Recept po recept i brojka se penje na gotovo 60 i pol milijuna u samo godinu dana. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), lijekovi protiv anksioznosti (anksiolitici) danas su najčešće propisivani lijekovi u Hrvatskoj, prestigavši čak i terapije za snižavanje krvnog tlaka.

Doktor obiteljske medicine Filip Opančar za Net.hr. ističe kako se trendovi znatno razlikuju u odnosu na vrijeme njegova studiranja. “Kad sam studirao, anksiolitici su bili na trećem mjestu po korištenju, a danas su broj jedan”, kaže Opančar.

Dodaje da postoji skupina pacijenata koji su već godinama na takvoj terapiji i kod kojih naglo ukidanje lijeka nije opcija. “Iako to nije najsretnije rješenje, nastavljamo im izdavati terapiju jer se ti lijekovi ne smiju naglo ukinuti – stanje se može pogoršati. No, kad je riječ o novim pacijentima, lijek se uvodi najviše na dva tjedna do mjesec dana i nakon toga se više ne propisuje” pojašnjava doktor.

Podaci HZJZ-a

Ovo su službeni podaci HZJZ-a:

Anksiolitici: 4.457.395 recepata

Lijekovi za snižavanje krvnog tlaka: 3.923.693 recepta

Ukupno: 60,5 milijuna recepata – čak 3,5 milijuna više nego godinu ranije

Građani imaju različita iskustva i navike kada je riječ o lijekovima. “Pijem tablete jer ih moram piti, iz razloga prevencije i zato što mi je takva terapija”, kaže Miro iz Zagreba. Goran iz Poreča pak priznaje da liječnika posjećuje rijetko: “Pijem ono što mi propišu liječnici, neke sitne lijekove i aspirin ako treba. Doktora rijetko posjećujem jer su gužve strašne”.

Porast i u lijekarnama

Porast se bilježi i u ljekarnama. U jednoj zagrebačkoj ljekarni broj recepata veći je za 10 posto, odnosno oko 5000 recepata više nego prethodne godine, točnije 2024.

Magistar farmacije Mario Vrebčević navodi nekoliko razloga: “Prosječna cijena lijeka na recept dva posto je niža nego lani. Kad su lijekovi povoljniji, i dostupniji su. S druge strane, sve su češće nestašice, pa pacijenti imaju tendenciju stvaranja manjih zaliha, posebno kod terapija koje su im jako važne”.

Iako statistika pokazuje da Hrvati najčešće posežu za lijekovima protiv tjeskobe, stresa i panike, ima i onih koji se u toj slici ne prepoznaju. “Ne konzumiram lijekove, eventualno vitamine za detox, ali to ne smatram lijekovima“, kaže Liri iz Zagreba. Jadranka, također iz Zagreba, dodaje: “Nijedan lijek još nisam popila, ni za glavu. Ja ne znam što je glavobolja”.

Karačić Zanetti upozorila

U čak 14 županija anksiolitici su najčešće propisivani lijekovi. Jasna Karačić Zanetti, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata upozorava: “Ponekad liječnici pod pritiskom pacijenata propisuju veći broj recepata nego što bi trebali. To ne znači nužno da će pacijentima biti bolje. Lijekovi se često koriste kao čarobno rješenje za sve probleme, bez razmišljanja o posljedicama, uključujući i rizik od ovisnosti”.

U županijama gdje anksiolitici nisu na prvom mjestu, najčešće se propisuju lijekovi za snižavanje krvnog tlaka. Hrvatska pritom nije iznimka – slični trendovi bilježe se i u drugim europskim zemljama.

Danas promjenljivo oblačno i toplo, više naoblake uz Jadran s kišom i lokalnim grmljavinama. Najviša dnevna temperatura u unutrašnjosti od 7 do 12, na Jadranu oko 15. Jako jugo i jugozapadnjak.

