Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je rat između Rusije i Ukrajine doveo Europu do “povijesne prekretnice”, naglasivši da američki predsjednik Donald Trump “nije odustao od svoje namjere da donese mir Ukrajini”.

Orban je rekao da se Europa sada suočava s “dva moguća puta”.

“Možemo se vratiti s ove slijepe ulice i konačno se ujediniti iza mirovne inicijative predsjednika Trumpa, uključujući i briselske birokrate. To bi zahtijevalo od čelnika koji zagovaraju rat da se suoče s činjenicom da su u protekle tri i pol godine trošili teško zarađeni novac Europljana na rat koji se ne može dobiti na bojnom polju”, rekao je.

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Druga opcija, rekao je, vodi “izravno u rat”.

“Ako europski čelnici koji zagovaraju rat nastave slati novac i oružje Ukrajini bez podrške Sjedinjenih Država, otvorit će put europsko-ruskom sukobu. Europa samo previše dobro zna kamo taj put vodi, a posljedice su oduvijek bile tragične”, rekao je Orbán.

Naglasio je da “nema sumnje koji put Mađarska bira, to je put mira.“

“Ovo je mandat koji nam je dao mađarski narod, a diktiraju ga moral i zdrav razum. Danas u tom duhu šaljem pismo predsjedniku Europske komisije“, dodao je.

Gotovo svaka deseta njemačka tvrtka smatra da se nalazi u kritičnom stanju, a posebno je teška situacija u sektoru maloprodaje, pokazalo je u petak istraživanje instituta Ifo.

U listopadu ove godine 8,1 posto tvrtki iskazalo je bojazan za opstanak, nasuprot njih tek 7,3 posto u istom razdoblju prošle godine, objavio je institut za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Münchenu.

“Broj korporativnih stečajeva stoga će vjerojatno ostati visok u mjesecima koji dolaze”, rekao je voditelj istraživanja u Ifou Klaus Wohlrabe.

Nedostatak narudžbi najveća prijetnja
Tvrtke u svim sektorima najvećom prijetnjom smatraju nedostatak narudžbi budući da im donosi uska grla u likvidnosti.

Pritišću ih i povećani operativni i troškovi radnika te slabija potražnja koja im smanjuje prihod, a dodatne probleme stvara im i birokracija.

“Zbog nedostatka novih narudžbi, slabe potražnje i sve jače međunarodne konkurencije, brojne tvrtke su pod pritiskom”, dodao je Wohlrabe.

Maloprodaja i usluge najugroženije
U posebno je teškom položaju, prema institutu, maloprodajni sektor, s 15 posto ispitanika koji imaju izrazite ekonomske probleme. U listopadu lani njihov je udio iznosio 13,8 posto.

Strah od stečaja pojačan je i u uslužnom sektoru, pokazalo je istraživanje, pa tako otprilike 7,6 posto tvrtki smatra da im je ekonomski opstanak ugrožen. U listopadu lani njihov udio iznosio je 5,8 posto.

Situacija u industriji neznatno se pak poboljšala, prema padu udjela tvrtki koje stanje ocjenjuju kritičnim za pola postotna boda, na 8,1 posto.

Osjetno je pak splasnuo pesimizam među građevinskim tvrtkama, zahvaljujući pojačanoj aktivnosti, pa se udio tvrtki koje strahuju za opstanak spustio sa 7,9 na 6,3 posto.

Početkom listopada u švedskom gradu Gävleu jedan je 14-godišnji dječak hicima iz vatrenog oružja na ulici ozlijedio šestero mlađih osoba.

U pucnjavi, srećom, nitko nije smrtno stradao, a policija je kasnije objavila da je počinitelja s još uvijek nejasnim motivima angažirao i naoružao organizirani kriminal. Nakon saslušanja, dječak je prepušten institucijama socijalne skrbi, jer u Švedskoj osobe mlađe od 15 godina zasad nisu kazneno odgovorne. Međutim, bude li uskoro u parlamentu prihvaćen prijedlog švedske vlade desnog centra, neki sljedeći počinitelj spomenutog kaznenog djela u sličnoj dobi završit će u maloljetničkom zatvoru i to na najmanje četiri godine. Vlada od 1. srpnja 2026. želi sniziti dob kaznene odgovornosti za nekoliko najtežih kaznenih djela na 13 godina. Bude li izglasan, što je trenutačno prilično izvjesno, zakon će vrijediti privremeno – pet godina – a nakon toga će se procijeniti njegovi učinci. Motivi za ovu kontroverznu reformu proizlaze iz dinamike unutar kriminalnog podzemlja koje je posljednjih godina prilično uspješno regrutiralo maloljetnike, zapravo djecu, za svoja nedjela – ponajprije krvave i nasilne obračune sa suparnicima u trgovini narkoticima. Gurajući vatreno oružje i bombe u ruke sve mlađih tinejdžera, često imigrantskog podrijetla, kriminalci ostvaruju svoje ciljeve istodobno izbjegavajući kazneni progon.

Maloljetnici su bili privučeni novčanim nagradama – ubojstva su se plaćala i po 20.000 eura – te obećanjima o blagim kaznama. U pravilu su završavali u raznim popravnim domovima, iz kojih su izlazili najkasnije do punoljetnosti. Zbog toga je broj švedske djece uvučene u nasilje unutar organiziranog kriminala počeo kontinuirano rasti.

Otpor vladinom zakonskom prijedlogu
Prema podacima švedskog tužiteljstva, od siječnja do rujna 2022. godine za planiranje, sudjelovanje ili izvršenje ubojstava osumnjičeno je 14 djece mlađe od 15 godina. U istom razdoblju ove godine ta je brojka narasla na 127.

Švedska vlada s pravom je smatrala da nešto treba poduzeti kako bi se spriječilo pogoršanje situacije, no malotko je podržao inicijativu o snižavanju dobi kaznene odgovornosti i ustrojavanju posebnih zatvora za mlade od 13 do 17 godina. Među 89 državnih i javnih agencija, institucija, ustanova i udruženja kojima je vlada uputila zakonski prijedlog na razmatranje, njih čak 67 izričito se usprotivilo reformi ili iznijelo ozbiljne prigovore i kritike. Preostale 22 institucije suzdržale su se od komentara ili se nisu izričito izjasnile ni za ni protiv.

Švedska zatvorska i probacijska služba, koja bi trebala ustrojiti i voditi maloljetničke zatvore, jasno je upozorila da “nije pripremljena ni opremljena za skrb o djeci u dobi od 13 godina”. Naime, mlađi maloljetnici morali bi služiti kazne u posebnim ustanovama, odvojeno od odraslih zatvorenika, a morala bi im se organizirati i redovita školska nastava.

“Preporučujemo da se o djeci skrbi na druge načine, izvan zatvorskog sustava, a da se pritom ne odustane od zaštite društva. Naša je ocjena da djeca ne mogu preuzeti kaznenopravnu odgovornost do te mjere da im se može izreći kazna zatvora”, stoji u odgovoru Švedske zatvorske i probacijske službe.

Stručnjaci upozoravaju na kontraproduktivnost
Strože kažnjavanje mladih ne smanjuje kriminal, ističu brojni stručnjaci. Istraživanja jasno pokazuju da strože kažnjavanje ne dovodi do smanjenja kriminala mladih jer kontakt s pravosudnim sustavom može pojačati stigmatizaciju i isključenost te bitno otežati povratak u normalno životno okruženje i tržište rada.

To potvrđuje i danska studija objavljena u časopisu Journal of Quantitative Criminology (koji izdaje Springer) koja ukazuje da je snižavanje dobi kaznene odgovornosti na 14 godina imalo suprotan učinak. Kriminolozi diljem svijeta slažu se da su preventivne mjere, poput školske podrške, mentorstva i socijalnih programa, koje prekidaju kriminalne obrasce i povećavaju mogućnosti za povratak mladih u normalan život kudikamo bolja opcija. I policija upozorava da bi prijedlog, osim što je suprotan preporukama Ujedinjenih naroda, mogao biti i kontraproduktivan. Ako se djeca u tako mladoj dobi etiketiraju kao kriminalci, postoji rizik od povećanja identifikacije s kriminalnim načinom života, što u konačnici može dovesti do porasta, a ne do smanjenja stope kriminaliteta.

Osim toga, smatraju mnogi, organizirani kriminal će jednostavno regrutirati još mlađu djecu, kao što je činio svaki put kad je pravosuđe snižavalo dob kaznene odgovornosti. Dakle, umjesto 15-godišnjaka, vatreno oružje sve češće naći će se u rukama 12-godišnjaka koje je lako pronaći i namamiti preko društvenih mreža.

Poraz pravne države?
Odluka da se 13-godišnjaci šalju u zatvor zapravo je poraz pravne države i priznanje da se ne može nositi s nasilnim organiziranim kriminalom, ističu kritičari. U Švedskoj su se pojavili i bizarni prijedlozi, koji ukazuju koliko je problematična pravosudna reforma: “Ako 13-godišnjak može preuzeti odgovornost za ilegalnu uporabu oružja, znači da može preuzeti odgovornost i za legalno korištenje vatrenog oružja. Omogućimo djeci da polažu lovačke ispite!”

Većina država Europske unije postavila je granicu kaznene odgovornosti na 14 (poput Hrvatske) ili 15 godina (skandinavske zemlje). Apsolutno najniža dob koja se još uvijek pojavljuje u zakonima država članica EU je 12 godina (Irska, Mađarska, Nizozemska), ali obično uz stroge uvjete. U velikoj većini država djeca mlađa od 14 godina ne mogu biti kazneno odgovorna niti služiti klasičnu zatvorsku kaznu.