Hrvatska
Cijene u Europi: Po čemu je Hrvatska skuplja od Danske i Finske, ali i po čemu je među najjeftinijima
Puno se govori o skupoći u Hrvatskoj, a ovdašnje se cijene roba i usluga često uspoređuju s onima u drugim zemljama Europske unije.
Eurostat je nedavno objavio usporednu analizu razina cijena roba i usluga široke potrošnje u zemljama članicama EU-a, također i Švicarskoj, Norveškoj i Islandu koji s EU čine Europski gospodarski prostor te u šest zemalja jugoistočne Europe izvan prostora EU-a (Albanija, Srbija, BiH, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Turska).
Prema izračunu Eurostata za 2024. godinu, po ukupnim izdacima kućanstava za robe i usluge, Hrvatska je na 23. mjestu od 27 zemalja članica EU-a. Prema tom izračunu, najskuplje su robe i usluge u Danskoj i Irskoj, a najjeftinija je Bugarska. Razina cijena robe široke potrošnje i usluga u Danskoj čak je 43 posto iznad prosjeka EU-a, a najniža je u Bugarskoj – 40 posto ispod tog prosjeka. Hrvatska je na 24 posto ispod prosjeka EU-a. Osim Bugarske, od Hrvatske su po cijenama roba široke potrošnje i usluga jeftinije još i Mađarska, Poljska te Rumunjska.
No puno je zanimljivija analiza razina cijena prema kategorijama roba i usluga. Eurostat ih je podijelio u tri skupine s po četiri kategorije. U prvoj skupini su cijene hrane, pića, duhana, odjeće i obuće.
U drugoj su energenti, namještaj, kućanski uređaji i potrošačka elektronika, a u trećoj osobna vozila, usluge prijevoza, komunikacije te hoteli i restorani.
Eurostat je u ovaj izračun uračunao paritet kupovne moći u svakoj zemlji.
Evo cijena po kategorijama i gdje se sa svojim cijena nalazi Hrvatska u odnosu na ostale članice EU-a.

Hrana i bezalkoholna pića (14. mjesto)
Cijenama hrane i bezalkoholnih pića Hrvatska je s indeksom 103,7 iznad prosjeka EU-a. Najskuplji je Luksemburg (indeks 124,8), a ukupno je trinaest zemalja skuplje od Hrvatske. No Hrvatska je, primjerice, u ovoj kategoriji skuplja od Njemačke (indeks 102,7), Nizozemske, Italije, Španjolske, Slovenije, Češke, Portugala, Slovačke, Litve… Najjeftinija je Rumunjska s indeksom 75,5.
Alkoholna pića i duhan (20. mjesto)
Što se tiče cijena alkoholnih pića (žestoka pića, vino i pivo) te duhanskih proizvoda, u EU-u debelo prednjači Irska (tamo kutija cigareta košta oko 14 eura, nap.a.) s indeksom 204,5 te Finska s indeksom 175,4. Hrvatska je ispod prosjeka EU-a (indeks 88,8), otprilike na razini sa Slovenijom, a nešto skuplja od Italije i Španjolske. Alkohol i duhan jeftiniji nego u Hrvatskoj još su u Italiji, Španjolskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj te Bugarskoj koja je i po cijenama alkohola i cigareta kudikamo najjeftinija (indeks 69).
Inače, hrana i bezalkoholna pića u prosjeku čine 17 posto rashoda kućanstava u zemljama EU-a, a alkoholna pića i duhanski proizvodi pet posto kućnih budžeta.
Odjeća (20. mjesto) i obuća (14. mjesto)
Odjeća je najskuplja u Danskoj (indeks 132,8) i Švedskoj (indeks 120), dok je Hrvatska s indeksom 94,8 malo ispod prosjeka EU-a. Kod nas je odjeća skuplja nego, primjerice, u Nizozemskoj, Španjolskoj, Portugalu, Grčkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj, koja je i u ovoj kategoriji najjeftinija.
Za razliku od cijena odjeće koje su u Hrvatskoj ispod prosjeka EU-a, obuća je iznad prosjeka, ali neznatno (indeks 100,9). I u ovoj kategoriji na vrhu prednjači Danska (indeks 129,3), a na dnu liste Bugarska (indeks 82,4). U trinaest zemalja EU-a obuća je skuplja nego u Hrvatskoj, dok je kod nas skuplja nego, primjerice, u Nizozemskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj i Grčkoj.

