Misno slavlje sa zazivom Duha Svetoga za početak nove akademske 2026./27. godine na Sveučilištu u Zadru, u ponedjeljak, 26. listopada, u crkvi sv. Dimitrija u Zadru, na blagdan sv. Dimitrija, naslovnika sveučilišne crkve, predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Nadbiskup je potaknuo na molitvu Gospodinu za „ustrajnost u radu, jasnoću misli, poštenje u traženju istine i otvorenost srca za ljude“, rekavši da se u molitvi donose planovi i očekivanja, želja za učenjem i istraživanjem, radost novih susreta, ali i pitanja i brige.

Mons. Zgrablić je naglasio da formacija obuhvaća cijelu osobu. „Čovjek u akademsku zajednicu ulazi sa svojim razumom i sposobnostima, ali i sa savješću, osjećajima, raznim ljudskim odnosima, nadama i pitanjima o smislu života. Zato obrazovanje ima duboku ljudsku i odgojnu odgovornost. Uz stručnost, treba njegovati sposobnost rasuđivanja i razlučivanja, odgovornost za vlastite odluke, poštovanje i čuvanje dostojanstva drugih te spremnost na suradnju“, istaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da je svima potrebna snaga povezati ono što znamo s načinom na koji živimo.

„Potrebno nam je iskustvo da se istina traži strpljivo, da se sloboda ostvaruje odgovorno i da darovi koje smo od Boga primili sazrijevaju kada ih stavljamo u službu dobra. Za kršćanina takvo sazrijevanje i cjeloživotno učenje uključuje i odnos s Bogom, koji osvjetljava naš život i otvara ga punini smisla“, rekao je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je govorio i o važnosti poštovanja ljudskog dostojanstva. „Iza svakog imena, ispita, ocjene i znanstvenog rada stoji osoba. Ona ima svoju povijest, darove i mogućnosti, ali i teškoće koje nisu svima vidljive. Među studentima neki se lako izražavaju i sigurno pokazuju svoje sposobnosti. Neki se boje postaviti pitanje, teško podnose neuspjeh ili se osjećaju osamljeno. Netko uz studij mora raditi da bi mogao nastaviti studij. Netko nosi teret obiteljskih problema. Netko živi s bolešću ili s invaliditetom. Njihovo dostojanstvo, usprkos poteškoća, potpuno je i ne ovisi o uspjehu, zdravlju ili sposobnosti da se istaknu i postignu neke osobite rezultate“, poručio je nadbiskup.

Istaknuo je važnim i kriterij pravednosti. „Akademski život treba pravila, rokove, kriterije i postupke. Oni čuvaju red i omogućuju odgovoran rad. Pravednost traži da ih primjenjujemo pošteno, dosljedno i s razumijevanjem stvarnih okolnosti. Pravednost se očituje u objektivnom vrednovanju, jednakom poštovanju prema svima i mogućnosti da se sasluša obrazloženo pitanje ili prigovor. Očituje se u priznavanju tuđeg doprinosa, odgovornom pristupanju izvorima i vjernom prikazivanju rezultata istraživanja. Traži da vlastiti položaj upotrebljavamo odgovorno, svjesni povjerenja koje nam je darovano“, poručio je mons. Zgrablić.

Upozorio je da sveti Pavao pohlepu naziva idolopoklonstvom, a očituje se i kada „čovjek može toliko podrediti život vlastitoj koristi, udobnosti, položaju, osobnoj taštini i priznanju da izgubi osjećaj za istinu, za druge ljude, pa čak i za dobro akademske zajednice. Zato su nam potrebni budna i osjetljiva savjest i poniznost“, istaknuo je nadbiskup.

Naglasio je da se „pravednost uči i živi u svakodnevnim odlukama, kad student pošteno izvrši obveze, kad profesor odgovorno i stručno drži nastavu, kad napreduje u znanosti, nepristrano vrednuje rad, kad istraživač prizna granice svojih zaključaka i kada svi zajedno zaštite onoga čije je dostojanstvo povrijeđeno“.

