ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA SA SVEUČILIŠTA / Rektor Faričić magistrima: Ne treba se bojati problema, treba ih zagrliti i pokušati ih riješiti
Na Sveučilištu u Zadru danas je u dvije odvojene promocije promovirano 236 magistrica i magistara različitih struka. Donedavne studente u svijet akademske zajednice uveli su rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, prorektorica prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić, promotor prof. dr. sc. Josip Orović i voditeljica Studentske službe Emilija Matassi Botunac.
Rektor Faričić pozdravio je promovente, ali i njihove prijatelje, članove obitelji, roditelje, bake i djedove, braću i sestre, pa i potomke, koji su s njima odlučili podijeliti ovaj radostan i svečani trenutak.
Promocija je poseban čin koja obilježava završetak jedne dionice puta u stjecanju odgovarajućih profesionalnih kompetencija te članove zajednice oprema za različite potrebe našeg društva i gospodarstva.
– Odabrali ste za studij Zadar, grad uronjen u geografsku simfoniju Mediterana. Čut ćemo prigodnu pjesmu Naranča, koja govori o stablu koje tijekom razvoja ima trnovito zeleno lišće, često rađa obilatim rodom, ali da bi se do njega došlo treba ga njegovati, uzgajati, bez puno vode jer je naviklo na specifične klimatske okolnosti. To je stablo koje raste iz esencije tla i možemo ga usporediti s korijenjem koje imate u svojim obiteljima, esencijom u kojoj počiva vaše korijenje. Ne smije se ubrati prerano, jer bi bilo kiselo, a vi ste sada u trenutku kada je zrela situacija da ga uberete i da u njemu živite. Čak i koštica koja je gorka naš je zalog za budućnost i zalog neke nove bitke, rekao je rektor Faričić.
Izrazio je nadu da tijekom svog studiranja nisu plakali osim suzama radosnicama te odao zahvalnost roditeljima jer su ih odgojili kao ljude s kojima je bilo lako raditi.
– Nadam se da vas je Sveučilište naučilo korisnim stvarima koje će moći primijeniti u poslu i svakodnevnom životu, kako raditi samostalno i nositi se s različitim problemima. Ne treba se bojati problema, treba ih zagrliti i pokušati ih riješiti. Ako smo koji put i posrnuli, ustanimo, idimo ravno i pazimo da ne budemo prepreka onima koji su lijevo ili desno od nas, poručio je rektor Faričić.
Promotor Orović prisjetio se ne tako davnih dana kada su današnji promoventi bili brucoši na prijemu kod rektorice u ovoj istoj svečanoj dvorani prvog dana studiranja. Kao i svi studenti tada, djelovali su zabrinuto, s dosta nedoumica i pitanja oko studiranja. Danas su ovdje, sretni i zadovoljni što je jedno veliko i bitno poglavlje u njihovim životima uspješno završilo.
Živimo u doba velikih promjena u svim područjima znanosti. Bez obzira kojim putem krećete, uvijek ima još puno toga za naučiti i razumjeti. Čovjek uči dok je živ, zato ulažite u sebe i u svoje znanje. Znanje je moć, a učenje je putovanje bez kraja, stalan proces koji gradi karakter i obogaćuje intelekt. Budite znatiželjni, otvorenog srca i uma, uključeni u putovanje cjeloživotnog obrazovanja, stručnog usavršavanja i kontinuiranog učenja. To će vam omogućiti donošenje boljih i informiranijih odluka, poticati na kritičko razmišljanje te omogućiti veći i bolji izbor u bitnim životnim odlukama, poručio je promotor Orović.
Nakon što su pristupnici dali svečano obećanje kako će u svom radu sve svoje snage upotrijebiti za dobrobit naroda i procvat Domovine te će stečeno znanje razvijati i produbljivati, uslijedila je svečana podjela diploma. Akademski pjevački zbor Sveučilišta u Zadru s voditeljem doc. dr. sc. Tomislavom Koštom uveličao je promociju izvedbom državne himne te skladbama „Gaudeamus igitur“ i „Naranča“.
U 10 sati promovirani su: Mirjam Alagušić, Iva Bačić, Mateja Badrak, Matteo Bakić, Ivana Baotić, Ana Baraba, Leona Bašić, Martina Bašić, Martin Bažoka, Dora Bertović, Magda Bobinac, Antonia Buturić, Tamara Cakić, Anđela Cmrečki, Karlo Culjak, Kristina Dodig, Ivona Drobac, Mirjana Dujmović, Sara Dukić, Vana Đapić, Maja Efendić, Martina Erstić, Renata Erstić, Ana Filipović, Sara Franjčec, Marin Galić, Nika Gojanović, Nikolina Goleš, Lovro Krešimir Goričanec, Sara Hižman, Dino Ivica, Deni Jelaš, Antonia Jordan, Katarina Jukić, Božena Jurčević, Hrvoje Jurjević, Lucija Jurlina, Ivan Karamarko, Lea Katalinić, Dora Klarić, Klara Kljenak, Magdalena Kolarević, Rafaela Kolarić, Rebeka Kralj, Marija-Andrea Krešan, Miško Krešić, Anna Krolo, Tina Kušeta, Danijel Kutija, Pavao Lepur, Sara Lovrić, Arijana Lukačević, Krešimir Mađerić, Ana-Marija Maslarda, Gabriela Matak, Tea Matijaš, Anđela Matković, Lucija Matković Hodanić, Marija Mikulić, Josipa Milković, Ana Mišetić, Dora Mofardin, Martina Mrkela, Ivana Mužanović, Paula Nadilo, Nives Obajdin, Filip Panza, Andrea Pedišić, Marija Perić, Dora Pleskalt, Anamaria Pojatina, Ariana Posarić, Ivana Protrka, Anđela Radić, Lucija Radin-Mačukat, Iva Radoš, Vana Rogina, Ana Roso, Irena Sarić, Marta Sedlar, Marija Skorić, Ivana Skračić, Marko Smokrović, Dora Smrndić, Lucija Stipčević, Leonarda Strenja, Jozef Syla, Anđela Šalov, Petar Šantić, Ivona Šimleša, Tea Šimunović, Rosanda Škare, Kristina Šolić, Ema Štrk, Sanja Tolić, Matija Tolja, Lucija Tomičić, Martina Tomić, Monica Melinda Topalović, Ana Varga, Sandro Velić, Tomislav Vidić, Magdalena Volarević, Ana Vučak, Klara Vučetić, Ivana Vuksan Ćusa, Marija Zekić, Agata Zrilić, Ivana Zrilić, Tea Zubčić, Jelena Žunić, Božidar Župan.
U 12 sati promovirani su: Barbara Abramović, Antonija Anić, Tonka Babić, Šime Babin, Daria Baković, Zorana Barić, Indira Barišić, Marta Batur, Danijela Benko, Anamarija Bezina, Matea Blažević, Ivan Bogdanić, Domagoj Bogović, Gorana Bosančić, Lorena Božičević, Leonarda Božulić, Ivana Bralić, Jelena Brčić, Antonia Bujas, Lucia Bulić, Marija Burjanek, Katarina Cota, Slađana Curić-Petričević, Antonio Čobanov, Anđela Čule, Barbara Ćudina, Lana Delić, Ivan Del Vechio, Karla Donadić, Lovre Dundov, Lidija Dundović, Tihana Đirlić, Dolores Đurđa, Anja Glavinić, Jadranka Grabić, Anamarija Grgurinović, Paula Ikić, Valentina Iveljić, Hrvoje Janči, Lukrecija Kaćunko, Karla Kalcina Šarić, Josip Kalinić, Rozalija Kaluža, Dijana Kardum, Lena Kasap, Monika Kolak, Doria Kolanović, Veronika Komšo, Martina Kresina, Marija Kristić, Irena Krneta, Ančica Kuzmanić, Paula Lokas, Lucia Lučev, Ana Lucija Ljubić, Domagoj Ljubić, Vana Ljubić, Ana Madunić, Antonija Manestar, Lovre Marfat, Nikola Marinković, Veronika Marmilić, Gloria Maruna, Božena Matić, Vedrana Mazarekić, Nikolina Mikolčić, Branka Miškulin, Paola Musap, Kristina Nejašmić, Nataša Ninić, Mateja Novak, Lea Novaković, Katja Osredečki, Filip Pavić, Marko Pavunčec, Ivana Pedišić, Donat Pelajić, Anđela Peran, Anka Perić, Andrea Periša, Kristian Pintar, Dora Plazibat, Lucija Radoš, Nika Raić, Ante Ražov, Marin Reškov, Dora Režan, Danijel Rimanić, Helena Severinac, Matej Simić, Sanja Sinovčić, Angelo Stanković, Martina Stojić, Petra Sunara, Mihaela Šaflin, Antonela Šarić, Lara Šarić, Klementina Šarlija, Dijana Šimić, Sandra Šimić, Daniela Šimunović, Slavica Šindija, Iva Široki, Ante Šišak, Tina Škugor, Nina Štajerec, Denis Štangl, Martina Štura, Dora Tkalčec, Marijo Todorić, Valentina Tokić, Josipa Ušalj, Marina Valić, Barbara Vidović, Martina Viduka, Ana Vlatković, Kristijan Vojnić Kortmiš, Martina Vranjić, Dominique Vrkljan, Sara Vukas, Matea Znaor, Helena Zupčić, Antonela Žužić.
