Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

DANI GERMANISTIKE NA SVEUČILIŠTU / Kako je Mann napisao roman s radnjom u Zadru i koju je razglednicu imao u ruci? 

Objavljeno

-

u povodu 75. godišnjice smrti slavnog njemačkog pisca Heinricha Manna, u okviru Dana germanistike, Odjel za germanistiku Sveučilišta u Zadru organizirao je predavanje prof. dr. sc. Gorana Lovrića o prikazu i ulozi Zadra kao glavnog grada Kraljevine Dalmacije u romanu Dijana, prvom dijelu trilogije Božice, objavljene 1903. godine.

Heinrich Mann brat je još poznatijeg književnika, nobelovca Thomasa Manna, za razliku od kojega je bio i politički aktivan. Obojica su dijelila sudbinu života u vrijeme uspona nacizma u Njemačkog, pred kojim su pobjegli u Kaliforniju, gdje je Heinrich živio do kraja života. Vezu s Hrvatskom iskazao je i kao potpisnik otvorenog pisma kojega je Albert Einstein objavio u New York Timesu, upozoravajući na mučko ubojstvo sveučilišnog profesora i znanstvenika Milana Šufflaya te položaj Hrvatske u Kraljevini Jugoslaviji.

Radnja prvog dijela trilogije Tri romana vojvotkinje od Assyja (1903.) dijelom se odigrava u Zadru. Glavna protagonistica djela je vojvotkinja Violanta od Assyja, koja želi svrgnuti kralja i preuzeti vlast u Kraljevini Dalmaciji, što je fikcija jer na ovom prostori nema kralja i kraljevine te je Zadar u tom vremenu dio Austro-Ugarske monarhije. Međutim, Mann je odabrao Zadar kako bi u romanu moga prikazati tračeve i navodna događanja na dvoru u Beču, što su dobri poznavatelji prilika mogli prepoznati u iščitavanju romana.  Ti detalji pokazuju da je Mann bio vrlo dobro upućen u društveni život i političke prilike u europskim kraljevinama i dvorovima na prijelomu stoljeća.

– Navodna vojvotkinja od Assyja živi u dvorcu, koji se po opisu odnosi na Providurovu palaču, ima prijatelje u nekoj Crvenoj kući u Arbanasima, nije Hrvatica ili “Morlakinja”, kako se u romanu naziva slavensko stanovniπtvo u Dalmaciji, ne govori jezikom domaćeg stanovništva i ne razumije političke odnose, ali se svejedno umiješa u zbivanja kako bi svrgnula kralja uz pomoć narodnog tribuna koji se zove Pavić. U tome naravno ne uspijeva te brodom preko Ancone bježi u Rim, kasnije u Veneciju i Napulj gdje se odvija radnja preostala dva romana.

Mannu je izazov bilo napisati djelo iako nije bio u Zadru. Spominje procesiju na blagdan Sv. Stošije, Piazzu Colonnu, palaču  s balkonom s kojeg se vojvotkinja obraća građanima, što pokazuje da je upoznat s nekim vanjskim detaljima, ali ne zna kako je izgledala unutrašnjost te se opis ne poklapa sa stvarnim. S obzirom na to da je u Mannovoj ostavštini pronađena jedna razglednica Zadra s motivom Foše, Lovrić je pretpostavio kako je imao i drugu razglednicu, koju je prikazao na predavanju,  a na kojoj se vide svi detalji spomenuti u romanu.

Inače, zanimljivo je da je Hitlerova vlast spalila Mannove knjige na lomači te je on preko Francuske izbjegao u SAD, a kako je bio osvjedočeni socijalist dobio je poziv da se vrati u Istočnu Njemačku, gdje je trebao postati predsjednik Akademije umjetnosti.  Međutim, preminuo je nekoliko tjedana prije planiranog povratka, a njegova djela percipirana su kroz političku ulogua, pa tako i ova mediteranska trilogija.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) TRADICIONALNO / Barkajoli kod gradonačelnika Erlića

Objavljeno

-

By

U Maloj vijećnici gradonačelnik Šime Erlić danas je ugostio zadarske barkajole Dina Gajića, Šimu i Berta Gregova

Tradicionalno, uoči Božića, u Gradskoj upravi priređeno je primanje za zadarske barkajole. 

– Svjesni smo koliko barkajoli znače Zadru i hvala vam što njegujete našu tradiciju. Nadam se da će uskoro, i to pozitivno i za vas i za nas, biti završena priča oko upisa barkajola na listu nematerijalne kulturne baštine RH što će nam biti dodatni zamah u promociji i vas i našega Zadra, kazao je gradonačelnik Erlić barkajolima uručivši im prigodne darove.

Gradonačelnik Erlić zahvalio im se za njihov rad, trud i trajan doprinos turističkoj promociji grada. 

U neformalnom razgovoru uz prepričavanje anegdota koje svakodnevno doživljavaju kroz svoj posao, barkajoli su gradonačelniku iznijeli potencijalne probleme u radu, svoja zapažanja, primjedbe i prijedloge o svemu što bi se još moglo učiniti kako bi ovaj vid turističke ponude, ali i tradicionalnog načina prijevoza građana, bio još dostupniji, sigurniji i ugodniji.

– Na usluzi smo turistima, ali i našim građanima koji čine 20 posto putnika koji biraju barku za prijevozno sredstvo do Poluotoka, i obrnuto. Kod korekcije cijena, bili smo oprezni, vožnju turistima naplaćujemo dva eura, dok je ona za lokalno stanovništvo jedan euro, kazao je Berto Gregov, jedan od zadarskih barkajola.

Danas plove ukupno tri barke, sve u vlasništvu aktivnih barkajola. Aktivni su Zvonko Gregov, njegovi sinovi Berto i Šime GregovŠime Begonja te najmlađi trenutno aktivni barkajol Dino Gajić. Među aktivnim barkajolima četvorica su vlasnici obrta koji su registrirani za prijevoz putnika. Iz gradske blagajne, kao i svake, i ove godine bit će im plaćeni doprinosi poput mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. 

Uz gradonačelnika Erlića, na prijemu za barkajole bili su Ante Ćurković, zamjenik gradonačelnika, Dolores Kalmeta, pročelnica Upravnog odjela gradsku samoupravu i opće poslove i Dina Bušić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i sport. Upravo zahvaljujući tom gradskom Odjelu, u srpnju 2025. godine Ministarstvu kulture i medija poslan je elaborat s prijedlogom da barkajoli budu prepoznati kao nematerijalna kulturna baština i budu upisani u Registar kulturnih dobara. Poseban doprinos kao inicijatorica te priče dala je Zrinka Brkan Klarin, povjesničarka umjetnosti i arheologinja, zaposlena u Upravnom odjelu za kulturu i sport, koja je prikupila brojne materijale o ovom tradicijskom obrtu.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

“MAJČINA RIJEČ” / U ponedjeljak predstavljanje knjige fra Andrije Bilokapića

Objavljeno

-

By

Predstavljanje knjige ‘Majčina riječ’ fra Andrije Bilokapića održava se u ponedjeljak, 8. prosinca, u samostanu sv. Frane u Zadru, s početkom u 20 sati.

Predstavljači su Stjepan Lice, fra Jozo Grbeš i mons. Želimir Puljić. 

Zahvalu će uputiti autor Bilokapić i Vedran Vidović.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

ZAŠTITNIK DJECE, POMORACA, PUTNIKA… / Sutra je blagdan sv. Nikole. Svečano u katedrali, te u Crnom i Kistanjama

Objavljeno

-

By

Župa sv. Nikole u Crnom slavi 310. obljetnicu posvete župne crkve sv. Nikole i dobiva relikviju sv. Nikole. Tim povodom, na blagdan sv. Nikole, u subotu, 6. prosinca, svečano misno slavlje u 10,30 sati i procesiju predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Na blagdan sv. Nikole biskupa, zaštitnika pomoraca i ribara, u subotu, 6. prosinca, u katedrali sv. Stošije u Zadru, svečano misno slavlje za pomorce i ribare s početkom u 18 sati predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Nakon mise, na gatu zadarske rive u more će se baciti vijenac i nadbiskup će predvoditi molitvu za pokojne pomorce i ribare.

Na blagdan sv. Nikole u župi Kistanje, u subotu, 6. prosinca, svečano misno slavlje u 11 sati u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa predvodi gospićko – senjski biskup Marko Medo.

Sv. Nikola je na osobiti način zaštitnik Janjevaca koji nastanjuju Kistanje.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu