Fenomen La Niña, koji je posljednjih mjeseci imao snažan utjecaj na globalne vremenske prilike, počeo se brzo raspadati iznad tropskog dijela Tihog oceana. Najnoviji oceanski i atmosferski podaci pokazuju da hladne anomalije u Pacifiku slabe, osobito na zapadnom dijelu, što upućuje na veliki preokret u globalnom vremenskom sustavu tijekom 2026. godine, piše Severe Weather.

Iako će utjecaj La Niñe na atmosferu potrajati još dio zime i početak proljeća, dugoročni modeli sve jasnije signaliziraju prijelaz prema El Niñu, koji bi se mogao razviti već tijekom ljeta, a u potpunosti se učvrstiti do jeseni. Taj prijelaz ima važne posljedice za Europu, uključujući i Hrvatsku, osobito u kontekstu zime 2026./2027.

Što su La Niña i El Niño?

La Niña i El Niño dio su klimatskog sustava poznatog kao ENSO, koji opisuje izmjene hladnih i toplih faza u ekvatorijalnom Pacifiku. Iako se ti procesi odvijaju daleko od Europe, oni snažno utječu na raspored područja visokog i niskog tlaka u atmosferi te na smjerove velikih zračnih strujanja koja oblikuju vrijeme na sjevernoj hemisferi.

Tijekom La Niñe jačaju pasati, stalni istočni vjetrovi uz ekvator, koji guraju toplu površinsku vodu prema zapadu Pacifika, dok hladnija voda iz dubine izbija na površinu. No u posljednjim tjednima taj se obrazac počeo lomiti. U zapadnom i središnjem Pacifiku razvija se snažan zapadni nalet vjetra koji potiče zagrijavanje površine oceana i razgrađuje hladni sloj mora tipičan za La Niñu.

Znakovi promjene

Analize temperature mora pokazuju da se hladna anomalija već povlači sa zapada prema istoku, i to ranije nego što je uobičajeno za ovakve događaje. Istodobno se ispod površine oceana, na dubinama od otprilike 100 do 250 metara, širi velik bazen tople vode. Upravo takvo podzemno zagrijavanje jedan je od prvih i najpouzdanijih znakova nadolazećeg El Niña.

Unatoč tome, atmosferski učinci La Niñe ne nestaju trenutačno. Atmosfera reagira sporije od oceana, zbog čega se njezin utjecaj može osjećati još mjesecima nakon što se morska površina počne zagrijavati. Zbog toga se očekuje da će La Niña obilježiti barem rani dio proljeća 2026.

Utjecaj na Europu i Hrvatsku

U tom razdoblju, prema dugoročnim prosjecima, u Europi se vidi topliji trend nad zapadnim i zapadno-središnjim dijelovima kontinenta. Taj signal potaknut je nižim tlakom nad sjevernim Atlantikom, koji jača zapadno strujanje prema Europi. Takva cirkulacija obično donosi blaži zrak, umjerenije temperature i manju učestalost prodora hladnog kontinentalnog zraka s istoka.

Za Hrvatsku to znači promjenjivo, ali uglavnom blaže vrijeme u kasnoj zimi i ranom proljeću, s više kiše nego snijega u nizinama, dok će se snježne oborine uglavnom zadržavati u planinskim područjima. Hladniji prodori i dalje su mogući, ali bez dugotrajnog zimskog obrasca.

Što donosi druga polovica 2026. godine?

Ključna promjena dolazi u drugom dijelu godine. Svi relevantni sezonski modeli slažu se da La Niña završava relativno brzo te da bi se već tijekom ljeta 2026. mogao razviti El Niño. Do rane jeseni očekuje se potpuno formirana topla faza ENSO-a, koja bi svoj vrhunac mogla dosegnuti tijekom zime 2026./2027., uz mogućnost da potraje i dulje.

Za Europu El Niño obično donosi izraženije promjene u cirkulaciji nad sjevernim Atlantikom. Povijesni podaci pokazuju da takve zime češće donose nestabilne vremenske prilike, jače ciklone i veće temperaturne kontraste. Posebno je važno da se tijekom El Niño zima često oblikuje putanja hladnijeg zraka koja se može protezati od južnog dijela Ujedinjenog Kraljevstva, preko srednje Europe, prema jugoistoku kontinenta.

