magazin
Kako je nastao Halloween?
Noć vještica potječe iz drevnog keltskog festivala Samhain, poganskog praznika koji je označavao kraj žetve i početak zime
Noć vještica je tradicija koja se neprestano iznova izmišljala od svojih davnih početaka kao keltska poganska ceremonija. Ako danas zavirimo ispod kostima superheroja i omota slatkiša, ispod njih i dalje kuca srce stare tradicije.
“Živo je!” Dr. Frankenstein je plakao dok je njegova kreacija oživljavala. Ali stvorenje je imalo vlastiti život, na kraju je izbjeglo kontroli svog tvorca.
Poput Frankensteinovog čudovišta, tradicije su također žive, što znači da se mogu mijenjati s vremenom ili biti ponovno osmišljene. Noć vještica nije izuzetak.
Kelti su živjeli na području današnje Irske čak 500. godine prije Krista. Slavili su Novu godinu 1. studenog, koju su zvali Samhain. Vjerovali su da se uoči prijelaza u novu godinu otvaraju vrata između svijeta živih i mrtvih.
Duše nedavno umrlih, prethodno zarobljene na Zemlji, sada mogu prijeći u podzemni svijet. Budući da su mislili da duhovi izlaze nakon što padne mrak, ova nadnaravna aktivnost dosegla je vrhunac noć prije, 31. listopada, piše The Conversation.

Kelti su izmislili rituale kako bi se zaštitili tijekom ovog turbulentnog vremena. Oblačili su kostime i maskirali se kako bi zavarali duhove. Palili su krijesove i zabadali svijeće u izrezbarenu repu – prve lampione bundeve – kako bi uplašili sve duhove željne nestašluka.
Za slučaj da im ništa drugo ne uspije, nosili su džepove pune poslastica kako bi platili svojeglave duhove i poslali ih natrag na put u podzemni svijet.
Zvuči poznato?
Iako je bio usredotočen na mrtve, Samhain je u konačnici bio za žive, koji su trebali veliku pomoć pri prijelazu na novu godinu. Zima je bila hladna i mračna. Hrane je bilo malo. Svi su se okupili na posljednjoj zabavi kako bi lomili kruh, podijelili priče i stali hrabro protiv mrtvih, jačajući veze zajednice u trenutku kada su one bile najpotrebnije.
Kad su Katolici stigli u Irsku oko 300. godine poslije Krista, otvorili su još jedna vrata između svjetova, izazvavši značajan sukob. Nastojali su obratiti Kelte mijenjajući njihove poganske rituale u kršćanske praznike. Prekrstili su 1. studenoga u “Dan svih svetih”, koji je danas ostao proslava katoličkih svetaca.
Ali mještani su ostali pri svojim starim vjerovanjima. Vjerovali su da mrtvi još uvijek lutaju Zemljom. Dakle, živi, ali još odjeveni u nošnje. Ova se aktivnost odvijala noć prije. Upravo je dobio novi naziv koji je (na engleskom jeziku) odgovarao katoličkom kalendaru: “All Hallow’s end”, iz čega došao “Halloween.”

Irski imigranti donijeli su Noć vještica u Ameriku 1800-ih dok su bježali od Velike gladi. U početku su irske proslave Noći vještica bile neobičnost, a drugi Amerikanci su ih gledali sa skepsom. Kao takav, Noć vještica se nije mnogo slavio u Americi u to vrijeme.
Kako su se Irci integrirali u američko društvo, Noć vještica ponovno je izmišljena, ovaj put kao sveamerička proslava. Postao je praznik prvenstveno za djecu.
Njegov religiozni prizvuk je izblijedio, a nadnaravne svece i grešnike zamijenili su generički duhovi i goblini. Izrezbarena repa ustupila je mjesto bundevama koje su sada simbol praznika. Iako trik ili poslastica nalikuje drevnim tradicijama kao što je prerušavanje, gdje su kostimirana djeca išla od vrata do vrata po darove, to je zapravo američki izum, stvoren da odvuče djecu od nemirnih blagdanskih šala prema zdravijim aktivnostima.
Noć vještica postala je tradicija koju su usvojili mnogi novi imigranti na svom putu prema Americi i sve se više izvozi diljem svijeta, a mještani je izmišljaju na nove načine kako bi je prilagodili vlastitoj kulturi.

Ono što je tako posebno kod Noći vještica je to što okreće svijet naglavačke. Mrtvi hodaju Zemljom. Pravila su stvorena da se krše. A djeca vježbaju puno snage.
Oni odlučuju koji će kostim odjenuti. Oni su ti koji postavljaju zahtjeve tražeći slatkiše. Rade stvari s kojima se inače nikad ne bi izvukli, ali na Noć vještica mogu se ponašati kao odrasli, isprobavajući to da vide kako im stoji.
Budući da Noć vještica djeci omogućuje veću neovisnost, moguće je obilježiti značajne životne faze kroz prve blagdane. Prva noć vještica. Prva Noć vještica bez roditelja. Prva Noć vještica koja više nije cool. Prva noć vještica kao roditelj.
Nekada je odrastanje značilo odrastanje iz Noći vještica. Ali danas se čini da su mladi još više posvećeni Noći vještica nego djeca.
Što se promijenilo: odrasli ili Noć vještica? Oboje
Uhvaćeni između djetinjstva i odrasle dobi, današnji mladi odrasli smatraju da Noć vještica savršeno odgovara njihovim borbama da pronađu sebe i probiju put u svijetu.
Njihovo sudjelovanje ponovno je dalo novi oblik Noći vještica, sada složeniji i – skuplji.
Ipak, prerastajući u slavlje za odrasle, ovaj blagdan dolazi do punog kruga, odnosno vraća se svojim korijenima kao praznik koji slave uglavnom odrasli.
Noć vještica je živa tradicija. Svake godine nosite kostim, ali nikad ne biste nosili isti. Promijenili ste se od prošle godine i vaš kostim to odražava. Noć vještica nije drugačija. Svake godine ista je proslava, ali i nešto potpuno novo.
magazin
KARNEVALSKO VRIME / U subotnjem spektaklu pod maskama glavne zvijezde postaju – kućni ljubimci
Karnevalsko vrime ove godine donosi slatki novitet koji će razveseliti sve generacije – reviju maskiranih kućnih ljubimaca, uz smijeh, dobru zabavu i priliku za osvajanje sjajnih nagrada
Nakon što nova karnevalska vlast predvođena Ivom Petrićem u petak, 13. veljače na Narodnom trgu preuzme ključeve Grada Zadra, zavlada gradom (i proračunom) i sve se to okruni večernjim koncertom Gustafa, subotnje jutro rezervirano je za najšarmantnije sudionike karnevala – kućne ljubimce i njihove vlasnike.
Budući da su psi naši najčešći četveronožni prijatelji, ovogodišnji karneval otvara i važne teme vezane uz život s kućnim ljubimcima u gradu – od broja i uređenja plaža za pse do odgovornosti i obaveza vlasnika. O tim će se pitanjima razgovarati na panel raspravi pod nazivom „Lavež, mjauk i propisi – ozbiljna priča u karnevalskom ruhu” u atriju palače Cedulin na adresi Jurja Barakovića 5 od 10 do 11 sati. Poznati Zadrani sa svojim psima, zajedno s predstavnicima ustanova, veterinarske struke i drugim stručnjacima, dotaknut će se uvjeta držanja kućnih ljubimaca, zakonskih obveza, važnosti mikročipiranja, cijepljenja i sterilizacije te uloge lokalne zajednice u zaštiti životinja.
Od 11:30 sati karnevalska pozornica na Narodnom trgu pripada mašti i kreativnosti – kreće revija maskiranih kućnih ljubimaca uz izbor tri najbolje maske, a publiku očekuje prava mala parada veselja, njuškica i repova.
– Prvi put radimo nešto ovakvo i jako se veselimo. Kao što kućni ljubimci svakodnevno unose radost u naše živote, tako i ovaj karnevalski program spaja tradiciju, zabavu, odgovornost i ljubav prema životinjama – ističe Daniel Segarić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove Zadarske županije. Upravo je ovaj odjel krajem prošle godine pokrenuo Koordinacijsku radnu skupinu za zaštitu životinja Zadarske županije, čime je započeo rad novog županijskog tijela pod nazivom KOORA, a Turistička zajednica grada Zadra karnevalskim se događajem prirodno nadovezala na te aktivnosti.
Posebnost ove revije je i to što će se pod maskama pojaviti i vlasnici i njihovi ljubimci, što Zadru donosi prizor kakav se rijetko viđa, a sudionici mogu osvojiti i vrijedne nagrade, kao što su povratni let za vlasnika i kućnog ljubimca s Croatia Airlinesom na liniji Zadar-Zagreb, večeru za dvoje s kućnim ljubimcem u restoranu Pet bunara ili poklon bon u Pet Shopu Maša!
Uz reviju će se održati i humanitarna tombola, a sva prikupljena sredstva namijenjena su skloništu za životinje Zadarske šapice, kako bi se pomoglo onima kojima je pomoć najpotrebnija.
magazin
FOTOGALERIJA / Grdović održao slavljenički koncert u rasprodanom Lisinskom!