ZADAR / ŽUPANIJA
Gradonačelnik Erlić na Ižu – s predstavnicima Mjesnih odbora obišao otok
Gradonačelnik Erlić iskoristio je priliku boravka na Ižu da popriča s predstavnicima Mjesnih odbora, Josephom Markom Orovićem, predsjednikom MO Mali Iž, Sinišom Kulišićem, predsjednikom MO Veli Iž i Davorom Marelićem, predsjednikom MO Mali Iž – Porovac.
Razgovaralo se o životu na otocima zimi i svakodnevnim komunalnim problemima, uređenju mjesnih prometnica i regulaciji prometa u mjesnim središtima tijekom turističke sezone te uređenju obalnog zida i gata na Malom Ižu.
– Mjesni odbori ovome i služe, da nam apostrofiraju probleme mještana, a mi smo tu da ih slušamo i da kao Grad pokušavamo rješavati probleme. U sljedećoj godini ulažemo u ambulante na Ižu, školu na Velom Ižu i mjesna groblja na Velom i Malom Ižu – kazao je gradonačelnik Erlić te dodao da su u proračunu za 2026. za ulaganje u otoke osigurana sredstva, i to više od tri milijuna eura.
Zahvalio se i nezavisnom gradskom vijećniku Denisu Bariću koji je sudjelovao u razgovorima uoči donošenja proračuna za iduću godinu.
Nakon što su božićne jelke, zajedno sa stalcima i lampicama, dostavljene su na Molat, Brgulje, Zapuntel, Ist, Olib, Silbu i Premudu, jelke su stigle i na Veli Iž, Mali Iž i Porovac. Malu i Velu Ravu. Dvanaest božićnih jelki Grad Zadar kupio je za dvanaest Mjesnih odbora na zadarskim otocima.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NACIONALNE MANJINE U DANIMA ADVENTA / Slovenska Lipa proslavila obljetnicu i monografiju o djelovanju u Zadru
Slovenci u Zadru i prijatelji Slovenije svečano i sadržajno su obilježili dane Adventa i božićne blagdane. Proslavili su 20-tu obljetnicu djelovanja Slovenskog kulturnog društva Lipa Zadar. Tim povodom predstavljena je i istoimena monografija, autorica dr. Barbare Riman i dr. Kristine Riman. Riječ je o znanstvenoj monografiji u kojoj se na 250 stranica analitički i dokumentarno prikazuje nastanak, razvoj i suvremeno djelovanje Društva, smještajući ga u širi kontekst slovenskih udruga na prostoru Republike Hrvatske.
-Ovo je vrijedna knjiga, rekla je Katarina Kliner, konzulica Slovenskog veleposlanstva u Zagrebu. Osim na svečanosti predstavljanja monografije konzulica je obavila i savjetovanje sa članovima Društva.

O monografiji, koja je nastala u okviru rada Instituta za narodnostna pitanja, uz spomenute autorice, govorila je i Darja Jusup, ustanoviteljica i predsjednica Lipe. Ona je podsjetila kako je prije 20 godina osnovana SKD LIpa Zadar.
– U početku nas je bilo 5, a danas Društvo broji 95 aktivnih članova. U sklopu brojnih aktivnosti ovo nam je 279 događaj, rekla je gospođa Jusup, dugogodišnja predsjednica Lipe koja je ujedno i urednica monografije.

Društvo je od početka posebnu pozornost posvetilo kulturno-umjetničkom stvaralaštvu. Održano je 18 likovnih kolonija, objavljeno pet knjiga proze i poezije Andreje Malte i Marije Ivoš članica Lipe. Najnoviji uradak je dvojezična slikovnica U Čudesnoj šumi /V čarobnem gozdu dvojca Vesne Bilić i Evelin Dorkin-Gregov. Svake godine redovito se obilježava Prešernov dan, najveći slovenski kulturni praznik. Sudjeluju umjetnici iz slovenskih društava Hrvatske i Slovenije. U Zadru se svake godine obilježava Dan kulturne raznolikosti. – To je događaj na kojemu, uz slovensku, nastupaju i ostale manjine sa zadarskog područja, podsjetila je Darja Jusup nazočne u restoranu Galija na svečanosti obilježavanja 20-te obljetnice SKD Lipa. Među brojnim uzvanicima bili su i Cveto Šušmel iz SKD Triglav Split, Mirjana Majić iz MKD Biljana Zadar, te Arta Dodaj, predstavnica albanske manjine.
Od brojnih aktivnosti posebno je priljubljena Škola u prirodi. Radi se u o edukativnim izletima i upoznavanju zanimljivih destinacija. Društvo redovito obilježava Dan žena i Dan ljudskih prava. Veliki interes vlada i za Dopunsku školu slovenskog jezika koje za sve uzraste vodi nastavnica Tanja Bajlo, koji su se ovom prigodom predstavili sa recitacijama dječje i odrasle skupine.

O svemu tome znanstveno, analitički i kronološki piše u bogato ilustriranoj monografiji promoviranoj u sklopu obilježavanja 20-te obljetnice Slovenskog kulturnog društva Lipa. Autorice Riman posebno naglašavaju kako je jezik temeljni nositelj identiteta i kulturne opstojnosti, a upravo je SKD Lipa Zadar primjer uspješnog očuvanja modela očuvanja jezika kroz umjetnost, edukaciju i društveni angažman.
Sve to potvrđuje i dr. Ines Cvitković Kalanjaš. U svojoj recenziji ona ističe: ”Da su autorice uspješno pokazale da je Slovensko kulturno društvo Lipa Zadar više od kulturnog društva te da je vodstvo skupa sa članovima pronašlo model trajnog djelovanja manjinske skupnosti, koji preko entuzijazma svojih članova potvrđuje značaj kulture kao sredstva za očuvanje identiteta.
Iz recenzije dr. Jasminke Brala Mudrovčić izdvajamo ocijenu da rukopis predstavlja temeljnu ulogu jezika i književnosti pri očuvanju identitete. Znanstvena monografija pokazuje da je jezik prostor sječanja i prostor budućnosti te da se kulturna vrijednost neke skupnosti mjeri upravo sa mogućnošću da se prepozna u jeziku.

Svečanosti 20. Objetnice i predstavljanja monografije nazočile su i zadarska pročelnica gospođa Mirjana Zubčić i Anita Gržan Martinović, pročelnica za međunarodne odnose Grada, čestitale su obljetnicu društva i uvjerene da će se dobra suradnja nastaviti.
Zanimljiv doprinos predstavljanju monografije Slovenskog kulturnog drruštva Lipa Zadar, dao je zadarski kroničar i publicist Ferdinand Perinović. Podsjetio je kako su, prije 80 godina, nakon oslobođenja Zadra, slovenski građevinari, liječnici i umjetnici prvi došli pomoći tamošnjim ljudima u razrušenom gradu.
Tradicija i suradnja se nastavljaju što potvrđuje i sadržaj monografije koja donosi i analitički prikaz uloge društva u suvremenom kontekstu djelovanja slovenskih udruga u Hrvatskoj ističući njegovu otvorenost prema lokalnoj zajednici, trajnu suradnju s kulturnim institucijama te doprinos promicanju međukulturalnog dijaloga.
Darja Jusup
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) “IZGUBILI SMO IZ VIDOKRUGA ČOVJEKA, SOLIDARNOST I HUMANIZAM” / U Kneževoj održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka”
U Kneževoj palači sinoć je održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka: Čovjek je čovjeku lijek – mentalno zdravlje kroz prizmu medicine usmjerene prema osobi”. Cilj okruglog stola bio je otvoriti dijalog između struke, Crkve i lokalne zajednice o aktualnim izazovima mentalnog zdravlja, s posebnim naglaskom na treću životnu dob i mlade, te potaknuti stvaranje konkretnih i primjenjivih rješenja za Grad Zadar i Zadarsku županiju.