Duž tog takozvanog koridora hladnog zraka povećava se potencijal za snježne oborine, uključujući i središnje dijelove Europe. Takav obrazac može povremeno zahvatiti i jugoistočnu Europu, povećavajući vjerojatnost snijega i izraženijih prodora hladnog zraka prema Balkanu.

Dinamična zima 2026./2027.

Za Hrvatsku bi takav razvoj značio dinamičniju zimu, s većim izgledima za snijeg u unutrašnjosti zemlje, češćim izmjenama toplijih i hladnijih razdoblja te izraženijim ciklonalnim situacijama na Jadranu. Umjesto dugotrajne stabilnosti, veća je vjerojatnost naglih promjena vremena.

Iako je za konkretne prognoze još prerano, smjer razvoja je jasan. La Niña slabi brže nego što se očekivalo, ocean se zagrijava, a atmosfera će taj signal postupno slijediti tijekom 2026. godine. Proljeće će još nositi obilježja La Niñe, ali ljeto i jesen otvaraju put El Niñu, koji bi mogao snažno obilježiti zimu 2026./2027. u Europi, pa tako i u Hrvatskoj.

Američko Ministarstvo vanjskih poslova nastavlja objavljivati i ažurirati svoja upozorenja za putovanja za zemlje diljem svijeta, pružajući Amerikancima više informacija o sigurnosti različitih odredišta.

Ulaskom u 2026. godinu, upozorenja Ministarstva vanjskih poslova ističu koje bi zemlje mogle biti sigurna blagdanska odredišta za Amerikance u novoj godini, a koje bi trebalo izbjegavati zbog povišene razine kriminala i drugih zabrinutosti, piše Newsweek.

Newsweek je sastavio popise zemalja prema četiri razine upozorenja te objašnjenja što svaka razina znači.

Zašto je to važno

Upozorenja za putovanja mogu pomoći Amerikancima da bolje planiraju međunarodna putovanja, ne samo tako što im pomažu u odabiru sigurnijih odredišta, već i tako što im pomažu razumjeti koji dijelovi pojedinih zemalja predstavljaju rizik i na kakve bi opasnosti trebali obratiti pozornost.

U procjeni zemalja Ministarstvo vanjskih poslova uzima u obzir više čimbenika, uključujući kriminal, terorizam, građanske nemire, pristup zdravstvenim uslugama, vjerojatnost prirodnih katastrofa, aktualna događanja i drugo.

Upozorenja razine 1

Za sve zemlje s upozorenjem razine 1 Amerikancima se savjetuje da „primjenjuju uobičajene mjere opreza“. To je najniža razina upozorenja u pogledu sigurnosnog rizika.

Odredišta s ovom razinom upozorenja uoči 2026. godine su:

Aruba
Australija
Austrija
Bermudi
Butan
Bugarska
Kanada
Kajmanski Otoci
Curaçao
Češka
Estonija
Falklandski Otoci
Farski Otoci
Finska
Francuska Polinezija
Gibraltar
Grčka
Mađarska
Island
Irska
Japan
Kazahstan
Latvija
Luksemburg
Monako
Mongolija
Novi Zeland
Sjeverna Makedonija
Norveška
Poljska
Portugal
Katar
Rumunjska
Sveti Vincent i Grenadini
Slovačka
Slovenija
Južna Koreja
Surinam
Švicarska
Tajvan
Turkmenistan
Uzbekistan
Vanuatu
Vijetnam
Zambija

Neke zemlje s upozorenjem razine 1 također su označene kao zemlje s „povišenim sigurnosnim rizikom“. One nisu uključene u gornji popis, a uključuju i Hrvatsku. Osim Hrvatske, tu su još Argentina, Gruzija, Paragvaj, Senegal i druge.

Upozorenja razine 2

Za sve zemlje s upozorenjem razine 2 Amerikancima se savjetuje da „primjenjuju povećan oprez“, što može biti posljedica različitih čimbenika, poput povećanog rizika od kriminala, otmica, terorizma ili problema sa zdravstvenim uslugama.

Odredišta s ovom razinom upozorenja uoči 2026. godine su:

Albanija
Angola
Bosna i Hercegovina
Bocvana
Čile
Kina
Kostarika
Kuba
Dominikanska Republika
Ekvatorijalna Gvineja
Eritreja
Francuska
Njemačka
Grenland
Gvineja
Italija
Malavi
Maroko
Namibija
Nizozemska
Republika Kongo
San Marino
Srbija
Sijera Leone
Salomonski Otoci
Južna Afrika
Španjolska
Šri Lanka
Švedska
Istočni Timor
Bahami
Gambija
Ujedinjeni Arapski Emirati
Ujedinjeno Kraljevstvo
Urugvaj
Zimbabve

Neke zemlje s upozorenjem razine 2 također su označene kao zemlje s „povišenim sigurnosnim rizikom“. One nisu uključene u gornji popis, ali uključuju Alžir, Boliviju, Brazil, Kamerun, Ekvador, Peru, Saudijsku Arabiju, Tunis i druge.

Upozorenja razine 3

Za sve zemlje s upozorenjem razine 3 Amerikancima se savjetuje da „preispitaju putovanje“ u ta odredišta, što može biti posljedica širokog spektra problema, poput povećanog rizika od kriminala, otmica, terorizma ili problema sa zdravstvenim uslugama.

Odredišta s ovom razinom upozorenja uoči 2026. godine su:

Gvineja-Bissau
Gvajana
Nepal
Nikaragva
Tanzanija
Trinidad i Tobago
Uganda

Neke zemlje s upozorenjem razine 3 također su označene kao zemlje s „povišenim sigurnosnim rizikom“. One nisu uključene u gornji popis, ali uključuju Čad, Kolumbiju, Etiopiju, Nigeriju, Pakistan i druge.

Upozorenja razine 4

Za sve zemlje s upozorenjem razine 4, najvišom izdanom razinom, Amerikancima se savjetuje da uopće ne putuju u ta odredišta, jer su rizici za njihovu osobnu sigurnost posebno visoki. Zemlje u kojima postoje oružani sukobi, uz druge rizike, često dobivaju upozorenje razine 4.

Odredišta s ovom razinom upozorenja uoči 2026. godine su:

Afganistan
Bjelorusija
Mjanmar
Srednjoafrička Republika
Iran
Irak
Libija
Mali
Niger
Ruska Federacija
Somalija
Južni Sudan
Sudan
Sirija
Ukrajina
Venezuela

Što slijedi

Upozorenja Ministarstva vanjskih poslova vjerojatno će se mijenjati tijekom 2026. godine, kako ministarstvo nastavi preispitivati sigurnost pojedinih odredišta.

Činilo se da su mirovni pregovori Donalda Trumpa konačno na pravom putu. Nakon što je SAD vršio pritisak na Ukrajinu da prihvati nepovoljno rješenje, Kijev je proveo više od mjesec dana pregovarajući o ponudi i približio se dobivanju Trumpovog blagoslova za revidirani prijedlog. A onda je nazvao Vladimir Putin i sve se promijenilo tvrdnjom da ga Ukrajina želi ubiti, piše Kyiv Independent.

Lavrov objavio priču o napadu 91 drona bez trunke dokaza
Nekoliko sati prije jučerašnjeg drugog Putinovog poziva Trumpu u dva dana, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je Ukrajina navodno pokušala napasti Putinovu državnu rezidenciju s 91 dronom u ruskoj Novgorodskoj oblasti.

Ruski šef diplomacije dodao je da će zbog napada Rusija revidirati svoj stav o mirovnim pregovorima. Za tvrdnju o napadu Rusija ni dan nakon navodnog napada nije objavila baš nikakav dokaz, no to nije bilo važno.

Danas je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ponovio je optužbu da je Ukrajina namjeravala izvršiti atentat na ruskog predsjednika, usmjeravajući komentare izravno prema Trumpu.

Putinov glasngovornik: Dokazi nisu potrebni
“‘To nije usmjereno samo protiv predsjednika Putina osobno. Usmjereno je i protiv Trumpa, s ciljem da se osujete napori predsjednika Trumpa da promakne mirno rješenje ukrajinskog sukoba’, rekao je Peskov danas, 30. prosinca.”

Peskov je također povezao navodni napad s božićnim obraćanjem predsjednika Volodimira Zelenskog, u kojem je za Putina rekao: “Neka propadne”. “Želio bih podsjetiti na božićni govor Zelenskog i riječi koje je uputio Putinu”, rekao je Peskov, dodavši da “dokazi o napadu nisu potrebni”.

“Moguće je da se napad nije dogodio. Ali Putin mi je rekao da jest”
Trumpov odgovor bio je predvidljiv. “‘Ne sviđa mi se. Nije dobro. Čuo sam za to jutros. Znate tko mi je rekao? Predsjednik Putin mi je rekao… Bio sam jako ljut zbog toga’, rekao je Trump jučer nakon razgovora s ruskim predsjednikom.”

Kada su ga novinari upitali o izvoru informacije, Trump je oklijevao. “‘Govorite da se napad možda nije dogodio? I to je moguće, pretpostavljam. Ali predsjednik Putin mi je jutros rekao da jest.'”

Kijev: Laž i priprema za napad
Zelenski je jučer odbacio ruske tvrdnje kao “još jednu laž”, upozoravajući da Moskva koristi tu optužbu kako bi opravdala potencijalne napade, najvjerojatnije ciljajući Kijev.

“‘Ovom izjavom o navodnom napadu na neku rezidenciju, oni pripremaju teren za napad, najvjerojatnije na glavni grad i vladine zgrade’, rekao je Zelenski.”

Međunarodne osude nepotvrđenog napada
Ipak, komentari ukrajinskog predsjednika nisu naišli na odjek. Lideri nekoliko država požurili su osuditi napad koji se vjerojatno nije ni dogodio.

“‘Duboko smo zabrinuti izvješćima o napadu na rezidenciju predsjednika Ruske Federacije. Tekući diplomatski napori nude najizvediviji put prema okončanju neprijateljstava i postizanju mira. Pozivamo sve uključene da ostanu usredotočeni na te napore i izbjegnu bilo kakve radnje koje bi ih mogle potkopati’, napisao je indijski premijer Narendra Modi na X-u na engleskom i ruskom jeziku.”

Čelnici Rusiji prijateljskih Uzbekistana i Kazahstana održali su telefonske razgovore s Putinom, osuđujući napad koji tek treba biti potvrđen. Slične poruke stigle su i iz Pakistana.

“‘Pakistan osuđuje prijavljeni napad na rezidenciju Njegove Ekselencije Vladimira Putina, predsjednika Ruske Federacije. Takav gnusni čin predstavlja ozbiljnu prijetnju miru, sigurnosti i stabilnosti, posebno u vrijeme kada su u tijeku napori usmjereni na mir’, napisao je premijer Shehbaz Sharif.”

“‘Pakistan izražava solidarnost s predsjednikom Ruske Federacije, te s vladom i narodom Rusije’, napisao je Sharif, dok je Rusija istovremeno bombardirala ukrajinske civile, ostavljajući milijune ljudi u Kijevu i drugim velikim gradovima bez struje i grijanja.”

Razočaranje u Ukrajini
Lakoća kojom je Rusija uspjela prikupiti podršku za svog predsjednika i ratne napore zbunila je Ukrajinu.

“‘Prošao je gotovo cijeli dan, a Rusija još uvijek nije pružila nikakav vjerodostojan dokaz za svoje optužbe o navodnom ‘napadu Ukrajine na Putinovu rezidenciju’. I neće. Jer ga nema’, napisao je ministar vanjskih poslova Andrij Sybiha na X-u.

“‘Bili smo razočarani i zabrinuti vidjevši izjave emiratske, indijske i pakistanske strane koje izražavaju zabrinutost zbog napada koji se nikada nije dogodio’, dodao je. ‘Takve reakcije na ruske neutemeljene manipulativne tvrdnje samo idu na ruku ruskoj propagandi i potiču Moskvu na daljnje zločine i laži.'”

Analitičar: “Ovo je obrambena reakcija Kremlja”
Dmitrij Oreškin, politički analitičar rođen u Rusiji, kaže da vrijeme Putinove izjave “očito nije slučajnost”.

“‘Došlo je do razgovora (između Zelenskog i) Trumpa koji je bio pozitivan za Ukrajinu. Kremlj je morao nekako reagirati, a ovo snažno podsjeća na obrambenu reakciju s njihove strane. Cilj je jasan: pokazati Trumpu da Zelenski nije održiv pregovarački partner i da Ukrajina želi nastaviti rat”, ustvrdio je.