Energenti (24. mjesto)
Hrvatska je među članicama EU-a s najnižim cijenama energenata – električne energije, plina i ostalih tekućih i krutih goriva za kućnu upotrebu. U ovoj kategoriji Hrvatska ima indeks 55,3, a energenti su jeftiniji još samo u Bugarskoj (indeks 51,8) i Mađarskoj (indeks 37,9). S druge strane, električna energija, plin i ostali energenti najskuplji su u Njemačkoj (indeks 122,1), Italiji (indeks 117,9) i Irskoj (indeks 117,4).
Namještaj (23. mjesto)
Namještaj je najskuplji na Malti (indeks 125,7) te u Luksemburgu (indeks 121,5) dok je Hrvatska (indeks 86,1) u ovoj kategoriji među jeftinijima. Jeftiniji namještaj nego u Hrvatskoj kupuje se jedino u Češkoj, Slovačkoj i Bugarskoj.
Kućanski aparati (12. mjesto)
Za razliku od namještaja, cijene kućanskih uređaja (hladnjaci, zamrzivači, perilice rublja, perilice posuđa, štednjaci, mikrovalne pećnice, usisavači i slično) u Hrvatskoj su iznad prosjeka EU-a (indeks 102,1). Kućanski su aparati najskuplji na Malti (indeks 130,6), a najjeftiniji u Litvi (indeks 87,5). Hrvatska je u ovoj kategoriji na prilično visokom 12. mjestu, u rangu Finske (indeks 102,9), a skuplja i od Njemačke (indeks 99,5).

Potrošačka elektronika (6. mjesto)
Po cijenama potrošačke elektronike Hrvatska je s indeksom 110,7 iznad prosjeka EU-a, čak na šestom mjestu među 27 članica. Potrošačka elektronika uključuje uređaje koji se koriste za zabavu, komunikaciju i rekreaciju poput televizora, računala, tableta, pametnih telefona i sličnog. Potrošačka elektronika u Hrvatskoj je, po ovome, skuplja nego u Danskoj, Irskoj, Luksemburgu, Švedskoj, Austriji i Njemačkoj. Skuplja nego kod nas jedino je u Finskoj, Nizozemskoj, Francuskoj, Češkoj i Grčkoj. Najjeftinija je u Italiji (indeks 88,9)
Osobna vozila (13. mjesto), prijevoz (17. mjesto)
U ovoj kategoriji Hrvatska je s indeksom 98,1 malo ispod prosjeka EU-a. Najskuplja je Danska (indeks 119,9), a najjeftinija Slovačka (indeks 88,6). Hrvatska je cijenama osobnih vozila skuplja i od nekih najbogatijih zemalja EU-a poput Luksemburga i Švedske. Također i od Španjolske, Slovenije i Poljske te je ukupno na 13. mjestu od 27 zemalja EU-a.
Usluge prijevoza uključuju cijene prijevoza putnika u cestovnom, željezničkom, zračnom, morskom i riječnom prometu. Hrvatska je po njima na 17. mjestu s indeksom 87, ispod prosjeka EU-a, ali ipak skuplja od Italije, Španjolske, Portugala i Češke. Najskuplja je i u ovoj kategoriji Danska (indeks 159,9), a najjeftinija Bugarska (indeks 57,2).
Komunikacijske usluge (11. mjesto)
Komunikacijske usluge (pošta, telefon, mobilna telefonija…) kategorija je u kojoj je Hrvatska također među skupljima i s indeksom 111 znatno premašuje prosjek EU-a te je na 11. mjestu. Od najrazvijenijih zemalja cijenama tih usluga skuplja je i od Danske, Finske i Francuske, a tek malo jeftinija od Austrije. Najskuplje su komunikacijske usluge u Belgiji (indeks 168,6) a najjeftinije u Rumunjskoj (indeks 52,6) koja je po tome više nego upola jeftinije od Hrvatske.
Restorani i hoteli (13. mjesto)
Cijenama hotelskih i ugostiteljskih usluga Hrvatska je u ‘zlatnoj sredini’ na 13. mjestu, malo ispod prosjeka EU-a. Nije skuplja ni od jedne od deset najrazvijenijih zemalja EU-a, ali je skuplja od susjedne Slovenije te mediteranskih zemalja Cipra, Malte, Španjolske i Grčke. Najjeftinije su hotelske i ugostiteljske usluge u Bugarskoj (indeks 53,2) dok su najskuplje u Danskoj (indeks 147,6).

Ukupno gledajući, Hrvatska je iznad prosjeka u pet kategorija cijena roba i usluga: kućanski uređaji, potrošačka elektronika, komunikacije, obuća te hrana i alkoholna pića. U usporedbi s Njemačkom, s čijim s cijenama ovdašnje često uspoređuju, u Hrvatskoj su skuplji hrana i bezalkoholna pića, obuća, kućanski uređaji i potrošačka elektronika.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže vrhunac toplinskog vala: Temperature i do 40 stupnjeva, evo kada očekujemo promjenu
Prvi ponedjeljak u kolovozu svanuo je vedro i mirno, na kopnu uz temperaturu između 15 i 20°C, u gorskim kotlinama malo nižu, dok se duž obale temperatura držala većinom između 24 i 29 Celzijevih stupnjeva.
U nastavku dana i dalje očekujemo sunčano i jako vruće ljetno vrijeme. Poslijepodne je uglavnom u brdsko-planinskom području mala mogućnost za pokoju pljusak. Puhat će slab, u Slavoniji do umjeren jugoistočni vjetar. Na Jadranu ujutro slaba do bura koja će tijekom dana okrenuti na jugozapadni, a na otvorenom moru i sjeverozapadni vjetar. Temperatura zraka će poslijepodne biti uglavnom od 35 do 40 Celzijevih stupnjeva. Temperatura mora je između 26 i 28°C, a slično se drži i temperatura naših nizinskih rijeka. One krške su ipak nešto hladnije pa se u Zrmanji i Neretvi temperatura vode poslijepodne kreće oko 19 do 20 Celzijevih stupnjeva.
I sljedeća dva dana pretežno sunčano ljetno vrijeme pa će temperatura zraka biti još stupanj-dva viša. Dnevna temperatura će se kretati između 35 i čak 40 Celzijevih stupnjeva. Mala mogućnost za popodnevni pljusak će postojati u gorskom dijelu zemlje i unutrašnjosti Dalmacije.
Zbog vrućine Državni hidrometeorološki zavod objavio je upozorenje na veliku i vrlo veliku opasnost od toplinskog vala. Stoga u narednim danima smanjimo fizičke napore te izbjegavajmo duži boravak na suncu između 10 i 17 sati. Savjetuje se jesti laganiju hranu, uzimati više tekućine i dnevne aktivnosti obavljati ujutro i navečer. Vrućina će vrhunac imati sredinom tjedna, a od petka bi mogla polako popuštati, prije svega u unutrašnjosti zemlje.
Hrvatska
NAORUŽAJTE SE STRPLJENJEM / Na A1 kolona od čak 25 kilometara
Pojačan je promet na svim važnijim cestama u smjeru mora, osobito na autocestama. Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama, izvijestio je HAK.
A1 Zagreb-Split-Dubrovnik
prometna nesreća između odmorišta Draganić i čvora Karlovac (na 34. km) u smjeru Dubrovnika, kolona je oko 25 km
A2 Zagreb-Macelj
kolona na naplati Trakošćan u smjeru Zagreba duga je oko 1 km
zastoj je pred čvorom Zagreb zapad
A3 Bregana-Lipovac
na zagrebačkoj obilaznici pojačan je promet prema naplatnim postajama Lučko, kolona iz smjera Buzina duga je oko 8 km
A4 Goričan-Zagreb
zastoj i kolona od čvora Popovec prema čvoru Zagreb istok
DC1 Zagreb-Karlovac-Split
vrlo je gust promet od Zagreba prema Karlovcu, vozi se usporeno u kolonama
u zoni radova između Knina i Gračaca kod Otrića vozi se usporeno
Hrvatska
Uzgajivač objasnio zašto kilogram rajčica košta deset eura: “Nećete ih vidjeti na akcijama u trgovinama”
Svako malo, a pogotovo ljeti kada u Hrvatsku dođu milijuni turista pa potrošnja i cijene naglo narastu, u prvi medijski plan iskoči neki proizvod skuplji nego obično. Često i drastično skuplji.
