesne i kulturne baštine, zajedničkim korijenima i poveznicama na regionalnoj i europskoj razini. U koordinaciji i suradnji s EMMM-a Grad Zadar je sudjelovao u više europskih projekata, namijenjenih pretežno mladima, u cilju osnaživanja svijesti o zajedničkim vrednotama, čuvanju baštine i unapređivanju novih modela učenja, poznavanja drugih kultura i običaja i sl.

Svake godine, već 14. godinu za redom, Grad Zadar u suradnji sa samostanom sv. Frane i zadarskom osnovnom školom Zadarski otoci,  Sveučilištem u Zadru, obrazovnim, kulturnim i drugim ustanovama i udrugama, svečano obilježava godišnjicu potpisivanja Zadarskog mira, upravo u samostanu sv. Frane.  

Oznaka europske baštine, uspostavljena 2011. godine zajedničkom odlukom Europskog parlamenta i Europske komisije, ima za cilj razlikovati “mjesta koja simboliziraju važne faze u stvaranju današnje Europe i ulogu koju su odigrali u povijesti i kulturi Europe.“ U ovom projektu uz Samostan sv. Frane u Zadru sudjeluju: Park povijesne fontane Kaynardzha (Bugarska), Palača Henriquesa od Alcáçovasa(Portugal), Samostan San Francisco/Povijesni kompleks Alcañices (Španjolska), Kongresna kuća Évora Monte (Portugal), Kuća mira Vasvár (Mađarska) i Dvorac Trencin(Slovačka). Dobivanje Oznake europske baštine značit će za sve ove lokalitete bitno povećanu vidljivost unutar ukupne nacionalne i europske kulturno-povijesne baštine, jačanje kulturnog turizma, s naglaskom na kulturu mira, mogućnosti boljeg pristupa europskim fondovima financiranja i dr.

Grad Zadar posebno podržava ovakve projekte, koji uz svoj obrazovni, imaju naglašen odgojni i humanistički karakter i usmjereni su na toleranciju, prijateljstvo i mir i imaju posebnu vrijednost jer uključuju sve naraštaje, počevši od najmlađih.

Povodom obilježavanja blagdana sv. Donata, u Stalnoj izložbi crkvene umjetnosti (SICU) u Zadru u petak, 27. veljače, s početkom u 11 sati, predavanje ‘O Donatima u Donatovom gradu’ će održati Ana Kaniški, mag. hist. art.

Tim predavanjem ukazuje se na raznolikost i isprepletenost prikaza svetih Donata u hrvatskoj likovnoj umjetnosti. U uvodnom dijelu polazi se od povezivanja elemenata svakodnevice i popularne kulture (književnosti, filma, televizije i glazbe), kako bi se publici približio pojam povijesti umjetnosti kao znanstvene i stručne discipline te njezine dodire sa srodnim strukama – poviješću i arheologijom.

Na odabranim primjerima umjetničkih djela različitih stilskih razdoblja i kulturnih krugova iz Europe i svijeta, publiku se upoznaje s alatima ključnim za istraživanje i razumijevanje likovnih prikaza svetaca. Rimski martirologij, bogoslužna knjiga i službeni popis mučenika, svetaca i blaženika Katoličke Crkve, bilježi velik broj svetaca imena Donat, koji su živjeli i djelovali u različitim povijesnim razdobljima i na različitim prostorima.

Upravo je ta brojnost djelom dovela do krivog poimanja njihovih identiteta u umjetničkim prikazima. Uz osvrt na sv. Donata, zadarskog biskupa iz prostora snažno obilježenog talijanskim utjecajima, ističu se dvojicu imenjaka likovno uprizorivanih u kontinentalnoj Hrvatskoj koja je povijesno bila povezana sa srednjoeuropskim kulturnom krugom. Sve navedeno potvrđuje da je identitet pojedinog svetog Donata u umjetnosti ponekad teško pouzdano utvrditi.

Pozivani su svi zainteresirani da se pridruže ovom zanimljivom predavanju.