Jedan od naših najznačajnijih izvođača dalmatinske i zabavne glazbe, Mladen Grdović, sinoć je u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog proslavio svojih 45 godina karijere! Svečani koncert „Evo mene moji ljudi“ kojim je sinoć okrunio svoju veliku slavljeničku turneju rasprodan je čak 2 mjeseca prije termina održavanja, a spektakl koji je Mladen priredio svojoj vjernoj publici u Lisinskom trajao je gotovo 3 puna sata.
„Dobro mi došli moji ljudi! Pjevao sam na ovoj sceni i u ovoj dvorani od početka osamdesetih godina čak više od 200 puta. Uvijek se rado vraćam ovdje i s užitkom pjevam u Lisinskom“, istaknuo je sinoć Mladen Grdović. Popularni Zadranin publiku proveo kroz sve etape svojih pjevačkih uspjeha, od dalmatinskih evergreena do njegovih najvećih hitova, a publika svih generacija je veći dio koncerta provela u pravoj euforiji, na nogama, pjevajući uglas svaku pjesmu.
Grdović je koncert otvorio uz pjesmu „Nije u šoldima sve“, pa nastavio nizati hitove „Evo mene moji ljudi“, „Sve za ljubav“, „Mama Maria“, „Tu je moj dom“, „Sveta zemlja Dalmatina“, „Dalmatinac sam“, „Ministar“, „Crveni Ferrari“, „Oči boje lavande“, „Tamo gdje sam rođen“, „Samo ti Dalmacijo“, „Košulja bila“ i mnoge druge. Uz klapu More, Mladenu su se na bini tijekom koncerta pridružili i drugi popularni gosti i njegovi prijatelji – Antonija Šola, Davor Borno i Duško Lokin, s kojima ga veže dugogodišnja suradnja, a koncert je vodio Branko Uvodić.
Razgaljeni Mladen Grdović sinoć je pjevao puna srca, a nije propustio spustiti se među svoje fanove i pjevati zajedno s publikom. Karizmatični i uvijek autentični Zadranin, u pratnji svog benda, Grupe Romantic, Grdović sinoć je još jednom pokazao zašto je apsolutni kralj dalmatinske fešte i domaće zabavne glazbe, iza kojeg stoji višedesetljetni posvećeni pjevački i autorski rad u samom vrhu naše glazbene scene.
Zbog velikog zanimanja publike za njegov slavljenički koncert u Lisinskom, uz održani koncert, Grdović će u Lisinskom zafeštati još jednom, 7. travnja, a sudeći po dosadašnjoj pretprodaji i drugi će koncert biti vrlo brzo rasprodan. Ulaznice se u pretprodaji mogu nabaviti na blagajnama dvorane Lisinski i online na Lisinski.hr.
magazin
“PARAZITSKA POSLA” / U četvrtak u HNK Zadar hit komedija Kazališta Moruzgva!
U četvrtak, 12. veljače u 20 sati pogledajte hit komediju Kazališta Moruzgva, Parazitska posla koja govori o tome što se događa kad se obitelj ponovno nađe pod istim krovom. Redatelj predstave je Vanja Jovanović, a tekst potpisuju Filip Jurjević i Vanja Jovanović.
U predstavi igraju: Nina Violić, Sanja Milardović, Zdenka Šustić i Karlo Bernik.
Naizgled običan obiteljski susret ubrzo se pretvara u emocionalno minsko polje. Svaka rečenica nosi teret prošlosti, svaki osmijeh skriva pitanje, a jedan neočekivani gost dodatno pojačava napetost. Sve je naizgled poznato – i upravo zato toliko opasno.
Predstava prati obitelj u kojoj se starija kći vraća iz Njemačke u posjet, a dnevni boravak se pretvara u “ring” s optužbama, pasivnom agresijom, sendvičima, kriptovalutama i upitnim ljubavnim partnerstvom. Majka Ankica balansira između kćeri koje se ne mogu dogovoriti ni oko jezika kojim se svađaju, a stvari dodatno komplicira dolazak šarmantnog gosta. Predstava je ispunjena duhovitim dijalozima i prepoznatljivim situacijama koje će Vas nasmijati i podsjetiti na vlastite obiteljske odnose.
Ulaznice su u prodaji u sustavu Eventim https://www.eventim.hr/event/predstava-parazitska-posla-hrvatsko-narodno-kazaliste-zadar-21263896/
i na blagajni HNK Zadar.
-
magazin2 dana prijeŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeMORATE U SPIZU? Danas rade samo ove trgovine u Zadru…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeOBRAZOVANJE ZA GENERACIJE BUDUĆNOSTI / Dvije tisuće zadarskih osnovnoškolaca zainteresiranih za STEM i aktivno građanstvo
-
Sport4 dana prijeSUBOTA, MOCIRE / Rukometaši Zadra 1954 dočekuju momčad RK Ribola Kaštela






