S prvim danom nove godine na snagu je stupilo više zakona u području graditeljstva i prostornog uređenja, socijalne skrbi, statusa stranaca, zaštite okoliša – od novih pravila za iznajmljivanje stanova do naplaćivanja vrećica koje se uglavnom koriste za voće i povrće.

Stupanjem na snagu izmijenjenih poreznih propisa iz područja poreza na dohodak, doprinosa, PDV-a, lokalnih poreza te općeg poreznog zakona, od početka 2025. godine krenula je i nova porezna reforma, a najvažniji dio te reforme je uvođenje poreza na nekretnine, dok se dio odnosi i na primjenu novih stopa poreza na dohodak, nove visine osobnih odbitaka, novi način oporezivanja privatnih iznajmljivača, novi prag za ulazak i izlazak iz sustava PDV-a.

Ogromne promjene za zgrade

S 1. siječnja počinje primjena odredbi Zakona o upravljanju i održavanju zgrada kojim se uvode nova pravila za kratkoročno iznajmljivanje stanova te novčane kazne za građevinske radove koji narušavaju statiku zgrade, za zatvaranje balkona i ugradnju uređaja na uličnu fasadu zgrade.

Vlasnici koji će htjeti stanove davati u kratkoročni najam i najam za više osoba morat će pribaviti suglasnost dvije trećine suvlasnika, uključujući suglasnost neposrednih susjeda, a oni koji već iznajmljuju stanove na taj način morat će tu suglasnost ishoditi u roku od pet godina, odnosno do konca 2029. 

Zakonom je propisano da se najmom za više osoba smatra najam najmanje petorici ili više punoljetnih, a rodbinski nepovezanih osoba.

Zakon uvodi i pojam zajednice suvlasnika te prateći Registar zajednice suvlasnika, s pravnom osobnosti i vlastitim OIB-om, što bi trebalo znatno ubrzati upravne i sudske postupke te olakšati zgradama apliciranje za fondove (obnove fasada, energetske obnove, ugradnja solarnih elektrana i dizalica topline na zgradu).

Zbog u praksi uočene nezainteresiranosti pojedinaca, zakonom su smanjene potrebne većine suvlasnika za donošenje odluka te ubuduće neće trebati prikupljati suglasnost za hitne popravke (primjerice puknuće cijevi).

Za nužne popravke (sanacija krova) trebat će suglasnost trećine suvlasnika (dosad 50 posto), za redovno upravljanje (odabir predstavnika, upravitelja, odluka o ugradnji dizala…) suglasnost više od 50 posto, a za investicijsko održavanje (velika ulaganja u zgradu) suglasnost 80 posto suvlasnika (dosad 100 posto). 

Ovlast nadzora nad provedbom zakona dobivaju komunalni redari koji će naređivati mjere za otklanjanje uočenih nepravilnosti. Za upravitelje prekršajne kazne iznose od 700 do 5500 eura, a za suvlasnike od 400 do 10.000 eura.

Prekršaji se odnose na ometanje radova obnove i nužnih radova, ugradnju klima-uređaja na ulična pročelja i zatvaranje balkona te za kratkoročni najam i najam za radnike bez suglasnosti kvalificirane većine suvlasnika. Za izvođače nezakonitih radova (zatvaranje balkona, ugradnja klima-uređaja na ulična pročelja i sl.) prekršajne kazne iznose od 5500 eura do 10.000 eura.

Zakon uvodi i mogućnost ugradnje liftova i obnove fasada u zaštićenim cjelinama uz poticaj države od 33 posto i mogućnost da u subvenciji sudjeluje i lokalna samouprava te će za to vlada donijeti posebne programe i osigurati sredstva.

Da bi se u nekoj od zgrada ugradilo dizalo, potrebno je da više od 50 posto suvlasnika donese odluku o ugradnji, izraditi projekt ugradnje i osigurati najmanje 67 posto vrijednosti projekta, dok će država sufinancirati s 33 posto.

