Connect with us

magazin

Zašto se posti na Veliki petak i što se smije jesti?

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Kršćanski spomendan Isusove muke i smrti se slavi u petak prije Uskrsa, na Veliki petak.

Veliki petak prije Uskrsa je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Na taj dan se kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti.

To je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva. Zbog toga što je sveta misa nekrvna žrtva Isusa Krista te je na taj dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao otkupninu za mnoge, tj. krvnu žrtvu, Katolička Crkva taj dan ne slavi misnu žrtvu.

Veliki petak s Velikim četvrtkom i Velikom subotom čini Vazmeno trodnevlje.

Zašto se posti na Veliki petak?

Post i nemrs na Veliki petak simbolični su izrazi pokore, skromnosti i solidarnosti s Isusovom patnjom. Kroz post i odricanje, vjernici izražavaju kajanje za svoje grijehe, približavajući se Bogu u duhu pokore. Post na Veliki petak služi kao duhovna priprema za proslavu Uskrsa, najvažnijeg kršćanskog blagdana, koji slavi Isusovo uskrsnuće i pobjedu nad smrću, piše Net.hr.

Za razliku od svih drugih dana liturgijske godine, post i nemrs obvezni su jedino na Veliki petak. Za Badnjak ili petkom preporučuje se izbjegavati meso, no nije obvezno, dok je Veliki petak prije Uskrsa kršćanski spomendan Isusove muke i smrti i na taj dan se kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti te trebaju postiti.

Koliko je taj dan važan pokazuje i to što je to jedini dan u kojem se ne služi misno slavlje, a šute čak i crkvena zvona (ili, ponegdje, zvone ‘na kant’, udarajući klatnom samo na jednu stranu, kao kod pogreba).

Što se smije jesti na Veliki petak?

Kod katolika je post obvezan na Veliki petak i to za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obvezan i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso, dok post znači da se osoba treba suzdržati od pića i hrane.

U mnogim kršćanskim tradicijama, riba i morski plodovi nisu kategorizirani kao meso, stoga su često prihvatljivi za konzumaciju na Veliki petak. Općenito, hrana koja se konzumira na Veliki petak trebala bi biti jednostavna i skromna, odražavajući duh pokore i samoodricanja.

U kontinentalnom dijelu Hrvatske se na Veliki petak najčešće jede grah, suho voće, kompoti, štrudle od sira te tijesto s orasima i makom, ali se jede i riba, najčešće šaran i štuka, dok se u Istri, Primorju i Dalmaciji jedu morska riba i plodovi mora.

Do kada traje post na Veliki petak?

Tradicionalno, post na Veliki petak traje cijeli dan, od ponoći do ponoći. Međutim, prakse mogu varirati ovisno o pojedinačnim vjerskim uputama i lokalnim običajima unutar različitih kršćanskih zajednica.

Neki tako smatraju da se jesti smije kada padne mrak, odnosno, kada se na nebu pojave zvijezde.

Običaji na Veliki petak

U prijepodnevnim satima se puk obično okuplja u crkvama, kapelicama i drugim mjestima kako bi pobožno molio Križni put. U popodnevnim satima, točnije u 15 sati, kada je Isus izdahnuo na križu, puk se okuplja u crkve na slavljenje obreda Velikoga petka, čitanje Svetoga pisma i navještaj muke sa središnjim tekstom muke Gospodnje iz Evanđelja po Ivanu, na poklon i ljubljenje križa te svetu pričest.

Na taj dan je oltar bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, što simbolizira kako je s Isusovu ogoljenost, ali i znak povučenosti, tišine, žalosti i tuge za umrlim Učiteljem. Đakon ili svećenik prilikom poklona križu najprije otkriva pokriveno raspelo pjevajući: “Evo drvo križa, na kom’ je Spas svijeta visio!”. Na to narod odgovara: “Dođite, poklonimo se!”

Sveta misa se ne održava jer je na taj dan Krist žrtvovao sebe na križu i tako otkupio čovječanstvo, a svećenici vode obrede Velikog petka, koji su odjeveni u crveno ruho kojim simboliziraju mučeničku smrt. Taj dan ne zvone crkvena zvona. Obredi započinju u šutnji i bez pjesme, obično oko 15 sati kad je Isus izdahnuo.

Križa, cvijeća ni svijećnjaka nema na oltaru jer se tako simbolizira žalost zbog Isusove smrti i činjenica da su ga prije razapinjanja ogoljeli i svukli mu odjeću.

Pokriveno drveno raspelo se donosi tijekom obreda i otkriva se u tri stupnja, a na obredima vjernici čitaju Sveto pismo i sudjeluju u svetoj pričesti hostijama koje su blagoslovljene dan ranije na Veliki četvrtak.

