Connect with us

Magazin

Snaga otpornosti: Kako se uzdići nakon životnih izazova

Objavljeno

-

U današnjem svijetu, gdje su vijesti često prepune negativnih događaja i gdje se čini da na svakom koraku vrebaju novi izazovi, sposobnost oporavka i prilagodbe postaje ključna vještina za naše mentalno zdravlje i osobni razvoj. Ova sposobnost, poznata kao otpornost, nije urođena osobina, već vještina koju možemo razvijati i jačati tijekom života. U ovom članku istražit ćemo koncept otpornosti i pružiti praktične strategije koje vam mogu pomoći da izgradite ovu esencijalnu osobinu.

Što je otpornost i zašto je važna?
Otpornost se može definirati kao sposobnost pojedinca da se oporavi, prilagodi i čak napreduje unatoč nedaćama. To nije izbjegavanje problema ili pretvaranje da oni ne postoje, već suočavanje s njima s odlučnošću i vjerom u vlastite sposobnosti. Zamislite sportaša koji se oporavlja od teške ozljede. Umjesto da odustane od svoje karijere, on prolazi kroz mukotrpnu rehabilitaciju, prilagođava svoj trening i na kraju se vraća na teren jači nego ikad. To je otpornost na djelu.

Otpornost nam pruža brojne prednosti:

Bolje mentalno zdravlje: Otporni pojedinci manje su skloni simptomima depresije i anksioznosti.
Poboljšane vještine rješavanja problema: Otpornost potiče bolju prilagodljivost i sposobnost pronalaska kreativnih rješenja.
Kvalitetniji odnosi: Otporni ljudi bolje komuniciraju i pružaju podršku drugima u teškim vremenima.
Povećano samopouzdanje: Prevladavanje nedaća gradi vjeru u vlastite sposobnosti.
Osobni rast: Otpornost često vodi do otkrivanja novih snaga i dubljeg smisla života.
Kako izgraditi otpornost?
Izgradnja otpornosti je proces koji zahtijeva vrijeme i trud, ali dobra vijest je da svatko može razviti ovu vještinu. Evo nekoliko ključnih strategija:

Razvijte “mindset rasta”
Koncept “mindset rasta”, koji je razvila psihologinja Carol Dweck, temelji se na ideji da naše sposobnosti i inteligencija nisu fiksni, već se mogu razvijati kroz trud i učenje. Umjesto da na izazove gledate kao na nepremostive prepreke, pokušajte ih promatrati kao prilike za rast i učenje.

Na primjer, ako ste dobili negativnu povratnu informaciju na poslu, umjesto da to shvatite kao dokaz svoje nesposobnosti, razmislite o tome kako možete iskoristiti tu informaciju za poboljšanje svojih vještina.

Njegujte samosućut
Samosućut je sposobnost da prema sebi budemo ljubazni i razumni, posebno kada pogriješimo ili se suočimo s neuspjehom. To ne znači opravdavanje vlastitih pogrešaka, već prihvaćanje da smo nesavršeni i da je to u redu. Sljedeći put kada napravite pogrešku, umjesto da se kritizirati, pokušajte si reći nešto ohrabrujuće, kao što biste rekli bliskom prijatelju u sličnoj situaciji.

Izgradite mrežu podrške
Nitko nije otok i svi trebamo podršku drugih. Izgradnja snažne mreže podrške ključna je za razvoj otpornosti. To mogu biti prijatelji, obitelj, kolege ili stručni savjetnici.

Redovito se povezujte s ljudima koji vas podržavaju i ne bojte se tražiti pomoć kada vam je potrebna. Ponekad samo razgovor o problemu može donijeti olakšanje i novu perspektivu.

Postavite realne ciljeve
Postavljanje realnih ciljeva ključno je za izgradnju samopouzdanja i otpornosti. Preveliki ili nerealni ciljevi mogu dovesti do razočaranja i osjećaja neuspjeha.

Umjesto toga, postavite manje, ostvarive ciljeve i slavite svaki napredak. Na primjer, ako želite početi vježbati, nemojte odmah planirati trčati maraton. Počnite s kratkim šetnjama i postupno povećavajte intenzitet i trajanje vježbanja.

Razvijajte vještine rješavanja problema
Sposobnost učinkovitog rješavanja problema ključna je komponenta otpornosti. Kada se suočite s izazovom, pokušajte ga razbiti na manje, upravljivije korake.

Na primjer, ako ste izgubili posao, umjesto da se osjećate preplavljeno cijelom situacijom, podijelite proces traženja novog posla na manje zadatke: ažuriranje životopisa, istraživanje potencijalnih poslodavaca, networking, prijava na oglase za posao itd.

Prihvatite promjenu
Promjena je jedina konstanta u životu, a sposobnost prilagodbe novim okolnostima ključna je za otpornost. Umjesto da se opirete promjeni, pokušajte je prihvatiti kao priliku za rast i nove mogućnosti.

