Connect with us

Svijet

Procurio anglo-francuski plan za mir u Ukrajini. Hoće li ga Trump prihvatiti?

Objavljeno

-

BRITANSKI premijer Keir Starmer predstavit će Donaldu Trumpu plan prema kojem bi približno 30.000 europskih vojnika bilo poslano u Ukrajinu kako bi osigurali provođenje eventualnog dogovora o prekidu vatre, doznaje Telegraph.

Anglo-francuski plan

Očekuje se da će Starmer uskoro detaljno objasniti kako bi europske snage mogle nadgledati provedbu primirja, dok će od Trumpa zatražiti osiguranje američke zračne i raketne podrške iz istočne Europe u slučaju ruskog kršenja dogovora.

Plan je nastao u strahu da bi američki predsjednik mogao smanjiti američku uključenost u Ukrajini odmah nakon mogućeg sklapanja primirja. Anglo-francuska strategija za “snage uvjeravanja” predstavljena je vodećim europskim čelnicima na hitnom sastanku u Parizu koji je inicirao francuski predsjednik Emmanuel Macron, održanom kao reakcija na Trumpovo otvaranje mirovnih pregovora s Vladimirom Putinom.

Američki ministar obrane Pete Hegseth izjavio je da će isključiva odgovornost za mirovne operacije u Ukrajini pasti na Europljane i Kanadu. Starmer je poručio kako želi djelovati kao “most” između Washingtona i Europe jer se čini da su i EU i Kijev isključeni iz Trumpovih mirovnih inicijativa.

Plan raspoređivanja europskih snaga

Prema anglo-francuskom planu, oko 30.000 europskih vojnika bilo bi raspoređeno u ključne ukrajinske gradove, luke i kritičnu infrastrukturu, poput nuklearnih elektrana, ali daleko od trenutnih linija bojišnice. Plan se temelji na “tehničkom nadzoru”, koji uključuje bespilotne letjelice, izviđačke zrakoplove i satelite kako bi se osigurao potpuni nadzor situacije.

Zapadni dužnosnici istaknuli su da bi operacija bila podržana dovoljno jakim vojnim snagama za nadgledanje i obaranje ruskih napada, čime bi se ponovno otvorio ukrajinski zračni prostor za komercijalne letove. Mornarički patrolni brodovi također bi bili raspoređeni u Crno more kako bi štitili pomorske trgovačke rute.

Iako ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski traži međunarodnu mirovnu misiju od najmanje 200.000 vojnika, europske opcije su ograničene zbog protivljenja Njemačke, Španjolske i Italije raspoređivanju kopnenih snaga u Ukrajini. Starmer je upozorio da bi takva misija zahtijevala “američku podršku” kako bi se osiguralo da Rusija ne pokuša ponovno pokrenuti napad.

Neki analitičari smatraju da bi najmanje 40.000 pa sve do 150.000 europskih vojnika bilo potrebno za efektivnu provedbu primirja.

Uloga SAD-a i NATO-a

Mehanizam “backstopa” uključivao bi američke borbene zrakoplove stacionirane u Rumunjskoj i Poljskoj, spremne odgovoriti na rusku agresiju. Također se razmatra mogućnost većih multinacionalnih kopnenih snaga na istočnim granicama NATO-a, koje bi mogle intervenirati ako europske snage u Ukrajini budu ugrožene.

Strategija je osmišljena tako da ne dovede NATO trupe u izravan sukob s ruskim snagama. No, NATO bi mogao otvoriti raspravu o članku 5. svog ugovora o međusobnoj obrani, koji predviđa da je napad na jednu članicu napad na sve.

Zapadni dužnosnici nadaju se da će Trump podržati ovaj plan budući da ne bi zahtijevao izravno sudjelovanje američkih snaga u Ukrajini. No, ministar obrane Pete Hegseth najavio je da bilo kakvo raspoređivanje zapadnih vojnika neće podrazumijevati aktiviranje članka 5.

Napetosti između Trumpa i Zelenskog

Zelenski je javno kritizirao Trumpove izjave o ukrajinskoj odgovornosti za rat, optuživši ga da je pod utjecajem ruskih dezinformacija. “Nažalost, predsjednik Trump, uz dužno poštovanje, živi u balonu dezinformacija”, rekao je Zelenski.

Trump je odgovorio nazvavši Zelenskog “diktatorom” i poručio mu da “požuri ili više neće imati ni državu”. Njegove izjave izazvale su zabrinutost u europskim političkim krugovima budući da sugeriraju moguće povlačenje SAD-a iz ukrajinske krize.

Rusija je pak odbacila sudjelovanje NATO-ovih trupa na teritoriju Ukrajine, no pozdravila je napore Trumpove administracije za uspostavljenjem kontakta s Moskvom i mogućim početkom službenih pregovora o prekidu rata u Ukrajini.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat

Objavljeno

-

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je rat između Rusije i Ukrajine doveo Europu do “povijesne prekretnice”, naglasivši da američki predsjednik Donald Trump “nije odustao od svoje namjere da donese mir Ukrajini”.

Orban je rekao da se Europa sada suočava s “dva moguća puta”.

“Možemo se vratiti s ove slijepe ulice i konačno se ujediniti iza mirovne inicijative predsjednika Trumpa, uključujući i briselske birokrate. To bi zahtijevalo od čelnika koji zagovaraju rat da se suoče s činjenicom da su u protekle tri i pol godine trošili teško zarađeni novac Europljana na rat koji se ne može dobiti na bojnom polju”, rekao je.

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Druga opcija, rekao je, vodi “izravno u rat”.

“Ako europski čelnici koji zagovaraju rat nastave slati novac i oružje Ukrajini bez podrške Sjedinjenih Država, otvorit će put europsko-ruskom sukobu. Europa samo previše dobro zna kamo taj put vodi, a posljedice su oduvijek bile tragične”, rekao je Orbán.

Naglasio je da “nema sumnje koji put Mađarska bira, to je put mira.“

“Ovo je mandat koji nam je dao mađarski narod, a diktiraju ga moral i zdrav razum. Danas u tom duhu šaljem pismo predsjedniku Europske komisije“, dodao je.

 
Nastavi čitati

Svijet

Slovenci sutra izlaze na referendum o potpomognutom samoubojstvu

Objavljeno

-

Slovenci sutra biraju hoće li podržati ili odbaciti nedavno usvojeni “Zakon o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života”, na drugom referendumu u dvije godine o potpomognutom samoubojstvu. Slovenija je postala prva istočnoeuropska zemlja koja je legalizirala potpomognuto samoubojstvo, ali to možda promijeni rezultat sutrašnjeg zakonodavnog referenduma.

Slovenski je parlament u srpnju ove godine usvojio zakon s 50 glasova “za” i 34 “protiv”, a troje zastupnika bilo je suzdržano. Prethodno je 2024. godine 55 posto birača na savjetodavnom referendumu podržalo pravo na potpomognuto samoubojstvo. Inijacitivu za referendum potpisalo više od 46.000 građana
Ubrzo se pojavila inicijativa za referendum o odbacivanju zakona koji je pokrenula skupina na čelu s konzervativnim aktivistom Alešom Primcem i ima potporu oporbe, crkve i dijela zdravstvenih stručnjaka. Potpisalo ju je više od 46.000 građana.

Birači će na referendumu morati odgovoriti na pitanje: “Jeste li za uvođenje zakona o potpomognutom umiranju, koji je Državni zbor usvojio na sjednici 24. srpnja 2025.?”

Za odbacivanje zakona moraju se zadovoljiti dva uvjeta – da većina birača koji izađu na referendum glasaju protiv te da najmanje 20 posto svih birača glasa protiv. Prema podacima slovenskog ministarstva unutarnjih poslova, Slovenija ima 1.696.025 registriranih birača. Minimalan broj glasova potrebnih za odbacivanje zakona iznosi 339.205, prenijela je ranije STA. Što piše u izglasanom zakonu?
Prema izglasanom Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života, pacijenti u Sloveniji dobili bi pristup potpomognutom samoubojstvu. Ukoliko se uvaži zahtjev pacijenta, isti će dobiti supstancu kojom će si sam okončati život.

Pacijenti će morati dva puta izraziti svoju namjeru svom liječniku prije podnošenja formalnog zahtjeva, što će onda morati odobriti neovisni liječnik. Njihovu sposobnost donošenja odluke također će procijeniti psihijatar. Zdravstvenim radnicima se zadržava pravo da odbiju sudjelovati u ovoj proceduri.

Pravo neće moći biti korišteno u slučajevima neizdržive patnje koja je posljedica mentalne bolesti i za mlađe od 18 godina. Eutanazija, odnosno smrt od ruke njegovatelja na zahtjev bolesnika, ostaje zabranjena.

Prvi djelomični rezultati očekuju se nakon zatvaranja birališta u 19 sati, a službeni rezultat bit će potvrđen tek nakon 4. prosinca, kada se potvrdi konačan broj birača i utvrdi je li postignut kvorum za odbacivanje zakona, objavila je STA.

 
Nastavi čitati

Svijet

Institut: Gotovo desetina njemačkih kompanija u kritičnom stanju

Objavljeno

-

Gotovo svaka deseta njemačka tvrtka smatra da se nalazi u kritičnom stanju, a posebno je teška situacija u sektoru maloprodaje, pokazalo je u petak istraživanje instituta Ifo.

U listopadu ove godine 8,1 posto tvrtki iskazalo je bojazan za opstanak, nasuprot njih tek 7,3 posto u istom razdoblju prošle godine, objavio je institut za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Münchenu.

“Broj korporativnih stečajeva stoga će vjerojatno ostati visok u mjesecima koji dolaze”, rekao je voditelj istraživanja u Ifou Klaus Wohlrabe.

Nedostatak narudžbi najveća prijetnja
Tvrtke u svim sektorima najvećom prijetnjom smatraju nedostatak narudžbi budući da im donosi uska grla u likvidnosti.

Pritišću ih i povećani operativni i troškovi radnika te slabija potražnja koja im smanjuje prihod, a dodatne probleme stvara im i birokracija.

“Zbog nedostatka novih narudžbi, slabe potražnje i sve jače međunarodne konkurencije, brojne tvrtke su pod pritiskom”, dodao je Wohlrabe.

Maloprodaja i usluge najugroženije
U posebno je teškom položaju, prema institutu, maloprodajni sektor, s 15 posto ispitanika koji imaju izrazite ekonomske probleme. U listopadu lani njihov je udio iznosio 13,8 posto.

Strah od stečaja pojačan je i u uslužnom sektoru, pokazalo je istraživanje, pa tako otprilike 7,6 posto tvrtki smatra da im je ekonomski opstanak ugrožen. U listopadu lani njihov udio iznosio je 5,8 posto.

Situacija u industriji neznatno se pak poboljšala, prema padu udjela tvrtki koje stanje ocjenjuju kritičnim za pola postotna boda, na 8,1 posto.

Osjetno je pak splasnuo pesimizam među građevinskim tvrtkama, zahvaljujući pojačanoj aktivnosti, pa se udio tvrtki koje strahuju za opstanak spustio sa 7,9 na 6,3 posto.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu