Ljetni semestar na Sveučilištu u Zadru provest će 140 studenata: 126 novopridošlih, za koje su jučer i danas priređeni Dani dobrodošlice koje organizira Odjel za međunarodnu suradnju te 14 studenata koji su produljili svoju mobilnost na Sveučilištu i odlučili ostati cijelu akademsku godinu 2025./2026.

Studenti dolaze preko programa mobilnosti Erasmus+ i CEEPUS. Najveći broj njih, gotovo 70 posto, dolazi iz Poljske, Španjolske, Francuske, Njemačke, Italije, Češke i Slovačke. Većina studenata za svoje matične odjele tijekom razdoblja mobilnosti odabrala je Odjel za anglistiku, Odjel za psihologiju, Odjel za ekonomiju, Odjel za geografiju, Odjel za francuske i frankofonske studije, Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja, Odjel za germanistiku te Odjel za informacijske znanosti i tehnologije.

Tijekom prvog dana prijema, dolazni studenti su od djelatnica Odjela za međunarodnu suradnju dobili sve informacije i dokumente potrebne za administrativne procedure na početku njihove mobilnosti (ishodovanje OIB-a, prijava na MUP,  izdavanje iksica i dr.). Također, studenti Sveučilišta u Zadru koji su uključeni u Erasmus Student Network (ESN) – sekciju Zadar upoznali su ih s aktivnostima koje organizira ESN, a koje se odnose na različita druženja, izlete i ostale društvene aktivnosti kako bi se dolazni studenti osjećali što ugodnije tijekom boravka u našem gradu.

Drugog dana kolegice iz Studentskog savjetovališta Sveučilišta u Zadru predstavit će dolaznim studentima aktivnosti koje se provode u Savjetovalištu i na taj način prenijeti informaciju kome se studenti mogu obratiti u slučaju potrebe.

Dani dobrodošlice za dolazne studente završavaju kvizom u organizaciji Odjela za međunarodnu suradnju, na kojemu će se studenti zabaviti, a i ponešto naučiti o Hrvatskoj, Zadru, Sveučilištu i Erasmus+ programu mobilnosti.

Općina Sv. Filip i Jakov ističe se kao općina u kojoj nema liste čekanja za vrtiće, a i dom za starije i nemoćne je pri završetku, no u fokusu Općine je i vrlo važno pitanje stambenog zbrinjavanja mladih i hrvatskih branitelja.

– Kada govorimo o POS-ovim stanovima, kod nas postoje već tri godine, i tu smo ispred vremena. Imamo četiri kućice po šest stanova, sad najviše djece trči upravo ovdje, na Rabatinu 2, gdje je i škola, a planiramo uskoro i vrtić. Osim toga, potpisali smo s Ministarstvom hrvatskih branitelja ugovor o izgradnji dvaju modernih stambenih objekata s 12 stanova, za hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata. Nije to samo za branitelje, nego i za njihovu djecu, oni i njihove obitelji imaju pravo na vrijednosti koje su stvorili njihovi roditelji, govori načelnik Zoran Pelicarić Peco i naglašava kako je useljavanje obitelji hrvatskih ratnih vojnih invalida i branitelja u njihove stanove vraćanje duga za njihov doprinos i žrtvu u Domovinskom ratu.

Novi model

Sa stambenim zbrinjavanjem idu dalje, no ovaj put osmislili su novi model. Premda APN program ocjenjuju kao itekako dobar, svjesni su da u tom slučaju korisnici moraju imati određenu kreditnu sposobnost.

– To znači da muž i žena, s jednim djetetom ili dva, moraju imati relativno dobra primanja da se zaduže na 30 godina, da bi mogli i dalje funkcionirati, da bi mogli kupiti automobil, obući dijete, kupovati hranu… To si može priuštiti srednji stalež, a ovaj novi model je za socijalni stalež. Prvi to radimo, dakle imat ćemo dvije općinske zgrade, u stanove će ulaziti obitelji, s određenim brojem bodova, koje ga neće morati plaćati, kupovati. Plaćat će režije, a režije i najamnina ne smiju iznositi više od jedne trećine plaće onoga tko ima manju plaću u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici, objašnjava Pelicarić.

Zadaća JLS-a

U tom slučaju, obitelj neće biti financijski optećerena, nastavlja Pelicarić, pa će u budućnosti, kada financijski stane na noge, biti u mogućnosti kupiti vlastiti stan ili kuću.

– A ljudi tako imaju i slobodu. Danas se sve brzo mijenja, teško je vezati se za jedno mjesto. Netko danas živi u Zadru, sutra u Filipjakovu, prekosutra u Zagrebu… Ovako će u početnih 10 godina zajedničkog života imati veću slobodu, odlučiti kamo će i kako s obzirom na svoje financijske mogućnosti, dodaje načelnik.

Zasigurno, mladi će biti oduševljeni, riječ je o zaista vrijednom demografskom iskoraku koji će zasigurno, uz sve ostalo, osigurati svijetlu budućnost Općine što i jest krajnji cilj.

– Jedinice lokalne samouprave su zadužene za socijalni stalež, bogataši i srednji sloj će se već snaći. Mi postojimo upravo zbog socijale, inače bismo imali feudalizam…, zaključuje načelnik.

Sadržaj je nastao u suradnji s Općinom Sveti Filip i Jakov.

Izvor: Zadarski list

Ogranak Matice hrvatske u Zadru priređuje predavanje Miroslava Dorešića:  John Matthew Martinis, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 2025.

Predavanje će se održati u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Zadru na adresi Don Ive Prodana 1, u četvrtak 26. veljače,  s početkom u 18:00.

 U predavanju će biti predstavljen John M. Martinis, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku i jedan od ključnih znanstvenika u razvoju kvantnih tehnologija. Njegov rad na supravodljivim kubitima doveo je do prve eksperimentalne demonstracije kvantne nadmoći i trajno obilježio suvremenu fiziku i računalstvo. Posebno nam je drago istaknuti da Martinis ima obiteljske korijene u Komiži na otoku Visu, što podsjeća da vrhunska znanost nadilazi granice i da veliki znanstveni dosezi mogu imati skromne početke.

Miroslav Dorešić diplomirao je teorijsku fiziku na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu. Od 1978. do 1986. bio je profesor matematike i fizike u Matematičko- informatičkom centru u Zagrebu, a zatim asistent na Zavodu za fiziku Elektrotehničkog fakulteta u Zagrebu. Od 1992. do 2012. bio je zaposlen na Institutu Ruđer Bošković, u Zavodu za teorijsku fiziku. Objavio znanstvene radove u prestižnim svjetskim časopisima. Od 1994. do 1995. bio je ravnatelj Zavoda za školstvo, a 1998. zamjenik ministra prosvjete i športa u Vladi RH. Dragovoljac je Domovinskog rata, odlikovan Spomenicom domovinskog rata, Spomenicom domovinske zahvalnosti i Redom hrvatskog trolista.