Među brojnim običajima u hrvatskome narodu su i žudije, čuvari Kristova groba u dalmatinskom tradicijskom običaju uprizorenja događaja oko Isusove muke, smrti i uskrsnuća. Taj običaj je donio sjemeništarac Ante Gluščević iz talijanskoga Loreta 1857. u svoju župu sv. Ilije u Metkoviću, otkuda se proširio dolinom Neretve, a kasnije i Dalmacijom i Dalmatinskom zagorom. Do kraja 19. stoljeća je ovaj tradicijski običaj raširen po cijeloj Dalmaciji.

Žudije čine 12 stražara predvođenih zapovjednikom, tzv. judom kao trinaestim članom. Najčešće su odjeveni u odore rimskih vojnika, a negdje i u odore mornara ili u narodne nošnje.

Uprizorenje počinje na Veliki četvrtak kada žudije izlaze pred oltar, gdje stražare izmjenjujući se po četvorica sve do Vazmenog bdjenja. Žudijski običaji završavaju na Veliku subotu kada se pjevaju “Gloria” i “Slava Bogu na visini”.

Nakon što se ugase sva svjetla, začuje se jak zvuk i uzvik: “Isus je uskrsnuo”, nakon čega se ponovo pale sva svjetla, žudije padaju na pod i preplašene pobjegnu.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

Četvrti adventski vikend i Badnjak u Pagu

Objavljeno

-

By


Grad Pag i TZ Grada Paga i ovaj vikend donose bogat program kojim se približavamo božićnim blagdanima. Četvrti adventski vikend osmišljen je da svatko može pronaći nešto za sebe – od dječjih priredbi i bajki, sportskih događanja, preko glazbenih nastupa, do tradicionalnog okupljanja s građanima na Pijaci za Badnjak.

Program počinje u petak, 19. prosinca Božićnim turnirom u nogometu kojeg organizira NK Pag u školskoj dvorani od 15:00 sati na kojem sudjeluje ukupno 18 ekipa. U večernjim satima najmlađi će nastupiti u priredbi „Božić s paškim mališanima” koja počinje u 18:30 sati u Dječjem vrtiću Paški mališani. Na glavnom gradskom trgu nastupit će  Trio Sol i napraviti veselu blagdansku atmosferu, a u Kneževom dvoru održat će se Božićni tanci s početkom u 20 sati u organizaciji Udruge umirovljenika.

Subotnji program donosi nastavak Božićnog nogometnog turnira u školskoj dvorani od 15:00 sati, a poslijepodne na Pijaci slijedi svečano paljenje četvrte adventske svijeće uz nastup učenika 4. razreda OŠ Jurja Dalmatinca Pag. Večer će uljepšati Klapa Galijota, koja će svojim pjesmama dočarati pravi dalmatinski božićni ugođaj.

Nedjelja je posvećena obiteljima i najmlađima, djeca i roditelji moći će uživati u božićnim bajkama u Kući Djeda Božićnjaka, u organizaciji Gradske knjižnice Pag. Vikend završava Božićnim koncertom Gradske glazbe Pag, čime će se dodatno naglasiti blagdanska atmosfera u gradu.

Badnjak u Pagu obilježit će se tradicionalnim okupljanjem i druženjem s građanima na Pijaci. Jutro počinje uz pjesmu, iće i piće te živu glazbu Mate Grgata, dok će večernji nastup Dua Eleganca oplemeniti božićni ugođaj na glavnom gradskom prije ponoćke koja će se održati u Zbornoj crkvi Marijina uznesenja u Pagu.

PROGRAM:

Petak, 19. prosinca 2025.


15:00 – Božićni nogometni turnir, NK Pag, Školska dvorana

18:30 – Božić s Paškim mališanima, Dječji vrtić Paški mališani

19:00 – Veselo na Pijaci uz Trio Sol

Subota, 20. prosinca 2025.

15:00 – Božićni nogometni turnir, NK Pag, Školska dvorana

18:00 – Paljenje četvrte adventske svijeće uz nastup učenika 4. razreda OŠ Jurja Dalmatinca Pag

19:00 – Nastup Klape Galijota

Nedjelja, 21. prosinca 2025.

17:00 – „Dotaknimo čaroliju Božića“ – božićne bajke, Kuća Djeda Božićnjaka (GK Pag)

19:00 – Božićni koncert Gradske glazbe Pag

Srijeda, 24. prosinca 2025. – Badnjak

11:00 – Badnje jutro uz pjesmu, iće i piće na Pijaci uz živu glazbu Mate Grgata

21:30 – „Božićne note“ – nastup Dua Eleganca

Pozivamo sve građane i posjetitelje da se pridruže adventskom programu i zajedno dočekaju Božić u Pagu.

Organizatori: Grad Pag i TZ Grada Paga

 
Nastavi čitati

magazin

ZADARSKI OSCAR / Kazališna udruga Igrajmo se zaključila uspješnu 2025. godinu 

Objavljeno

-

By

Kazališna udruga Igrajmo se Zadar zaključila je uspješnu 2025. godinu sinoć u KLZ ZADAR dodjelom 12. NOBI-ja poznatijeg kao zadarski Oscar tj. nagrada za najbolja glumačka ostvarenja u 2025. godini pri Igrajmo se.

Ovogodišnji dobitnici su:

Antonija Mašina, Areta Nižić, Jakov Soldo, Jakov Ćuković, Anai Bacon, Zoe Vuletić Sorić, Eva Šimurina, Eva Stanišić.

Povjerenstvo za dodjelu nagrade činili su ljudi iz struke koji prate rad grupa kroz cijelu godinu: Matija Šango Šimurina, Ana Fric, Anita Goreta.

Nobi je osmišljen kao manifestacija koja potiče suradnju s mladim lokalnim umjetnicima, a tomu u prilog ide i ovogodišnja suradnja s a capella sastavom Aka Cresendo s kojima su snimili i nedavno objavljen spot Božić dolazi, a sastav je nastupio i kao gost ovogodišnje manifestacije i naravno oduševio publiku. Ovakve suradnje primjer su razmjene umjetničkih iskustava i znanja, prekrasnog spoja talenata zadarske mlade umjetničke scene ojega svakako treba podržati.

Ova manifestacija međuostalim, za cilj ima i poticanje autorskog rada mladih glumaca. Mladi glumci i glumice uz poprilično intenzivan raspored posljednjih mjeseci, pripremili su svoje autorske glumačke točke i nasmijali publiku.

Jakov Soldo i Jakov Ćuković osmislili su svoj kratki nastup i svakako opravdali još jednom nagradu, a Antonija Mašina, Areta Nižić, Dora Vrkić i Luce Slišković svojim su se autorskim radom pod nazivom Golf dvica četiri sica oprostile od Igrajmo se nakon dugog niza godina.

Protekle godine bile su glavne promotorice zadarske kulture i kazališne umjetnosti mladih našega grada, ujedno i rada Igrajmo se, gostujući na mnogim festivalima izvan naših granica. Ove djevojke najbolji su primjer kvalitetnog rada, talenata, međusobnog povjerenja i timskoga rada ove grupe. Ono što ostaje jesu svakako uspomene i prijateljstvo koje se nastavlja i nakon završetka ovog dijela njihovog životnog putovanja.

Nobi je poseban trenutak za svakog polaznika Igrajmo se prepun emocija koje naglašavaju zajedništvo i snagu timskoga rada. Oni koji su primili zlatni kipić u ruke ujedno su dobili i dodatnu odgovornost, opravdati nagradu, a oni koji nisu svakako su motivirani ostvariti taj cilj.

 
Nastavi čitati

magazin

VIDEO / Klapa Puntamika donosi toplu božićnu priču u pjesmi “Božić je u svitu”

Objavljeno

-

By

Božić je u svitu božićna je pjesma kojom nas Klapa Puntamika podsjeća na najemocionalnije blagdansko vrijeme u godini. Denis Maričić potpisuje glazbu, a na tekstu mu se pridružuje i Marko Dunatov. Na aranžmanu su radili Saša Gajić i Ante Jurić dok je produkciju zaokružio Tomislav Pehar. Za pjesmu je snimljen i spot koji je lokacijski vezan za pitoreskni Ražanac. Režiju za spot potpisuje Toni Mađerić.

“Zanimljivo je da su u Ražancu još uvijek sačuvana jedna od posljednjih ručno zvonjenih crkvenih zvona u Dalmaciji, običaj koji gotovo posvuda nestaje. Upravo tu vrijednu tradiciju poželjeli smo zabilježiti u projektu.”, poručuje Klapa Puntamika te nastavlja: “Vođeni stihom “Zazvonit će zvona točno u po noći”, odlučili smo u videospot unijeti i stvarna ražanačka zvona koja se pojavljuju u više kadrova kao snažan simbol te izvorne, gotovo izgubljene baštine. Zahvaljujući dobroj volji mjesnog zvonara Branka Žagara – Brace, uspjeli smo povezati glazbu, mjesto i tradiciju u jednu toplu, autentičnu božićnu priču.”

Autorski tim Klape Puntamika već dugi niz godina inspiraciju pronalazi u snažnim dalmatinskim motivima, posebno u čarobnom prostoru podvelebitskog kanala, gdje se moćni Velebit sa svojom divljom, mističnom ljepotom slijeva prema moru. Ta dramatična linija susreta planine i mora postala je zaštitni znak njihovog vizualnog identiteta, a i u ovom projektu ima posebno simbolično mjesto.

Ovoga puta božićna priča pronašla je svoj dom u prekrasnom Ražancu, mjestu koje ih je oduševilo jednostavnošću, ljepotom, tradicijom i toplinom ljudi. U suradnji s Ražancem klapa Puntamika već priprema i novi videospot za pjesmu Ja sam dite Dalmacije, koja je ujedno i naslovna pjesma njihovog nadolazećeg albuma.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu