Potres magnitude 7,6 stupnjeva po Richteru kod sjeveroistočne obale Japana izazvao je upozorenje na tsunami.

Potres je zabilježen kod regija Aomori i Hokkaido na sjeveroistoku Japana, priopćila je Japanska meteorološka agencija. Valovi visoki i do tri metra sada bi mogli pogoditi sjeveroistočnu obalu, prema agenciji.

Riječ je o fotografijama koje prikazuju ne samo novorođenče već i majku tijekom samog poroda. Danska baka osuđena je na uvjetnu zatvorsku kaznu nakon što je njezina kći prijavila policiji da je bez dopuštenja objavila fotografije s poroda na društvenim mrežama.

Riječ je o fotografijama koje prikazuju ne samo novorođenče već i majku tijekom samog poroda, a koje su se prvi put pojavile na Facebooku u studenom te ponovno nekoliko godina kasnije, kad je dijete već pohađalo prvi razred. Majka je bila šokirana kada je vidjela objave s natpisom “Moje prvo unuče” jer nikada nije očekivala da će osobni trenuci iz rađaonice završiti u javnosti.

Prema danskoj televiziji TV 2, baka je snimala porod dok je bila u rađaonici, a četiri fotografije objavila je na internetu bez pristanka svoje kćeri. Nakon što je majka zatražila uklanjanje sadržaja, fotografije su uklonjene, piše Daily Mail, a prenosi Dnevnik.hr. No, kada je baka doznala da bi prijava mogla dovesti do kaznenog postupka, ponovno je objavila iste fotografije, nakon čega je njezina kći podnijela službenu prijavu policiji zbog narušavanja privatnosti.

Slučaj je potom stigao na Okružni sud u Odenseu, gdje je baka, iako nije prisustvovala suđenju, osuđena na 14 dana zatvora uvjetno. Uz to, naloženo joj je da kćeri plati oko 1200 eura odštete.

Ovo nije prvi takav slučaj u Europi. Godine 2020. nizozemski sud presudio je protiv bake koja je bez dopuštenja roditelja objavila fotografije svojih unučadi. U oba slučaja sudovi su zaključili da su fotografije objavljene široj publici i da predstavljaju povredu privatnosti djece i roditelja.

Kineski izvoz neočekivano je porastao u studenom za 5,9 posto na godišnjoj razini, dosegnuvši vrijednost od 330,3 milijarde dolara i nadmašivši predviđanja ekonomista. Ovi podaci predstavljaju značajan oporavak nakon pada od 1,1 posto zabilježenog u listopadu. Ipak, ohrabrujuće brojke zasjenjuje činjenica da su isporuke u Sjedinjene Američke Države pale za gotovo 29 posto, što je osmi uzastopni mjesec dvoznamenkastog pada u trgovini s SAD-om, piše CNN.

Potraga za novim tržištima
Dok trgovina sa SAD-om slabi, Kina uspješno pronalazi nova tržišta. Zabilježen je nagli porast isporuka prema jugoistočnoj Aziji, Africi i Latinskoj Americi. U isto vrijeme, kineski uvoz porastao je za 1,9 posto u studenom, što je blago ubrzanje u odnosu na listopadskih 1 posto, unatoč tome što domaća potražnja i dalje trpi zbog krize u sektoru nekretnina.

Krhko trgovinsko primirje
Rast izvoza dolazi nakon što su američki predsjednik Donald Trump i kineski čelnik Xi Jinping krajem listopada u Južnoj Koreji dogovorili jednogodišnje trgovinsko primirje. U sklopu dogovora, SAD je snizio carine na kinesku robu, dok je Kina obećala obustaviti kontrolu izvoza rijetkih zemnih metala.

Pobjeđuje li Kina u trgovinskom ratu?
Ekonomisti ING Banke, Lynn Song i Deepali Bhargava, upozoravaju na oprez. “Iako bi trgovinsko primirje i smanjenje američkih carina trebali biti pozitivni za kineski izvoz, sada ulazimo u razdoblje nepovoljnih baznih efekata”, naveli su u izvješću, podsjećajući na snažan rast izvoza prije nego što je Trump nakon povratka u Bijelu kuću uveo visoke carine. “To bi trebalo održati umjeren rast trgovine.”

Njihov oprez potkrepljuju i podaci o kineskoj tvorničkoj aktivnosti, koja se prošlog mjeseca smanjila osmi mjesec zaredom. Ekonomisti smatraju da je prerano govoriti o stvarnom oporavku vanjske potražnje. Chi Lo, globalni tržišni strateg u BNP Paribas Asset Managementu, smatra da stabilno globalno trgovinsko okruženje “vjerojatno neće dugo trajati”, jer odnosi između Kine i SAD-a “ostaju u zastoju” unatoč privremenom primirju.

Fokus na naprednu proizvodnju
Unatoč izazovima, ekonomisti očekuju da će Kina zahvaljujući snažnom izvozu uglavnom ispuniti svoj cilj gospodarskog rasta od oko 5 posto za ovu godinu. Kinesko vodstvo je nakon sastanka u listopadu najavilo fokus na naprednu proizvodnju u sljedećih pet godina, a više detalja očekuje se nakon sastanka o gospodarskom planiranju ovog mjeseca.

Neki ekonomisti vjeruju da će Kina nastaviti jačati svoj udio na globalnom izvoznom tržištu. Morgan Stanley predviđa da će do 2030. godine kineski udio u svjetskom izvozu dosegnuti 16,5 posto, u usporedbi s današnjih oko 15 posto. Glavni pokretači tog rasta trebali bi biti sektori poput električnih vozila, robotike i baterija.

“Unatoč trajnim trgovinskim napetostima, kontinuiranom protekcionizmu i aktivnim industrijskim politikama zemalja G20, vjerujemo da će Kina steći veći udio na globalnom tržištu izvoza robe”, izjavio je Chetan Ahya, glavni ekonomist Morgan Stanleya za Aziju.