Važan kriterij u akademskoj zajednici je i sposobnost služenja općem dobru. „Znanje koje stječemo i prenosimo ima posljedice za živote drugih ljudi. Svaka informacija je i formacija. Zato uz predavanja, izvođenja nastave, istraživanje, učenje i studij trebamo postavljati i pitanje kakvo dobro svojim radom ostvarujemo“, potaknuo je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je rekao da će studenti jednom odlučivati o pojedincima, obitelji i društvu. Njihovo znanje će „pomagati bolesnicima, oblikovati odgoj djece, čuvati kulturnu baštinu, uređivati javni društveni i politički život, razvijati tehnologiju i pridonositi razumijevanju čovjeka i svijeta“.

Istaknuo je da svaki studij otvara mogućnosti služenja općem dobru. „Sposobnost služenja općem dobru razvija se vježbanjem velikodušnosti, odricanjem od sebičnosti, da u poštovanju pretječemo jedni druge. Ona traži da upoznamo potrebe drugih i dopustimo da one utječu na naše odluke. Tako stručnost, naše znanje i titule dobivaju ljudsku dubinu, a uspjeh pojedinca i ustanove postaje plodonosan za cijelu akademsku zajednicu,  Crkvu i društvo“, poručio je mons. Zgrablić.

Potaknuo je na molitvu da Duhu Svetom da cjelovita formacija, ljudsko dostojanstvo, pravednost i služenje općem dobru daju smjer akademskoj zajednici, a Gospodin da „prosvijetli naš razum, pročisti naše nakane i proširi naše srce, da u njemu može stati više dobra“.

U govoru na kraju mise, doc. dr. sc. don Damir Šehić, v. d. pročelnika Teološko – katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru, rekao je da je poslanje akademske zajednice obrazovanjem istraživanje i služba društvu. „Sveučilište je mjesto stjecanja znanja, akademskih naslova i stručnih kompetencija. Sveučilište je prostor razmjene mišljenja, dijaloga, intelektualnog sazrijevanja i trajnog traganja za Istinom. Čovjek nije pozvan samo stjecati znanje, nego ga usmjeravati prema istini, mudrosti i dobru“, rekao je dr. sc. Šehić.

Istaknuo je da nas Istina potiče neprestano postavljati pitanja, mudrost nas uči razlučivati što je bitno, a dobro nas poziva da stečeno znanje stavimo u službu čovjeku i zajednici. „Profesori i studenti nisu samo primatelji znanja, nego suputnici u zajedničkom traganju za istinom. Neka studij bude vrijeme osobnog sazrijevanja, novih spoznaja i pravih susreta. Obrazovanje ne znači samo prenositi znanje, nego i buditi znatiželju, poticati slobodu mišljenja i razvijati osjećaj odgovornosti“, poručio je dr. sc. Šehić.

Na misi su bili i dr. sc. Josip Faričić, rektor Sveučilišta u Zadru, prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić, prorektorica za studente i studije, profesori i studenti.

Ines Grbić

Pred Hrvatskom je razdoblje uglavnom stabilnog jesenskog vremena, uz dosta sunčanih razdoblja, razmjerno ugodne dnevne temperature i malo oborina. Posljednji dani listopada osobito će povoljni biti na Jadranu, dok će u unutrašnjosti jutra biti znatno hladnija, ponegdje uz maglu i slab mraz. Početkom studenoga očekuje se postupni pad temperatura, ali zasad nema naznaka izraženijeg i dugotrajnog pogoršanja vremena.

Na zadarskom području utorak donosi pretežno sunčano vrijeme, uz najvišu dnevnu temperaturu oko 20 stupnjeva. Jutro će biti svježije, s temperaturama između 9 i 12 stupnjeva, dok će tijekom dana prevladavati ugodne vremenske prilike.

U srijedu se očekuje postupno povećanje naoblake, ali bez značajnijih oborina. Najviša dnevna temperatura bit će oko 19 stupnjeva. Četvrtak donosi promjenjivu naoblaku i temperaturu do 20 stupnjeva, a u petak ponovno slijedi više sunčanih razdoblja, uz najviših 18 stupnjeva.

