Connect with us

Hrvatska

Ljudi primaju robotske pozive, HAKOM upozorava na jednu stvar. “Kažem da neću, a glas vergla po svome”

Objavljeno

-

Pixabay

Malo je onih koji s radošću čekaju zvonjavu telefona pa da im s druge strane pričljivi agent za teleprodaju ponudi prezentaciju kuhinjskog posuđa ili zdravstvenih pomagala uz koju ide i besplatna večera te neka vrijedna nagrada.

Također je malo onih koji nisu bar jednom u nekoliko mjeseci primili takav ili sličan poziv blagoglagoljivog teleprodavača.

No, što kad građanin shvati da teleprodavač s kojim razgovara zapravo nije živa osoba, nego uređaj koji robotskim glasom izgovara svoje ne mareći puno ako ovaj kaže da nije zainteresiran za ono što mu nudi?

Jedan Zagrepčanin nedavno nam se požalio da je ove godine primio već desetak takvih poziva i sjetio se prvog takvog.

“Čim naslutim taj neprirodni glas, prekidam poziv”

“Nazvao me ženski glas i pitao jesam li ja taj i taj, a kad sam potvrdio, rekao mi da sam pozvan na prezentaciju nekog ortopedskog pomagala. Budući da imam problema s kralježnicom ušao sam u razgovor, ali sam ubrzo posumnjao da bi to mogla biti prijevara. Kazao sam da me ponuda ne zanima, ali ženski glas je nastavio verglati svoje kao da me nije čuo. Rekao sam tada da sam na poslu i da moram prekinuti razgovor, ali glas je i to ignorirao i nastavio. Shvatio sam da razgovaram sa snimljenim glasom, govornim automatom, robotom, čime već”, ispričao nam je naš sugovornik ne želeći da mu objavljujemo ime.

Do tada je, kaže, slične razgovore vodio sa živim ljudima što mu je bilo jasno iz tijeka i sadržaja razgovora. Telefonski razgovor o kojem govori bio je posve drukčiji. Na sve takve koji su uslijedili javljao bi se jer su stizali s uobičajenih, ni po čemu sumnjivih telefonskih brojeva s pozivnim brojem Zagreba.

“Sad čim naslutim taj neprirodni glas, prekidam poziv”, dodaje.

“Govori kao da ne čuje što sam rekao”

Iskustvo sličnog razgovora opisao nam je i Zagrepčanin Dražen koji je prije desetak godina radio u pozivnom centru.

“Nazvao me ženski glas, malo stariji. Rekla je da sam pozvan na neko zdravstveno predavanje ili nešto slično, ne sjećam se više. Rekao sam da me ne zanima, a onda nakon par sekundi tišine – zvučalo je kao da se glas prebacio na neku drugu opciju – opet je ponovila isto kao da nije čula što sam rekao. Radio sam u call centru taj posao i znam da se potencijalnog kupca treba zadržati na liniji što je duže moguće i pokušati ga pridobiti, ali ne na ovakav način. To je bio snimljeni glas, ne živa osoba s druge strane. Ne znam tko izdrži slušati te pozive do kraja”, kaže.

Riječ je o robotskim pozivima (engleski, robocall) koji prema tumačenju s Wikipedije, koriste računalni automatski birač za isporuku unaprijed snimljene poruke, kao od robota. Robotski pozivi se često povezuju s političkim i marketinškim telefonskim kampanjama, ali se mogu koristiti i za informacije o javnim uslugama ili za hitne obavijesti. Naravno, i za prijevare.

Neželjena elektronička komunikacija

Stručnjaci za kibernetičku sigurnost reći će da kod takvih poziva valja izbjegavati davanje potvrdnih odgovora. Mnogi pozivi počinju upravo pitanjem glasa s druge strane je li osoba koja se javila “ta i ta”, izgovarajući njeno ime i prezime. Većina će bez puno razmišljanja na to odgovoriti potvrdno. Budući da se ti pozivi vjerojatno snimaju, snimka nečijeg glasa koji izgovara “da” ili “jesam” kasnije lako može biti zloupotrebljena. Primjerice, za usmeni pristanak na sklapanje nekakvog ugovora

U Hrvatskoj agenciji za mrežne djelatnosti (HAKOM) potvrđuju tvrdnje naših sugovornika.

“Pozivi o kojima govore uistinu su robotizirani te su, prema Zakonu o elektroničkim komunikacijama, definirani kao automatizirani pozivi. Prema članku 50. stavku 1. tog Zakona, takvi pozivi predstavljaju neželjene elektroničke komunikacije, koje uključuju korištenje automatskih pozivnih sustava, telefaks uređaja ili elektroničke pošte (uključujući SMS i MMS poruke) u svrhu izravne promidžbe i prodaje, a bez prethodne privole primatelja”, objašnjavaju u HAKOM-u.

HAKOM: Brojne prijave zbog takvih poziva

Kažu da su zaprimili brojne prijave korisnika zbog takvih poziva.

“Inspektori elektroničkih komunikacija proveli su nadzore, što je rezultiralo blokiranjem numeracija koje su korištene za takve neželjene pozive”, ističu u HAKOM-u.

Osim uznemiravanja korisnika, takvi pozivi najčešće ne rezultiraju većom štetom. U HAKOM-u napominju da ne uzrokuju ni dodatne troškove za korisnike budući da dolazni pozivi u Hrvatskoj nisu naplativi.

“Ipak, preporučujemo korisnicima da budu oprezni u dijeljenju svojih osobnih podataka s nepoznatim subjektima, kako bi se spriječila potencijalna zloupotreba”, poručuju iz HAKOM-a.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu