Europa ubrzano stari, a Hrvatska se nalazi među zemljama s najstarijim stanovništvom na kontinentu. Najnoviji podaci Eurostata za 2025. godinu pokazuju da je medijalna starost stanovništva u Hrvatskoj dosegnula 45,5 godina, što je više od prosjeka Europske unije, koji iznosi 44,9 godina.

Medijalna starost predstavlja dob koja dijeli populaciju na dva jednaka dijela. Polovica stanovništva mlađa je od tog broja godina, dok je druga polovica starija. Demografi ovaj pokazatelj smatraju jednim od najvažnijih za razumijevanje procesa starenja stanovništva, prenosi Nova.rs.

Karta Eurostata pokazuje da Hrvatska pripada skupini europskih zemalja s izrazito starom populacijom. Starije od Hrvatske trenutačno su Italija s medijalnom starošću od 49,1 godine, Portugal i Bugarska s po 47,3 godine, kao i Grčka s 47,2 godine.

S druge strane, među najmlađim zemljama u Europi izdvajaju se Turska s 34,4 godine, Island s 37,2 godine i Irska s 39,6 godina. Razlika između najmlađih i najstarijih europskih država danas iznosi gotovo 15 godina, što pokazuje koliko su demografske promjene postale izražene diljem kontinenta.

Eurostat navodi da je medijalna starost u Europskoj uniji u posljednjem desetljeću porasla za više od dvije godine, uglavnom zbog manjeg broja rođenih i sve većeg udjela starijeg stanovništva.

Demografsko starenje već sada utječe na tržište rada, mirovinski sustav i zdravstvenu zaštitu u velikom dijelu Europe. Zemlje Balkana posebno su pogođene zbog masovnog iseljavanja mlađeg stanovništva.

Uz Hrvatsku, vrlo visoku medijalnu starost imaju i Srbija s 45,4 godine, Slovenija s 45,5 i Mađarska s 44,8 godina.

Iako je Europa općenito među najstarijim regijama svijeta, razlike između država su goleme. Dok neke zemlje pokušavaju nadoknaditi manjak stanovništva imigracijom, druge se suočavaju s ubrzanim pražnjenjem manjih gradova i sela.

Prema procjenama Eurostata, proces starenja stanovništva tek će se ubrzavati u narednim desetljećima, pa bi medijalna starost u Europskoj uniji do kraja stoljeća mogla prijeći 50 godina.

AMERICAN Airlines opremit će više od 500 svojih zrakoplova Starlinkom, internetskom uslugom tvrtke SpaceX Elona Muska.

Ovo je još jedna velika pobjeda za Starlink, koji se već nametnuo kao pružatelj Wi-Fi usluga za nekoliko velikih avioprijevoznika, piše CNBC.

Starlink na Airbusovim zrakoplovima

Iz American Airlinesa su u utorak objavili da će početkom sljedeće godine započeti s ugradnjom Starlinka na oko 500 svojih uskotrupnih Airbusovih zrakoplova, poput modela A321neo.

Glasnogovornik tvrtke izjavio je kako prijevoznik zasad ne planira mijenjati pružatelje usluga na svojoj floti Boeingovih zrakoplova, koja trenutno koristi kombinaciju Viasata i Panasonica. Odluka je donesena nakon što je American još u ožujku razmatrao ponude Starlinka i konkurentske usluge Leo tvrtke Amazon.

Borba za putnike i brži internet

Avioprijevoznici se natječu za putnike koji su spremni potrošiti više, nudeći im bržu i pouzdaniju internetsku vezu kao zamjenu za dosadašnje usluge koje su često bile spore, skupe i nepouzdane.

Osim poboljšanja usluge, zrakoplovne tvrtke razmatraju i nove izvore prihoda, poput personaliziranih oglasa za putnike. American je u siječnju, po uzoru na konkurente poput United Airlinesa i Delte, uveo besplatan Wi-Fi za članove svog programa vjernosti.

I dok su se United, Southwest Airlines i Alaska Airlines, koji se 2024. spojio s Hawaiian Airlinesom, odlučili za Starlink, Delta je u ožujku objavila da će za stotine svojih zrakoplova od 2028. godine koristiti uslugu Leo tvrtke Amazon.

SpaceX pred izlaskom na burzu

U međuvremenu, SpaceX se priprema za izlazak na burzu sljedećeg mjeseca, u inicijalnoj javnoj ponudi (IPO) koja bi mogla srušiti rekorde. Prema podacima objavljenim ranije ovog mjeseca u sklopu prijave za IPO, odjel za povezivost, koji uključuje i Starlink, prošle je godine ostvario prihod od 11.39 milijardi dolara, što čini 61% ukupne prodaje tvrtke.

U Velikoj Britaniji izmjerena je rekordna temperatura za svibanj, a Francusku je pogodio najraniji toplinski val u više od stoljeća, nakon više dana velikih vrućina koje pogađaju i ostatak Europe.

Britanski Meteorološki zavod objavio je oko 17 sati po lokalnom vremenu u ponedjeljak da je u Kraljevskim botaničkim vrtovima u Kewu u južnom Londonu izmjereno 34,8 Celzijevih stupnjeva, što je dva stupnja više od prethodnog rekorda od 32,8 Celzijevih stupnjeva, zabilježenog 1922. i ponovno 1944. godine, prenosi AFP.

Malo ranije je na Heathrowu, zapadno od glavnog grada, izmjereno 33,5 Celzijevih stupnjeva.

“Takva vrućina bila bi iznimna u Velikoj Britaniji usred ljeta, a kamoli u svibnju”, naglasio je Meteorološki zavod u objavi na X-u.

U nedjelju je Meteorološki zavod proglasio toplinski val na osam lokacija u Engleskoj, uključujući u Velikom Londonu, Suffolku i Essexu. To znači da su temperature tri dana zaredom premašile 27 Celzijevih stupnjeva.

Samo sjeverozapadna Škotska i Sjeverna Irska pošteđene su velikih vrućina koje pogađaju i veći dio Europe.

“Temperature su vrlo brzo porasle za ovo doba godine, znatno iznad normalnih, koje bi primjerice u Londonu trebale biti oko 17 ili 18 stupnjeva”, rekao je za AFP Greg Dewhurst, meteorolog britanskog Meteorološkog zavoda.

“Svjedoci smo sve više ekstrema ne samo u Velikoj Britaniji, već diljem svijeta, sve češće se obaraju rekordi”, ističe stručnjak, smatrajući to “dobrim pokazateljem klimatskih promjena na djelu”.

Francusku je pogodio najraniji toplinski val u više od stoljeća, s temperaturama i do 15 stupnjeva iznad prosjeka za ovo doba godine, dok je u departmanu Finistere prvi put od uspostave sustava upozorenja na toplinske valove 2004. proglašena žuta razina pripravnosti, priopćila je u ponedjeljak francuska meteorološka služba Meteo France.

Upozorenje je, kako piše dnevni list Figaro, prošireno na 18 departmana na zapadu Francuske i na područje Pariza, dok je osam departmana pod narančastim meteoalarmom zbog ekstremnih temperatura.

Cyril West, francuski meteorolog, rekao je da se radi o “najranijem toplinskom valu zabilježenom u više od stoljeća”.

West je objasnio da je uzrok trenutnog toplinskog vala prodor toplog zraka iz Sahare preko Sredozemlja prema Europi, gdje ga zadržava snažna anticiklona nad zemljama Beneluksa i Sjevernim morem.