Tom je prigodom predstavljena i najnovija knjiga voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek”, uglednog hrvatskog psihijatra i sveučilišnog profesora Veljka Đorđevića, roman „Pietrov san”, koji govori o odrastanju ostavljenog dječaka.
U pozdravnoj riječi pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac prenio je pozdrave gradonačelnika Šime Erlića te zahvalio Edukacijskom centru, njegovu voditelju prof. Đorđeviću i Sveučilištu u Zadru na uspostavljenoj suradnji.
– Profesor je poznat po skrbi za branitelje i starije osobe. Upravo je ta populacija danas na marginama, ne može očuvati bogatstvo koje je stekla i često ima osjećaj da sve to nestaje. Naša je uloga to sačuvati, prvenstveno osobu kroz njezin karakter, koji uvijek ostaje, te kroz činove ljubavi koje je činila tijekom života. Mora im se omogućiti da to mogu prenijeti i pokazati da njihov život nije bio prazna ploča, nego ispunjen nečim veličanstvenim – rekao je Klanac.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” profesor Veljko Đorđević i njegova zamjenica, voditeljica Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor, predstavili su aktivnosti Centra i njegovu svrhu, koja se ogleda u skrbi za starije osobe.
– Suosjećanje i empatija ključne su vještine koje moramo učiti od starije generacije. Duhovna dimenzija dosad je bila premalo istaknuta, a upravo ona daje nadu i podsjeća nas na dostojanstvo svake osobe. Vjerujem da ćemo kroz zajednički rad povezati struku, humanost, duhovnost i zajednicu te biti poticaj drugima, ali i sami pokretači promjena – istaknula je doc. dr. sc. Duka Glavor.
Đorđević je rekao kako smo u 21. stoljeću, koje je proglašeno stoljećem uma, ali se čini da u njemu nedostaje zdravog razuma.
– Izgubili smo iz vidokruga čovjeka, solidarnost i humanizam. Kada vidimo što se sve događa u svijetu, čini se da i pri dobrom vidu ostajemo slijepi. Ideja da Europski edukacijski centar medicine usmjerene prema osobi započne sa skrbi za starije osobe nije revolucionarna, ali je za Hrvatsku iznimno važna jer smo se udaljili jedni od drugih. Nema međugeneracijskog života, materijalno prevladava nad humanističkim, kao da smo zaboravili da su ljudi temelj svake civilizacije. Hrvatska je napravila iskorak s dnevnim bolnicama, patronažnim sestrama i gerontodomaćicama, ali to još nije dovoljno. Potrebno je u cijeloj populaciji, od osnovnih škola do sveučilišta, razvijati model volontiranja i darivanja vlastitog vremena onima kojima je pomoć potrebna. Moramo pokrenuti cijelo društvo da se okrenemo jedni drugima – to je jedini zalog bolje budućnosti u Hrvatskoj – rekao je Đorđević.
Prigodno je predstavljena i njegova knjiga „Pietrov san”, u kojoj se govori o dječaku ostavljenom ispred katedrale, kojega prihvaća časna sestra i odgaja ga kroz boravak u domovima, uz ključno pitanje može li se osoba izdignuti iz takvih životnih okolnosti i postati liječnik. Predstavljanje knjige moderirao je voditelj Odjela za demencije, psihijatriju starije životne dobi i palijativnu skrb duševnih bolesnika pri Psihijatrijskoj bolnici Ugljan dr. Vitomir Višić.
Nakon toga uslijedio je okrugli stol na kojem su sudjelovali ravnatelj Doma zdravlja Zadarske županije Marko Kolega, dr. Višić, pročelnik Klanac, doc. dr. sc. Duka Glavor, predstojnik Povjerenstva Zadarske nadbiskupije za pastoral bolesnih, starih i nemoćnih don Valter Kotlar, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Zadar dr. Alan Medić, Cristian Vuger iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, ravnateljica Doma za odrasle osobe „Sveti Frane” Vesna Dujić, pročelnik UO-a za hrvatske branitelje, udruge, demografiju i socijalnu politiku Zadarske županije Josip Vidov te koordinatorica za palijativnu skrb u Općoj bolnici Zadar Svjetlana Baterl.