Porez na nekretnine zamijenit će postojeći porez na kuće za odmor, a pritom je vlada propisala raspon stopa poreza od 0.6 do 8 eura po četvornome metru, dok će točnu visinu porezne stope određivati jedinice lokalne samouprave (JLS). Taj porez plaćat će i pravne i fizičke osobe za nekretnine koje se ne koriste, kao i banke i tvrtke i država. 

Porez na nekretnine

Porez na nekretnine neće plaćati oni vlasnici nekretnine koji je koriste za stalno stanovanje, kao ni za nekretninu u kojoj živi netko iz obitelji, ni za one koje su u dugotrajnom najmu (najmanje 10 mjeseci u godini ). Od poreza će biti oslobođene i derutne, neuseljive nekretnine te nekretnine koje služe za poljoprivredu i nestambene djelatnosti, a oslobođenje od obveze plaćanja tog poreza će se moći dobiti i prema socijalnim kriterijima.

Od plaćanja novog poreza na nekretnine bit će oslobođeni i “domaćini”, osobe koje malo turističko iznajmljivanje imaju kao dodatnu djelatnost u objektu u kojem imaju prijavljenu i vlastitu adresu stanovanja. 

Baza za naplatu novog poreza bit će evidencija po kojoj se obračunava i plaća komunalna naknada, koja će se i dalje naplaćivati. Sve će lokalne jedinice do kraja veljače 2025. godine donijeti odluke o oporezivanju nekretnina na svom području, po zonama i pripadajućim poreznim stopama. 

Raste paušalni porez

Kod turističkog najma, od početka 2025. raste paušalni porez, koji je dosad iznosio po krevetu od 19.91 eura do 199.08 eura. Njegova visina ovisit će o turističkoj razvijenosti općine ili grada, a kretat će se u rasponu od 20 do 300 eura po krevetu. 

Tako će oni koji se bave turističkim najmom u najrazvijenijim općinama plaćati paušalni porez po krevetu godišnje u rasponu od 100 do 300 eura, oni u drugoj skupini razvijenosti od 70 do 200 eura, u trećoj od 30 do 150, a u turistički najnerazvijenijim područjima od 20 do 100 eura po krevetu.

Promjene u porezu na dohodak

Od 2025. godine osobni odbitak pri obračunu plaće povećava se s 560 na 600 eura. Uz to, proporcionalno će se povećati iznosi za uzdržavane članove i osobe s invaliditetom. Pa će tako za 1. dijete mjesečni odbitak biti 300 eura, za 2. dijete 420 eura, za 3. dijete 600 eura, za 4. dijete 840 eura itd. Za uzdržavane članove uže obitelji i bivšeg bračnog druga za kojeg se plaća alimentacija odbitak u ovoj godini iznosi 300 eura, a osobni odbitak za invalidnost od 180 do 600 eura, ovisno o stupnju invalidnosti.

Ujedno, smanjuje se maksimalna visina niže i više stope poreza na dohodak, pri čemu JLS donosi odluku o visini stope. Općine će sada nižu stopu moći utvrđivati na najviše 20 posto, manji gradovi na 21, veći gradovi i središta županija na 22, a Grad Zagreb na 23 posto. Kod viših stopa poreza, gornji limit za općine će biti 30 posto, za gradove 31, velike gradove i središta županija 32, a Zagreb 33 posto. Pritom donji limiti za nižu stopu ostaju na 15, a za višu na 25 posto. 

Također, od ove godine povećan je prag za primjenu više stope poreza na dohodak od 30 posto s godišnjeg primitka od 50.400 na 60.000 eura. Za male poduzetnike, pak, bitno je da se prag za ulazak u sustav PDV-a povećava s 40.000 na 60.000 eura, što je 50 posto više nego dosad.

U 2025. povećavaju se iznosi neoporezivih primitaka za otprilike sedam posto. Tako će isplate nagrada za radne rezultate biti neoporezive do 1200 eura, otpremnine za odlazak u mirovinu do 1500 eura, stipendije za učenike i studente do 600 eura te naknade za odvojeni život do 300 eura.

Mjere za mlade

Iseljeni hrvatski državljani koji se planiraju vratiti, pak, bit će oslobođeni plaćanja poreza na dohodak pet godina, uz uvjet da su u inozemstvu boravili neprekidno najmanje dvije godine. 

Mladi će i dalje ostvarivati pravo na umanjenje godišnjeg poreza na dohodak do 25 godina u potpunosti, a od 26 do 30 godina djelomično, tj. 50 posto. No, za poslodavce se ukida oslobođenje od plaćanja zdravstvenog osiguranja za mlade radnike od pet godina, pri čemu tu olakšicu oni poslodavci koji je već koriste mogu iskoristiti do isteka petogodišnjeg roka. 

Poreza se tiču i potpore za mlade do 45 godina pri kupovini prve stambene nekretnine, predviđene prijedlogom Nacionalnog plana stambene politike RH do 2030. godine, koji je jučer upućen u javno savjetovanje. Tako bi od 1. siječnja ove godine bio osiguran povrat plaćenog poreza na promet nekretninama, koji trenutno iznosi tri posto od tržišne vrijednosti nekretnine. Kada je, pak, riječ o kupnji novogradnje, za prvu nekretninu mladi će imati pravo na povrat 50 posto plaćenog poreza na dodanu vrijednost (PDV).

Pritom, pravilnikom će se odrediti i ostali kriteriji za ostvarenje prava, poput određene kvadrature stambene jedinice po članu kućanstva, primjerice povrat iznosa do određene kvadrature, ako je stambena jedinica veća od propisanog po članu kućanstva, zatim maksimalne cijene stambene jedinice koja je predmet povrata, obveze prijave prebivališta u stambenoj jedinici itd., izvijestilo je jučer Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Rastu naknade za nezaposlenost i minimalna plaća

Prema izmjenama Zakona o tržištu rada, naknada za vrijeme nezaposlenosti u razdoblju od 91. do 180. dana podiže se s 30 na 35 posto osnovice. 

Nezaposleni uključeni u obrazovanje, pak, moći će koristiti naknadu za nezaposlene ako im je ona povoljnija od naknade za sudjelovanje u obrazovanju koju nudi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Također, naknada za nezaposlene neće se smanjivati zbog inkluzivnog dodatka. Izmjenama Zakona o minimalnoj plaći, minimalna bruto plaća, pak, od 1. siječnja 2025. raste za 15.5 posto, na 970 eura.

Povećava se naknada za boce, uvodi plaćanje vrećica za voće i povrće

Od 1. siječnja povećava se iznos povratne naknade za boce od pića sa sedam na 10 centi, a uvodi se i plaćanje za sve vrlo lagane plastične vrećica za nošenje, s time da cijena vrećica nije propisana, već ju određuje prodavatelj, ističe Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije. 

Neki su trgovački lanci već najavili, a neki i istaknuli cijenu po kojoj će se te vrećice, koje se u rolama uglavnom nalaze na odjelima za voće i povrće, naplaćivati jedan cent.

Riječ je o vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje – s debljinom stijenke manjom od 15 mikrometara i koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga, odnosno služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane. 

Vezano za odlaganje otpada na odlagališta, od 1. siječnja uvodi se naknada za odlaganje otpada koju plaćaju upravitelji odlagališta na račun Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Ta naknada iznosi od 30 eura po toni odloženog otpada za 2025. i svake se godine povećava za pet, odnosno do 50 eura po toni za 2029. godinu i nadalje. Prikupljena sredstva Fond će koristiti za financiranje gradnje i unaprjeđenje infrastrukture za gospodarenje otpadom i recikliranje otpada te za obrazovne i informativne aktivnosti.

Također, uvode se novine vezane za tvrtke koje imaju dozvole za gospodarenje otpadom. Konkretno, propisuju se stroži uvjeti za primjenu tehničkih mjera koje se odnose na sprječavanje širenja neugodnih mirisa izvan lokacije gospodarenja otpadom, kao i stroži uvjeti za sprječavanje nastanka požara.

Bolje uređenje prava stranih radnika

Od siječnja se temeljem izmjena Zakona o strancima u Hrvatskoj uređuje tržište rada koje se odnosi na radna prava stranih radnika.

Produžuje se važenje plave karte EU, čiji je cilj privući visokokvalificiranu radnu snagu, s dvije na četiri godine, a moći će ju dobiti i osobe koje nemaju formalnu obrazovnu kvalifikaciju, ali imaju stručne vještine isključivo u IT sektoru. 

Novost za radnike iz trećih zemalja je da će im se dozvole za boravak i rad izdavati do tri godine, za sezonski rad do devet mjeseci, i to kao biometrijska isprava, a od sada će morati dokazati kompetencije i za one poslove koji spadaju pod deficitarna zanimanja. Među novinama je da će prilikom isteka ugovora o radu imati dopušteno vrijeme od 60 dana nezaposlenosti da nađu novi posao, što znači da se mogu prijaviti na burzu i primati naknadu za nezaposlene.

Uvode se i zadužnice – novčano jamstvo poslodavaca državi za svakog radnika državljanina trećih zemalja, a strani radnici neće smjeti imati manju plaću od one koju primaju hrvatski državljani zaposleni na usporedivim poslovima. Uređuje se i područje njihova adekvatnog smještaja. Država će osigurati stranim zaposlenicima učenje hrvatskog jezika, što će biti uvjet za odobrenje dugotrajnog boravišta koji je tu neprekidno pet godina.

Cilj Zakona je i poticanje povratka hrvatskih iseljenika, boravak će im se odobravati na dvije godine, a nakon tri godine će imati pravo na stalni boravak i pravo na zapošljavanje bez dozvola za rad i boravak.

Socijalna skrb

Na snagu 1. siječnja stupa i Zakon o privremenom uzdržavanju kojim se osniva alimentacijski fond. 

Novim zakonom unapređuje se potpora uzdržavanju djeteta, osigurava se bolja te efikasnija zaštita prava djeteta na uzdržavanje, kao i poboljšanje socioekonomskog statusa djece čiji roditelji ne doprinose uzdržavanju, iako su prema odluci suda obvezni to činiti. 

Povećava se novčani iznos na 100 posto zakonskog minimuma uzdržavanja mjesečnog iznosa potrebnog za uzdržavanje, odnosno oko 200 eura po djetetu mjesečno, umjesto dosadašnjih oko 100 eura. Proširuje se i krug korisnika na svu djecu koja imaju pravo za uzdržavanje prema Obiteljskom zakonu. 

Na snagu stupaju i odluke vlade o dodjeli sredstava pomoći, a kojima se u 2025. povećava osnovica za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade, drugih naknada u sustavu socijalne skrbi te naknade za rad udomitelja i iznosa opskrbnine.

Tako se povećava osnovica za izračun zajamčene minimalne naknade te za izračun naknade za rad udomitelja i iznosa opskrbnine za 10 eura. Tako će osnovica za izračun zajamčene minimalne naknade iznositi 160 eura, a za udomitelje 90 eura.

Za dvije odrasle radno sposobne osobe s dvoje djece zajamčena minimalna naknada je povećana s 420 na 528 eura; za samohranog radno sposobnog roditelja i jedno dijete s 315 na 416 eura, dok je za samohranog radno sposobnog roditelja s dvoje djece naknada uvećana s 400 na 600 eura.

Tradicionalnim udomiteljima s jednim djetetom naknada sa 632 eura raste na 697 eura, s dvoje djece s 1264 na 1395 eura, standardnim udomiteljima s 1888 na 2083 eura, a specijaliziranim udomiteljima s 1376 na 1534 eura.

Osnovica za druge naknade u sustavu socijalne skrbi, kao što su naknada za osobne potrebe osobama smještenim u ustanovama socijalne skrbi, udomiteljskim obiteljima ili drugim organiziranim oblicima smještaja, jednokratna naknada, naknada za redovito studiranje te status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja, raste za 8.64 eura, odnosno na 75 eura.