Dom zdravlja Koprivničko-križevačke županije objavio je natječaj o zapošljavanju dva liječnika ili liječnice na neodređeno vrijeme, a uz pomoć Grada Koprivnice osigurava se “bonus dobrodošlice” u iznosu od 7000 eura, izvijestili su danas iz Doma zdravlja.

Razlog raspisivanja natječaja jest odlazak u mirovinu dvije liječnice, a iz Doma zdravlja kažu da bonus predstavlja značajnu podršku i motivaciju za mlade doktore medicine koji žele graditi karijeru u srcu Podravine.

„Naš cilj je osigurati dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu građanima i istovremeno stvoriti poticajno radno okruženje za zdravstvene radnike, kojima se nudi mogućnost daljnjeg nastavka rada u ordinaciji u privatnoj praksi“, navode iz ustanove.

“Nedostatak liječnika postaje sve veći problem”
Ravnateljica Željka Fruk upozorava da nedostatak liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti postaje sve veći problem županije, ne samo u ruralnim sredinama već i u gradovima.

To potvrđuje i podatak da je Opća bolnica Koprivnica 1. prosinca raspisala natječaj za zapošljavanje čak 29 osoba. Tražili su liječnike specijaliste umirovljenike za rad na pola radnog vremena, medicinske sestre i tehničare, od čega nekoliko prvostupnika, te kuhare i pomoćne radnike.

Uspjeli su zaposliti šest svojih umirovljenih liječnika na pola radnog vremena, četiri medicinske sestre i dva pomoćna radnika.

U Hrvatskoj je u studenom potrošnja u maloprodaji porasla već 32. mjesec zaredom na godišnjoj razini, što ukazuje na nastavak stabilnog rasta gospodarstva.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je izvješće o prometu u trgovini na malo, koje pokazuje da je u studenom, prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja realno pala za 2,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, no u odnosu na studeni prošle godine porasla je za 1,4 posto.

Najveća sastavnica BDP-a
Tako je potrošnja u maloprodaji porasla već 32. mjesec zaredom na godišnjoj razini, ali sporije nego mjesec dana prije, kada je rast iznosio 4,1 posto.

Pritom je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima pao za 2,6 posto, dok je promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, porastao za 4,1 posto.

U prvih 11 mjeseci ove godine promet od trgovine na malo porastao je za 3,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazuju podaci DZS-a.

Kako je potrošnja najveća sastavnica bruto domaćeg proizvoda (BDP), rast prometa u trgovini na malo u studenom ukazuje na nastavak stabilnog rasta gospodarstva i u četvrtom tromjesečju ove godine. Prema podacima DZS-a, u trećem je tromjesečju BDP porastao već 19. kvartal zaredom, za 2,3 posto na godišnjoj razini.

Premijer Andrej Plenković danas je u osvrtu na 2025. godinu istaknuo kako hrvatsko gospodarstvo kontinuirano raste i sustiže starije članice EU-a, posebno naglasivši stabilnost javnih financija koja se očituje kroz ocjene rejting agencija, kao i razvoj tržišta kapitala uz značajan doprinos građana.

Gospodarstvo raste 19 kvartala za redom, rekao je Plenković na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Vlade, te je BDP po stanovniku dosegnuo 78 posto prosjeka EU-a uz skok od 16 postotnih bodova u proteklih devet godina.

Cilj je, dodao je, da Hrvatska premaši 80 posto prosjeka EU-a.

Podsjetio je da tri vodeće kreditne agencije potvrđuju investicijski kreditni rejting Hrvatske na razini A i ocijenio da je to poruka povjerenja u stabilnost i odgovorno upravljanje javnim financijama, kao i političku stabilnost.

Posebno je istaknuo jačanje tržišta kapitala i podsjetio na 18 izdanja državnih vrijednosnica proteklih nekoliko godina, pri čemu su građani uložili 4,6 milijardi eura i drže oko devet posto javnoga duga.

Inflacija najviše pogodila najranjivije
Što se tiče inflacije, rekao je kako je svjestan da je pogodila najviše one koji su najranjiviji, pa je zato Vlada i ove godine nastavila s paketom mjera pomoći.

Do sada je bilo devet takvih paketa ukupno vrijednih 8,5 milijardi eura, pri čemu su subvencionirani energenti i ograničene su cijene 170 proizvoda. Pored toga, dodao je, snižene su stope poreza na dodanu vrijednost, uspostavljene mjere za transparentnost cijena te je isplaćeno 11 jednokratnih potpora umirovljenicima.

Navodeći da bi inflacija prema projekcijama Ministarstva financija u 2026. trebala biti oko 2,8 posto, rekao je kako očekuje odgovornost i znatno veći doprinos svih tržišnih aktera kojima je, kako je naglasio, “država itekako pomogla u krizama”.

“Ulazimo u 2026. godinu s pozitivnim trendovima, optimizmom i dozom opreza prema gospodarskom usporavanju u Europi i svijetu”, rekao je Plenković.

Proračun usmjeren na rast plaća, mirovina i naknada
U tom smislu, dodao je, usvojen je državni proračun za 2026. koji je usmjeren na nastavak rasta plaća, mirovina i socijalnih naknada.

Jedan od glavnih gospodarskih ciljeva prema njegovim riječima je ulazak u Organizaciju za europsku suradnju i razvoj (OECD).

Najavio je donošenje Nacionalne razvojne strategije do 2030., novog zakona o obrtu i industrijske strategije te ubrzanje energetske i klimatske tranzicije i razvoj poljoprivrede u smjeru proizvodnje sigurne i zdrave hrane.

Nova uplata iz NPOO-a
Plenković je izvijestio kako se danas očekuje uplata sedme rate od milijardu i 70 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. To je najveća pojedinačna uplata iz europskog proračuna Hrvatskoj od ulaska u EU prije više od 12 godina.

“S njom ukupno isplaćeni iznos od početka provedbe NPOO-a doseže 6,4 milijarde eura, čime smo dodatno potvrdili svoju poziciju među najuspješnijim državama članicama EU-a u provedbi Plana oporavka i otpornosti”, rekao je Plenković.

Najavio je da će uplaćena sredstva za NPOO biti usmjerena u gradnju, opremanje i modernizaciju vrtića i osnovnih škola po cijeloj Hrvatskoj, izgradnju plinske infrastrukture, obnovu zgrada od potresa u Zagrebu te Sisku i okolici i energetsku učinkovitost, nabavu 30 novih tramvaja za javni prijevoz u Zagrebu i Osijeku, nabavu autobusa na alternativni pogon za javni gradski i prigradski linijski promet itd.