Hrvatska
Cijene u Europi: Po čemu je Hrvatska skuplja od Danske i Finske, ali i po čemu je među najjeftinijima
Puno se govori o skupoći u Hrvatskoj, a ovdašnje se cijene roba i usluga često uspoređuju s onima u drugim zemljama Europske unije.
Eurostat je nedavno objavio usporednu analizu razina cijena roba i usluga široke potrošnje u zemljama članicama EU-a, također i Švicarskoj, Norveškoj i Islandu koji s EU čine Europski gospodarski prostor te u šest zemalja jugoistočne Europe izvan prostora EU-a (Albanija, Srbija, BiH, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Turska).
Prema izračunu Eurostata za 2024. godinu, po ukupnim izdacima kućanstava za robe i usluge, Hrvatska je na 23. mjestu od 27 zemalja članica EU-a. Prema tom izračunu, najskuplje su robe i usluge u Danskoj i Irskoj, a najjeftinija je Bugarska. Razina cijena robe široke potrošnje i usluga u Danskoj čak je 43 posto iznad prosjeka EU-a, a najniža je u Bugarskoj – 40 posto ispod tog prosjeka. Hrvatska je na 24 posto ispod prosjeka EU-a. Osim Bugarske, od Hrvatske su po cijenama roba široke potrošnje i usluga jeftinije još i Mađarska, Poljska te Rumunjska.
No puno je zanimljivija analiza razina cijena prema kategorijama roba i usluga. Eurostat ih je podijelio u tri skupine s po četiri kategorije. U prvoj skupini su cijene hrane, pića, duhana, odjeće i obuće.
U drugoj su energenti, namještaj, kućanski uređaji i potrošačka elektronika, a u trećoj osobna vozila, usluge prijevoza, komunikacije te hoteli i restorani.
Eurostat je u ovaj izračun uračunao paritet kupovne moći u svakoj zemlji.
Evo cijena po kategorijama i gdje se sa svojim cijena nalazi Hrvatska u odnosu na ostale članice EU-a.

Hrana i bezalkoholna pića (14. mjesto)
Cijenama hrane i bezalkoholnih pića Hrvatska je s indeksom 103,7 iznad prosjeka EU-a. Najskuplji je Luksemburg (indeks 124,8), a ukupno je trinaest zemalja skuplje od Hrvatske. No Hrvatska je, primjerice, u ovoj kategoriji skuplja od Njemačke (indeks 102,7), Nizozemske, Italije, Španjolske, Slovenije, Češke, Portugala, Slovačke, Litve… Najjeftinija je Rumunjska s indeksom 75,5.
Alkoholna pića i duhan (20. mjesto)
Što se tiče cijena alkoholnih pića (žestoka pića, vino i pivo) te duhanskih proizvoda, u EU-u debelo prednjači Irska (tamo kutija cigareta košta oko 14 eura, nap.a.) s indeksom 204,5 te Finska s indeksom 175,4. Hrvatska je ispod prosjeka EU-a (indeks 88,8), otprilike na razini sa Slovenijom, a nešto skuplja od Italije i Španjolske. Alkohol i duhan jeftiniji nego u Hrvatskoj još su u Italiji, Španjolskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj te Bugarskoj koja je i po cijenama alkohola i cigareta kudikamo najjeftinija (indeks 69).
Inače, hrana i bezalkoholna pića u prosjeku čine 17 posto rashoda kućanstava u zemljama EU-a, a alkoholna pića i duhanski proizvodi pet posto kućnih budžeta.
Odjeća (20. mjesto) i obuća (14. mjesto)
Odjeća je najskuplja u Danskoj (indeks 132,8) i Švedskoj (indeks 120), dok je Hrvatska s indeksom 94,8 malo ispod prosjeka EU-a. Kod nas je odjeća skuplja nego, primjerice, u Nizozemskoj, Španjolskoj, Portugalu, Grčkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj, koja je i u ovoj kategoriji najjeftinija.
Za razliku od cijena odjeće koje su u Hrvatskoj ispod prosjeka EU-a, obuća je iznad prosjeka, ali neznatno (indeks 100,9). I u ovoj kategoriji na vrhu prednjači Danska (indeks 129,3), a na dnu liste Bugarska (indeks 82,4). U trinaest zemalja EU-a obuća je skuplja nego u Hrvatskoj, dok je kod nas skuplja nego, primjerice, u Nizozemskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj i Grčkoj.

Energenti (24. mjesto)
Hrvatska je među članicama EU-a s najnižim cijenama energenata – električne energije, plina i ostalih tekućih i krutih goriva za kućnu upotrebu. U ovoj kategoriji Hrvatska ima indeks 55,3, a energenti su jeftiniji još samo u Bugarskoj (indeks 51,8) i Mađarskoj (indeks 37,9). S druge strane, električna energija, plin i ostali energenti najskuplji su u Njemačkoj (indeks 122,1), Italiji (indeks 117,9) i Irskoj (indeks 117,4).
Namještaj (23. mjesto)
Namještaj je najskuplji na Malti (indeks 125,7) te u Luksemburgu (indeks 121,5) dok je Hrvatska (indeks 86,1) u ovoj kategoriji među jeftinijima. Jeftiniji namještaj nego u Hrvatskoj kupuje se jedino u Češkoj, Slovačkoj i Bugarskoj.
Kućanski aparati (12. mjesto)
Za razliku od namještaja, cijene kućanskih uređaja (hladnjaci, zamrzivači, perilice rublja, perilice posuđa, štednjaci, mikrovalne pećnice, usisavači i slično) u Hrvatskoj su iznad prosjeka EU-a (indeks 102,1). Kućanski su aparati najskuplji na Malti (indeks 130,6), a najjeftiniji u Litvi (indeks 87,5). Hrvatska je u ovoj kategoriji na prilično visokom 12. mjestu, u rangu Finske (indeks 102,9), a skuplja i od Njemačke (indeks 99,5).

Potrošačka elektronika (6. mjesto)
Po cijenama potrošačke elektronike Hrvatska je s indeksom 110,7 iznad prosjeka EU-a, čak na šestom mjestu među 27 članica. Potrošačka elektronika uključuje uređaje koji se koriste za zabavu, komunikaciju i rekreaciju poput televizora, računala, tableta, pametnih telefona i sličnog. Potrošačka elektronika u Hrvatskoj je, po ovome, skuplja nego u Danskoj, Irskoj, Luksemburgu, Švedskoj, Austriji i Njemačkoj. Skuplja nego kod nas jedino je u Finskoj, Nizozemskoj, Francuskoj, Češkoj i Grčkoj. Najjeftinija je u Italiji (indeks 88,9)
Osobna vozila (13. mjesto), prijevoz (17. mjesto)
U ovoj kategoriji Hrvatska je s indeksom 98,1 malo ispod prosjeka EU-a. Najskuplja je Danska (indeks 119,9), a najjeftinija Slovačka (indeks 88,6). Hrvatska je cijenama osobnih vozila skuplja i od nekih najbogatijih zemalja EU-a poput Luksemburga i Švedske. Također i od Španjolske, Slovenije i Poljske te je ukupno na 13. mjestu od 27 zemalja EU-a.
Usluge prijevoza uključuju cijene prijevoza putnika u cestovnom, željezničkom, zračnom, morskom i riječnom prometu. Hrvatska je po njima na 17. mjestu s indeksom 87, ispod prosjeka EU-a, ali ipak skuplja od Italije, Španjolske, Portugala i Češke. Najskuplja je i u ovoj kategoriji Danska (indeks 159,9), a najjeftinija Bugarska (indeks 57,2).
Komunikacijske usluge (11. mjesto)
Komunikacijske usluge (pošta, telefon, mobilna telefonija…) kategorija je u kojoj je Hrvatska također među skupljima i s indeksom 111 znatno premašuje prosjek EU-a te je na 11. mjestu. Od najrazvijenijih zemalja cijenama tih usluga skuplja je i od Danske, Finske i Francuske, a tek malo jeftinija od Austrije. Najskuplje su komunikacijske usluge u Belgiji (indeks 168,6) a najjeftinije u Rumunjskoj (indeks 52,6) koja je po tome više nego upola jeftinije od Hrvatske.
Restorani i hoteli (13. mjesto)
Cijenama hotelskih i ugostiteljskih usluga Hrvatska je u ‘zlatnoj sredini’ na 13. mjestu, malo ispod prosjeka EU-a. Nije skuplja ni od jedne od deset najrazvijenijih zemalja EU-a, ali je skuplja od susjedne Slovenije te mediteranskih zemalja Cipra, Malte, Španjolske i Grčke. Najjeftinije su hotelske i ugostiteljske usluge u Bugarskoj (indeks 53,2) dok su najskuplje u Danskoj (indeks 147,6).

Ukupno gledajući, Hrvatska je iznad prosjeka u pet kategorija cijena roba i usluga: kućanski uređaji, potrošačka elektronika, komunikacije, obuća te hrana i alkoholna pića. U usporedbi s Njemačkom, s čijim s cijenama ovdašnje često uspoređuju, u Hrvatskoj su skuplji hrana i bezalkoholna pića, obuća, kućanski uređaji i potrošačka elektronika.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…