Posljednji dan listopada, subota, prema trenutačnim prognozama bit će pretežno sunčan, uz dnevnu temperaturu oko 19 stupnjeva. Slično vrijeme nastavit će se i u nedjelju, prvoga dana studenoga, kada se očekuje djelomice sunčano vrijeme i temperatura do 18 stupnjeva.

Početkom sljedećeg tjedna na zadarskom području nastavit će se razmjerno stabilno vrijeme. U ponedjeljak se očekuje oko 17, a u utorak oko 16 stupnjeva. Prema sadašnjim prognostičkim izračunima, i sredinom sljedećeg tjedna prevladavat će uglavnom suho vrijeme, uz dnevne temperature oko 16 stupnjeva.

Posebnu pozornost treba obratiti na vjetar. Za zadarsko područje izdana su žuta upozorenja zbog bure, koja će osobito podno Velebita povremeno imati jake i olujne udare. Na izloženim područjima, uključujući dijelove podvelebitskog primorja, moguća su lokalna ograničenja u prometu. U ostatku županije vremenske prilike bit će uglavnom povoljnije.

U kontinentalnoj Hrvatskoj posljednji dani listopada donose izmjenu sunčanih i oblačnih razdoblja. Jutra će biti hladna, mjestimice uz temperature oko nule, dok će se dnevne vrijednosti uglavnom kretati između 12 i 16 stupnjeva. Lokalno je moguća magla, osobito u kotlinama i riječnim dolinama, a sredinom tjedna ponegdje i prolazna kiša.

U Slavoniji i Baranji očekuje se uglavnom suho jesensko vrijeme, uz promjenjivu naoblaku i povremena sunčana razdoblja. Jutra će postupno postajati hladnija, a početkom studenoga moguća je češća pojava magle.

U gorskim krajevima bit će osjetno hladnije, osobito tijekom noći i ranih jutarnjih sati. U Lici i Gorskom kotaru moguć je mraz, a u kotlinama dugotrajnije zadržavanje magle i niske naoblake.

Na sjevernom Jadranu prevladavat će djelomice sunčano vrijeme, uz povremeno više oblaka. Temperature će biti razmjerno ugodne za kraj listopada, a početkom studenoga očekuje se blago osvježenje. Povremeno će puhati bura, osobito na izloženim dijelovima obale.

U Dalmaciji će se zadržati najugodnije vremenske prilike. Dnevne temperature do kraja listopada uglavnom će se kretati između 18 i 21 stupnja, uz dosta sunca i malu vjerojatnost značajnijih oborina. Početkom studenoga temperature će se postupno spuštati, ali će se zadržati razmjerno blago vrijeme.

IZGLEDI ZA PRVU DEKADU STUDENOGA

Prema trenutačno dostupnim prognozama, početak studenoga neće donijeti naglu promjenu vremenskih prilika. U unutrašnjosti će biti sve izraženija hladna jutra, uz povremenu maglu i nisku naoblaku, dok će na Jadranu prevladavati blaže i većinom suho vrijeme.

Na zadarskom području zasad nema naznaka duljeg kišnog razdoblja, a dnevne temperature i tijekom prvih dana studenoga trebale bi ostati između 16 i 18 stupnjeva.

Povodom Dana dobrovoljnih darivatelja krvi, koji se obilježava 25. listopada, u Domu Zadarske županije održan je tradicionalni svečani prijem za jubilarne darivatelje krvi. Ove godine priznanja je zaslužilo 56 darivateljica i darivatelja koji su zajedno krv darovali čak 2.995 puta.

Svečanost u Velikoj vijećnici okupila je jubilarne darivatelje, predstavnike Društva Crvenog križa Zadarske županije, zdravstvenih ustanova te županijskih i gradskih vlasti.

Župan Josip Bilaver zahvalio je darivateljima na njihovoj dugogodišnjoj humanosti, istaknuvši kako je njihova nesebičnost nezamjenjiv dio zdravstvenog sustava.

„Zadarska županija ulaže značajna sredstva u zdravstveni sustav, od obnove zdravstvenih ustanova i nabave nove opreme do mobilnih ambulanti i ljekarni. Međutim, koliko god ulagali u infrastrukturu i tehnologiju, postoji nešto što nijedno ulaganje ne može nadomjestiti, a to je vaša solidarnost. Zgrade možemo obnoviti, opremu možemo nabaviti, ali bez vaše hrabrosti, požrtvovnosti i darovane krvi mnogi životi ne bi bili spašeni. Zato vam od srca zahvaljujem jer pokazujete ono najhumanije što čovjek može učiniti – spašavate živote drugih ljudi”, poručio je župan Bilaver.

Dodao je kako su jubilarni darivatelji svojim primjerom najbolji poticaj ostalim građanima, osobito mladima, da se uključe u dobrovoljno darivanje krvi.

„Od srca čestitam svim jubilarcima i nadam se da ćemo se iduće godine okupiti u još većem broju. Vaša humanost zaslužuje naše najdublje poštovanje”, zaključio je župan.

Predsjednik Društva Crvenog križa Zadarske županije Bore Galac podsjetio je kako se Dan dobrovoljnih darivatelja krvi obilježava u spomen na 25. listopada 1953. godine, kada je u Hrvatskoj održana prva organizirana akcija darivanja krvi. Naglasio je da iza svake jubilarne brojke stoje godine nesebičnog pomaganja drugima.

„Broj darivanja koje danas nagrađujemo nije samo statistika. To je vaš izbor, kontinuitet dobrote i najviši izraz solidarnosti čovjeka prema čovjeku. Vaših gotovo tri tisuće darivanja čini veličanstven slap humanosti koji zaslužuje zahvalnost, poštovanje i divljenje. U ime Crvenog križa i svih onih čiji su životi spašeni zahvaljujući vašoj plemenitosti, tisuću puta hvala za svaku darovanu dozu krvi”, istaknuo je Galac.

Priznanja za 35, 50, 55, 75 i 100 darivanja krvi

Jubilarna priznanja zaslužilo je devet darivateljica za 35 darivanja krvi, 36 darivatelja za 50 darivanja, jedna darivateljica za 55 darivanja te sedmorica darivatelja za 75 darivanja.

Posebna priznanja za 100 darivanja krvi dobili su Nikola Burčul, Nikola Parić i Ivan Rakvin.

U ime nagrađenih obratio se Nikola Parić, jedan od trojice ovogodišnjih jubilaraca sa 100 darivanja krvi. Prisjetio se kako je krv prvi put darovao 19. lipnja 1991. godine te istaknuo da je i njegova supruga bila dobrovoljna darivateljica te ga je ona motivirala da se uključi.

Zadarska županija kontinuirano podupire rad Crvenog križa i njegovih volontera, prepoznajući važnost njihove uloge u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi te promicanju solidarnosti i humanosti u zajednici.

Popis jubilarnih darivatelja krvi za 2026. godinu

35 darivanja krvi – devet darivateljica

Vlatka Bičić
Ida Bulić
Zrinka Dijan
Marija Herc
Bosiljka Kadija Jurić
Branka Mičić
Nevena Miočić Barjašić
Valerija Rosan
Nada Žuža

50 darivanja krvi – 36 darivatelja

Toni Blaslov
Damir Babara
Zlatko Burić
Tomislav Čavić
Marijan Čulina
Željko Ćumurdžić
Damir Dokoza
Josip Filipović
Šime Grbin
Jure Juras
Marin Kaleb
Jadranko Karavanić
Marinko Kavka
Renato Kereš
Dino Kolega
Mario Konjarević
Stipe Kulušić
Šime Lisica
Andro Magić
Kristijan Majica
Miro Marković
Silvio Markulin
Ivan Medved
Slaven Mikas
Marin Mrkić
Šime Mušćet
Goran Perković
Šime Perković
Milan Rastović
Ivo Sutlović
Marino Šimunić
Ante Škarpa
Velimir Šokec
Stjepan Šumiga
Željko Turić
Damir Vrankulj

55 darivanja krvi – jedna darivateljica

Suzana Čače Radalj

75 darivanja krvi – sedam darivatelja

Marinko Buljat
Predrag Franić
Ivica Galac
Stjepan Marđetko
Ivica Stulić
Goran Šaravanja
Zvonimir Vetrih

100 darivanja krvi – tri darivatelja

Nikola Burčul
Nikola Parić
Ivan Rakvin