Hrvatska
Agentica za nekretnine: Cijene stanova neće padati zbog poreza na nekretnine
Vlada Andreja Plenkovića na početku svog trećeg mandata najavila je uvođenje poreza na nekretnine. Ministar financija Marko Primorac prošlog je tjedna kazao da je namjera transformirati sadašnji porez na kuće za odmor u porez na nekretnine.
Tim bi porezom bile obuhvaćene sve nekretnine u kojima vlasnici ne žive niti ih dugoročno iznajmljuju. Detalje poreza na nekretnine, a i šire porezne reforme, vlada je trebala predstaviti u ponedjeljak, ali je prezentacija naknadno odgođena za drugu polovinu tjedna.
“Neki ne žele rentati, neki neće prodavati”
Uvede li se porez na nekretnine, pitanje koje se neizostavno nameće jest kako će se to odraziti na tržište nekretnina. Ključni motiv za predlaganje tog poreza bio je podatak o čak 600 tisuća praznih nekretnina u Hrvatskoj.
“Ako se uvede taj porez, dio praznih nekretnina sigurno će otići u rentu, a dio u prodaju”, rekla je za N1 Jasminka Biliškov, vlasnica agencije za posredovanje u prodaji nekretnina iz Splita i dopredsjednica Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).
“Bude li onako kako se najavljuje – da će ljudi morati najmanje 10 mjeseci rentati svoju nekretninu da bi bili oslobođeni poreza, dio ljudi sigurno će se odlučiti za to jer time neće plaćati porez, a dobit će rentu. Dio ljudi svoje će prazne nekretnine dati u prodaju jer iz raznih razloga neće htjeti rentati.
Neki imaju loša iskustva s podstanarima. Često ima slučajeva da podstanari ne održavaju stanove i slično. No, još je rano za reći koliko će biti onih koji će se odlučiti za iznajmljivanje, koliko onih koji će radije plaćati porez, a koliko onih koji će odlučiti prodati praznu nekretninu”, rekla je.
“Jako puno stanova nema čisto vlasništvo”
Velik problem koji ističe su nesređeni vlasnički odnosi u slučaju mnogih nekretnina koje bi se trebale naći u poreznim škarama.
“Jako puno stanova nema čisto vlasništvo pa prije nego što se upusti u to, država bi morala napraviti procjenu. Mora se naći i neka polazišna točka kako bi se utvrdio porez koji ne može biti isti za nekretninu u centru Splita ili Zagreba te onu u Dalmatinskoj zagori, Lici ili Slavoniji. Osim toga, puno kuća i stanova nisu tržišno atraktivni ni za najam ni za prodaju. Pa ako će ljudi na njih morati plaćati porez, to bi trebalo biti simbolično. Zato je bitna procjena svih nekretnina. A da bi ih se moglo procijeniti, moraju imati uredno vlasništvo, da se zna kome će se ispostaviti račun. Sve je to vezano jedno s drugim”, napominje Biliškov.
“Kronično nedostaje stanova od 50 do 70 kvadrata”
S uvođenjem poreza, dodaje, na tržištu će se sigurno pojaviti veći broj nekretnina i za prodaju i za najam.
“Tržište je zakon ponude i potražnje pa ako je ponuda loša, cijene automatski rastu. Sada posvuda kronično nedostaje stanova od 50 do 70 kvadrata. Ti stanovi kad dođu na tržište prodaju se u roku od desetak dana. U Splitu praktički imamo listu čekanja za takve stanove, ljudi ih i ne moraju stavljati u oglas. Pa kad je velika potražnja, a slaba ponuda, naravno da cijene stoje”, ističe.
“Ne vjerujem da će cijene padati”
Ipak, Biliškov ne vjeruje da bi broj nekretnina koje bi se pojavile na tržištu nakon uvođenja poreza na nekretnine izazvao značajnije pomake cijena.
“Ne vjerujem da će ih biti baš toliko da bi cijene padale, a to je stoga što na tržištu nema baš tih stanova od 50 do 70 kvadrata koji su najtraženiji. S druge strane, cijena gradnje je vrlo visoka, materijali i sve ostalo je poskupjelo, kronično nedostaje radne snage, uvozimo radnike… Sve to rezultiralo je visokom cijenom gradnje, što je utjecalo na građevinare i cijene koje značajnije ne spuštaju. Ako im u konačnici ne ostane neka zarada, oni radije neće ulagati”, kazala je dopredsjednica Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin5 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
magazin4 dana prije(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…