Premještanjem ciklone nad sjevernom Europom prema jugoistoku pada tlak zraka u našim krajevima te nakratko dolazimo pod utjecaj južnog visinskog strujanja koje donosi topliji vlažan zrak sa Sredozemlja nad naše krajeve. Ciklonalni vrtlog zapadno od obala Portugala i Španjolske sporo se premješta prema zapadnom sredozemnom bazenu i donosi znatnu količinu vlažnog zraka s Atlantika nad sjeverozapadnu Afriku. Prema sadašnjem razvoju vremenske situacije vlažan nestabilan atlantski zrak će se idući tjedan premještati po osi sredozemnog mora od zapada prema istoku te donijeti velike količine oborine jugu Apeninskog i Balkanskog poluotoka.

Danas promjenljivo oblačno i toplo, više naoblake uz Jadran s kišom i lokalnim grmljavinama. Najviša dnevna temperatura u unutrašnjosti od 7 do 12, na Jadranu oko 15. Jako jugo i jugozapadnjak.

Sutra u subotu pretežno oblačno s kišom mjestimice. U najvišim planinskim krajevima kiša će krajem dana prelaziti u susnježicu i snijeg. Puhat će jugozapadnjak koji će krajem dana u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti skrenuti na sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature u unutrašnjosti oko 3, na Jadranu i uz Jadran od 6 do 10C.

U nedjelju zahlađenje uz sjeverozapadnjak i sjeverac, a na Jadranu će poslijepodne zapuhati bura i brzo se širiti sa sjevernog Jadrana prema srednjem i južnom. Promjenljivo oblačno uz kišu na Jadranu, a u unutrašnjosti susnježicu i snijeg uz stvaranje novog snježnog pokrivača. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od – 4 do -2, na Jadranu oko 5.

Najviše dnevne u unutrašnjosti oko 0, na Jadranu i uz Jadran oko 7. Ponedjeljak promjenljivo oblačno i hladno uz jak sjeverac i sjeveroistočnjak, a na Jadranu jaku i olujnu buru. Mjestimice u planinskim krajevima Like i Dalmatinske zagore slab snijeg. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od -5 do -3, na Jadranu oko 6, najviše dnevne u unutrašnjosti oko 0 na Jadranu oko 6. Uz jak vjetar osjet hladnoće bit će za četiri do pet stupnjeva niža temperatura zraka.

U utorak hladno, vjetrovito oblačno vrijeme s povremenom kišom na Jadranu uz buru na sjevernom i srednjem Jadranu pokoja pahulja zalepršat će i na obali te kopnu bližim otocima. U unutrašnjosti snijeg obilniji u Lici i Gorskom kotaru a u Slavoniji i Baranji stvaranje plitkog snježnog pokrivača.

Građani s prvim radnim danom Nove godine mogu podnijeti zahtjev za aktivaciju računa za redovna primanja s besplatnim paketom usluga, a kako se doznaje od najvećih banaka koje posluju u Hrvatskoj, za to moraju posjetiti njihove poslovnice.

Naime, s prvim danom 2026. na snagu je stupio novi Zakon o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, kojem je cilj građanima osigurati besplatan račun za redovna primanja, kao što su plaće, mirovine, stipendije, novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti i sl.

Prema zakonu, paket besplatnih usluga, za koje kreditna institucija potrošaču ne smije naplatiti naknadu, uključuje otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, zatim polaganje i podizanje gotovog novca na šalteru ili bankomatu, priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, izdavanje debitne kartice te usluge plaćanja njome na fizičkim prodajnim mjestima.

Tu je i korištenje jedne elektroničke usluge – internetskog ili mobilnog bankarstva, prema, ističu iz Hrvatske udruge banaka (HUB), odluci banke. 

Banke kao besplatnu nude uslugu internet bankarstva

Iz udruge napominju da banke same, sukladno zakonu, odlučuju koju će od te dvije usluge ponuditi u besplatnom paketu. Pritom kažu da je zakonom predviđeno kako se digitalne usluge, to jest internet ili mobilno bankarstvo, u okviru besplatnog računa mogu nuditi u ograničenom opsegu u odnosu na komercijalne pakete. 

“Razlog tome je što razvoj i održavanje suvremenih digitalnih rješenja – poput mobilnih aplikacija, naprednih funkcionalnosti internetskog bankarstva, sustava za automatsku obradu plaćanja zahtijevaju značajna ulaganja”, kažu iz HUB-a na upit Hine. 