Jednom je to maslac, drugi puta čokolada, treći puta kava, pa trešnje i višnje, a ovih dana najviše se spominju rajčice čije su cijene na domaćim tržnicama dosegnule rekordne razine.
U nekim gradovima kilogram rajčica ovih dana dosegnuo je cijenu od 10 eura čineći ih ondje skupljima i od kilograma svinjetine, ponegdje i teletine.
No nije riječ o svim sortama rajčica. Ove koje se prodaju za 10 eura po kilogramu su cherry rajčice koje su inače skuplje od ostalih.
“Nikome se ne isplati voziti 300 malih paketića tih rajčica”
Pero Pušić, predsjednik udruge Črleno srce iz Preloga koja okuplja dvadesetak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva, uzgajivača rajčica iz Međimurja, objašnjava zašto je cijena kilograma cherry rajčica tako visoka.
“To nije standardna konzumna rajčica. Čak ni uzgoj cherry rajčica nije ništa kompliciraniji od uzgoja standardnih rajčica jedino što su sitnije pa je njihova berba zahtjevnija i duže traje. Razlog visoke cijene je u tome što u Hrvatskoj ne postoji navika potrošača da konzumiraju cherry rajčice. A s obzirom na to da su sitnije, troškovi njihovog transporta i svega ostalog puno su veći u odnosu na prodavanije sorte. Nikome nije isplativo voziti tri stotine malih paketića cherry rajčica. Jasno je da to poskupljuje prijevoz. Te rajčice stoga nećete naći ni na akcijama u trgovinama”, objašnjava Pušić.
Osim toga, jedan od razloga skupoće cherry rajčica je njihova visoka kvaliteta jer su, kaže Pušić, jako slatke i ukusne.
“Pumpanje cijena i cijeđenje malih proizvođača”
U vezi trenutno visokih cijena rajčica i drugog povrća Pušić kaže kako, barem što se tiče domaćih proizvođača, na jesen ne bi trebalo biti dodatnih poskupljenja. Druga je stvar, napominje, kako će se postaviti trgovački lanci.
“Naši poljoprivredni proizvodi, kada ih prodajemo trgovačkim lancima, izrazito su niskih cijena. Stvar je u tome što maloprodajni lanci, koji su većinom u stranom vlasništvu, nabijaju marže. Primjerice, naša otkupna cijena lubenica je oko 20 centi po kilogramu, a krumpira od 30 do 35 centi, dok su cijene u trgovinama višestruko veće. Domaći proizvođači mogu proizvesti većinu kultura koje tržište treba, samo mora postojati volja trgovačkih lanaca da ih otkupe po poštenim cijenama. Ovo što se sada događa je veliki nesrazmjer između pumpanja cijena trgovačkih lanaca i cijeđenja malih proizvođača”, ističe.
Turizam nije usklađen s poljoprivrednom proizvodnjom
Na policama trgovina uz domaće rajčice stoje i uvozne, većinom iz Španjolske i Italije. Pušić nam objašnjava zašto su domaće kvalitetnije.
“Nekakav agronomski zakon kaže kako je normalno da plod ubran u optimalnoj zrelosti i u blizini nekog distributivnog centra krajnjem potrošaču donosi najbolji okus. Ako mogu konkurirati cijenama, okusom nam ne mogu konkurirati proizvodi iz Španjolske ili Grčke jer im treba veći broj dana dok stignu na naše tržište, presortiraju se u distributivnim centrima i tek onda dođu u trgovačke centre.”
Osim toga, Pušić kaže kako turizam, kao najveći potrošač u Hrvatskoj, nije dovoljno ukomponiran s domaćom poljoprivrednom proizvodnjom.
-
magazin2 dana prijeFOTOGALERIJA / Nezaboravan koncert klape Intrade u Maslenici
-
magazin7 dana prijeNutricionisti za ljeto preporučuju ovo voće: Puno je vode, antioksidansa i važnih minerala
-
magazin7 dana prijeZnanstvenici otkrili zašto neki ljudi dobiju rak, a drugi ne. Evo u čemu bi mogao biti ključ
-
magazin6 dana prijeINICIJATIVA DM-A “ZAŠTITI SE… I UŽIVAJ NA SUNCU” / U subotu obavite besplatni dermatološki pregled u Zadru




