Kako se ove nedjelje u Europi sat pomiče unaprijed, zdravstveni stručnjaci upozoravaju da i pomak od samo jednog sata narušava cirkadijalne ritmove tijela.

Ove nedjelje, 29. ožujka, sat će se pomaknuti unaprijed za jedan sat. Većina ljudi spavat će jedan sat kraće, a u danima koji slijede večeri će postupno biti dulje, piše Euronews.

Promjene sata događaju se dvaput godišnje, i iako je bilo više pokušaja da se ukinu, svake godine u proljeće sat se pomiče unaprijed. Sezonska promjena vremena uvedena je radi uštede energije tijekom Prvog svjetskog rata, a ponovno je uvedena u mnogim zemljama 1970-ih.

Međutim, istraživači sada upozoravaju na zdravstvene posljedice, osobito proljetne promjene.

Kako promjena sata utječe na tijelo?

Iako se promjena od jednog sata možda ne čini velikom, zdravstveni stručnjaci i istraživanja pokazuju da ima veći učinak nego što mnogi misle.

Čak i pomak od jednog sata remeti naš cirkadijalni ritam – unutarnji 24-satni sat koji regulira san, budnost, proizvodnju hormona i raspoloženje.

„Većina ljudi trebala bi se prilagoditi unutar tjedan dana, ali znamo i da postoje oni kojima prilagodba ide teško te može potrajati tjednima, pa i mjesecima, da se organizam prilagodi samo jednom satu razlike“, rekao je Jeffrey Kelu, poslijedoktorski istraživač koji proučava cirkadijalne ritmove na King’s Collegeu u Londonu, za Euronews Health.

Objasnio je da naš unutarnji sat uvelike ovisi o genetici, a potrebno je još istraživanja kako bi se razumjelo zašto se neki ljudi teže prilagođavaju. Proljetna promjena sata, osim što utječe na san, povezana je i s kratkoročnim porastom prometnih nesreća, srčanih udara i depresivnih epizoda.

Više svjetla navečer

Mnogi pozdravljaju proljetnu promjenu vremena jer se dnevno svjetlo zadržava dulje. No Kelu upozorava da izloženost svjetlu do kasno navečer otežava tijelu da prepozna da je vrijeme za opuštanje i pripremu za san.

„Svjetlo potiskuje lučenje melatonina, pa odgađa uspavljivanje i može otežati ljudima da zaspu“, napominje Kelu.

Melatonin je hormon koji luči epifiza kada se tijelo priprema za spavanje. Najviše se luči u mraku, a njegova se proizvodnja smanjuje izlaganjem svjetlu. Prema Keluu, zamračivanje spavaće sobe i blokiranje vanjskog svjetla može poboljšati kvalitetu sna jer tijelo dobiva signal da više nije dan.

Zašto su cirkadijalni ritmovi važni?

Kada su cirkadijalni ritmovi stabilni, unutarnji sat dobro je usklađen s 24-satnim danom i šalje jasne signale za ključne tjelesne funkcije. Ljudi s izraženijim ritmovima obično održavaju redovit raspored spavanja i dnevnih aktivnosti, čak i kada se njihov raspored ili godišnja doba mijenjaju.

Poremećaji tjelesnog sata – bilo zbog nepravilnog sna ili prehrane, jet laga, smjenskog rada ili izloženosti svjetlu noću – povezani su s nizom zdravstvenih problema, uključujući povećani rizik od pretilosti, srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2 i visokog krvnog tlaka.

Nedavno istraživanje također je pronašlo povezanost između slabih cirkadijalnih ritmova i demencije.

Ako se ukine promjena sata, koje je vrijeme najbolje?

Godinama postoje inicijative za ukidanje pomicanja sata u Europi. Europska komisija je 2018. predložila trajno ukidanje sezonskog pomicanja sata nakon javnog savjetovanja u kojem je 84 posto od 4,5 milijuna ispitanika podržalo tu ideju.

Cipar i Grčka bile su jedine zemlje u kojima je mala većina bila za zadržavanje sadašnjeg sustava. Države članice EU-a nikada nisu postigle dogovor, pa je prijedlog ostao blokiran u Vijeću.

No ako bi se promjene ukinule, koje bi vrijeme trebalo zadržati?

„Mi znanstvenici zapravo predlažemo da se zadrži standardno vrijeme, odnosno zimsko vrijeme“, rekao je Kelu.

Ako bi ljetno računanje vremena postalo trajno, većina ljudi tijekom većeg dijela godine ne bi imala jutarnje svjetlo prije odlaska na posao ili u školu.

„Jutarnje svjetlo je ključno“, naglasio je. „Zarobljeni smo u uredima i stalno smo izloženi umjetnom svjetlu.“

Iako i umjetno svjetlo pomaže u sinkronizaciji unutarnjeg sata, ono je slabije od prirodnog.

„To je još važnije zimi, kada su dani ionako kratki i izlazak sunca kasniji, pa se ne bismo smjeli lišiti ni tog malog dijela prirodnog svjetla“, dodao je Kelu.