Kako je razvidno iz odgovora najvećih banaka koje posluju u Hrvatskoj, sve su kao dio besplatnog paketa odabrale internet bankarstvo.

Iz HUB-a ističu da mnoge druge usluge nisu uključene u besplatni paket – primjerice kreditne kartice, plaćanja na rate, trajni nalozi, izvršenja plaćanja i druge dodatne usluge. Pritom će banke, prema vlastitoj poslovnoj politici, moći ponuditi mogućnost da se uz besplatni račun dodatno ugovore pojedine usluge.

Budući da se besplatni račun aktivira isključivo na zahtjev građana, svatko će moći sam procijeniti odgovara li mu takav model s obzirom na potrebe i način korištenja bankarskih proizvoda i usluga.

“Banke će nastaviti nuditi komercijalne pakete i proizvode koji uključuju širi opseg usluga i pogodnosti. Račun za redovna primanja s besplatnim paketom usluga je zakonski definiran i dostupan svima koji ga zatraže, dok komercijalni paketi ostaju opcija za klijente koji žele dodatne digitalne funkcionalnosti ili širi raspon usluga”, poručuju.

Ugovaranje paketa bez naknade

Prema zakonu, aktivacija računa za redovna primanja s besplatnim paketom usluga provodi se isključivo na zahtjev klijenta, pri čemu se način podnošenja zahtjeva razlikuje od banke do banke te ovisi o njihovoj poslovnoj politici. Tako, pojedine banke omogućit će podnošenje zahtjeva u poslovnici, dok će pojedine ponuditi i mogućnost podnošenja putem digitalnih kanala, kažu iz HUB-a.

Za korištenje besplatnog paketa građani će morati sklopiti novi okvirni ugovor ili aneks postojećeg, u skladu sa zakonom i poslovnom politikom banke. Klijenti neće morati mijenjati IBAN, a izdavanje nove kartice ovisit će o internim pravilima pojedine banke. Za ugovaranje i korištenje ovog paketa klijentima se neće naplaćivati nikakva naknada, ističu iz HUB-a.

No, vodećih šest banaka u Hrvatskoj koje je Hina kontaktirala – Zagrebačka banka (Zaba), Privredna banka Zagreb (PBZ), OTP banka, Hrvatska poštanska banka (HPB), Raiffeisen banka (RBA) i Erste banka – bez iznimke navode da je za podnošenje zahtjeva za besplatan račun potrebno doći u poslovnicu banke.

“Potrebno je doći u bilo koju poslovnicu i osobno podnijeti zahtjev te, sukladno zakonu, donijeti dokaz o redovnom primanju ako se već ne ostvaruje redovno primanje na račun u Zabi. Račun, odnosno paket besplatnih usluga potom se u pravilu otvara odmah na licu mjesta, bez naplate ikakvih naknada i bez promjene IBAN-a ako je riječ o prijelazu s nekog drugog paketa na besplatni paket”, kažu iz Zabe.

Iz Erste banke, pak, primjerice napominju da korištenje računa s paketom besplatnih usluga ne isključuje korištenje prekoračenja ili kreditne kartice. “Ako klijent ispunjava uvjete u skladu sa zakonom kojim je uređeno potrošačko kreditiranje, Erste banka će na zahtjev klijenta ugovoriti prekoračenje po računu za plaćanje koji sadrži paket besplatnih usluga”, navode iz Erste banke.

Inače, kako piše u zakonu, kreditna institucija dužna je omogućiti potrošaču korištenje paketa besplatnih usluga u roku od deset radnih dana od primitka zahtjeva ili u istom roku odbiti zahtjev.

Za umirovljenike i osjetljive skupine besplatno podizanje novca i na bankomatu i šalteru, kod nekih banaka i za ostale građane

Kada je riječ o usluzi podizanja gotovog novca na šalteru ili bankomatu, i tu pravo odabira koju će uslugu nuditi u sklopu besplatnog paketa ima kreditna institucija. 

Od najvećih banaka koje posluju u Hrvatskoj, RBA, Zaba i OTP banka su odabrale bankomat, dok će besplatno podizanje novca i na bankomatu i u poslovnici biti moguće u PBZ-u, Erste banci i HPB-u.  

No bitno je istaknuti, kada je riječ o umirovljenicima i potrošačima koji pripadaju osjetljivim skupinama, oni po novom zakonu u svojoj banci mogu besplatno podizati gotov novac s računa i na šalteru i na bankomatu, dakle nema “ili”.

Tako, novim zakonom građanima će u svakom slučaju biti omogućen neograničen broj besplatnih podizanja sredstava na bankomatima svoje banke, a uz to i dva dodatna podizanja sredstava na bankomatu bilo koje druge banke čiji nisu klijent. 

Analize mogućih modela uspostave zajedničke mreže bankomata još u tijeku

No, kada je riječ o potonjoj odredbi, postoji i prijelazni rok, do 1. siječnja 2027. godine, do kada banke imaju vremena uspostaviti nacionalnu bankomatsku mrežu, pa ako je ne uspostave od tada će morati omogućiti svakom potrošaču koji nije njihov klijent da bez naknade dva puta u mjesecu podigne gotov novac sa svog računa.

Mogućnost uspostave takve mreže u travnju je najavio potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, koja bi na neki način značila da su bankomati zajednički od banaka, a podizanje novca na svakom od njih besplatno. No Primorac je krajem svibnja izjavio da se nije postigla suglasnost s bankama oko uspostave nacionalne bankomatske mreže, poručivši i da banke imaju još oko godinu i pol dana da se na to eventualno odluče.

Na Hinin upit je li u međuvremenu došlo do većeg stupnja dogovora između banaka o toj mreži, iz HUB-a su odgovorili da banke trenutno provode detaljne analize mogućih modela uspostave zajedničke mreže bankomata, a da su ti procesi još uvijek u tijeku. 

“Riječ je o izrazito kompleksnom i višeslojnom projektu koji zahtijeva tehničku, operativnu i pravnu usklađenost više dionika. Iako zajednička mreža ima značajan potencijal, njezina provedba mora biti održiva i jasno pravno utemeljena, uz posebnu pažnju posvećenu zaštiti interesa i potreba klijenata”, poručili su iz HUB-a.

“Značajan i dugoročni trošak za bankarski sektor”

Inače, u prvih devet mjeseci 2025. godine banke su ostvarile neto prihod od provizija i naknada u iznosu od 502,3 milijuna eura. 

Na pitanje o mogućem padu prihoda od provizija i naknada, iz HUB-a odgovaraju da se te procjene razlikuju od banke do banke te ovise o strukturi klijenata i portfelju proizvoda. “U ovom trenutku nije moguće precizno iznositi financijske procjene, no može se reći da se radi o značajnom i dugoročnom trošku za bankarski sektor, koji će se osjećati kroz smanjenje prihoda od naknada i provizija”, kažu. 

Poručuju i da su naknade banaka u Hrvatskoj među najnižima u Europskoj uniji, uz istodobnu visoku kvalitetu usluga, napredno digitalno bankarstvo i dostupnost brojnih pogodnosti za korisnike. 

Bankama manji prihodi i od kamata na prekonoćne depozite

Inače, banke su u 2025., u odnosu na prijašnje godine, ostvarile i manje prihode od kamata na prekonoćne depozite kod Hrvatske narodne banke (HNB).

HNB je tako bankama na ime kamata na prekonoćne depozite u prvih 11 mjeseci 2025. isplatio ukupno 270,3 milijuna eura. Po istoj osnovi, u 2024. bankama je isplaćeno 532,2 milijuna eura, dok je u 2023. to iznosilo 478,9 milijuna eura.

Iznos koji će se bankama isplatiti u 2026. ovisit će o kretanju prekonoćnih depozita i visini kamatnih stopa na prekonoćne depozite, kazali su iz HNB-a na upit Hine.

Podsjetimo, Europska središnja banka (ESB) je s ciljem obuzdavanja inflacije od druge polovine 2022. počela s podizanjem kamatnih stopa, pa tako i na prekonoćne depozite banaka pohranjene kod središnjih banaka eurozone, čime su željeli s tržišta povući “viškove likvidnosti”. Ta kamata je u dijelu 2023. i do oko polovine 2024. godine bila na razini od četiri posto, od kada počinje njezino snižavanje, a trenutno iznosi dva posto.