Razmislite o situacijama u prošlosti kada ste se uspješno prilagodili promjeni. Što ste naučili iz tog iskustva? Kako možete primijeniti te lekcije na sadašnje ili buduće izazove?

Prakticirajte tehnike smanjenja stresa
Tehnike kao što su mindfulness meditacija, duboko disanje i progresivna mišićna relaksacija mogu vam pomoći da ostanete pribrani i učinkovito upravljate stresom.

Pokušajte odvojiti nekoliko minuta svaki dan za neku od ovih tehnika. Na primjer, možete početi dan s pet minuta duboko disanja ili završiti dan s kratkom meditacijom prije spavanja.

Otpornost u svakodnevnom životu
Otpornost nije nešto što razvijemo preko noći, niti je to osobina koju, jednom stečenu, nikada ne trebamo održavati. To je vještina koju moramo kontinuirano prakticirati i jačati kroz svakodnevna iskustva.

Razmislite o svakodnevnim situacijama u kojima možete vježbati otpornost:

Kada vam netko uputi kritiku, umjesto da se odmah branite, pokušajte saslušati i razmisliti može li vam ta povratna informacija pomoći da se poboljšate.

Kada se suočite s neuspjehom, umjesto da odustanete, razmislite što ste naučili iz tog iskustva i kako to možete primijeniti u budućnosti.

Kada se osjećate preopterećeno, podsjetite se na prethodne izazove koje ste uspješno prevladali.

Snaga u ranjivosti
Važno je napomenuti da biti otporan ne znači biti neuništiv ili nikada ne osjećati negativne emocije. Zapravo, priznavanje vlastite ranjivosti i traženje pomoći kada nam je potrebna također su znakovi otpornosti.

Nemojte se bojati pokazati svoje emocije ili tražiti podršku kada vam je potrebna. To nije znak slabosti, već snage i samosvijesti.

Prema otpornijoj budućnosti
U svijetu koji se neprestano mijenja i gdje su izazovi neizbježni, otpornost postaje sve važnija vještina. Ona nam omogućuje da se oporavimo od neuspjeha, prilagodimo novim situacijama i nastavimo rasti unatoč preprekama.

Izgradnja otpornosti je putovanje, ne odredište. To je proces koji zahtijeva strpljenje, praksu i upornost. Ali s vremenom i trudom, svatko može razviti ovu vitalnu vještinu.

Stoga, sljedeći put kada se suočite s izazovom, nemojte ga gledati kao prepreku, već kao priliku za rast. Jer svaki put kada se suočite s teškoćom i prevladate je, postajete malo jači, malo otporniji i malo spremniji za sve što život može donijeti.

Zapamtite, vi ste jači nego što mislite. I sa svakim izazovom koji prebrodite, ta snaga samo raste.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Magazin

Znakovi koji sami sebi najviše odmažu u životu

Objavljeno

-

Neki znakovi stalno preispituju svoje odluke, sumnjaju u sebe i sabotiraju vlastiti napredak. Iako imaju sve potrebne sposobnosti, njihova unutarnja borba sprečava ih da uspiju.

Djevica
Djevica je perfekcionist koji se rijetko zadovoljava postignutim. Umjesto da cijeni ono što ima, neprestano vidi ono što nedostaje. Kritična prema sebi više nego prema ikome, često odustaje od stvari jer nisu “dovoljno dobre”.

Ribe
Ribe znaju što žele, ali ne i kako to ostvariti. Lako ih preplave emocije, izgube se u maštanjima i često ne djeluju kad bi trebale. Sumnjaju u sebe, čak i kad im drugi vjeruju.

Blizanci
Blizanci imaju mnogo ideja, ali rijetko koju provedu do kraja. Njihova unutarnja rastrganost, strah od pogreške i stalno preispitivanje odluka često ih zakoče u ključnim trenucima.

 
Nastavi čitati

Magazin

Znanstvenici: Jedna krvna grupa nosi znatno veći rizik od opasnog oštećenja jetre

Objavljeno

-

Osobe s krvnom grupom A mogle bi imati veći rizik od razvoja autoimune bolesti jetre – ozbiljnog stanja koje može dovesti do opasnog oštećenja organa. Suprotno tome, osobe s krvnom grupom B pokazuju znatno manju vjerojatnost da će oboljeti od primarnog bilijarnog kolangitisa (PBC), bolesti koja postupno može uzrokovati zatajenje jetre.

Krvna grupa određena je genetikom, odnosno prisutnošću A, B ili H antigena na površini crvenih krvnih stanica. Postoje četiri glavne krvne grupe, A, B, AB i O. U analizi provedenoj na više od 1200 sudionika, među kojima je 114 imalo dijagnosticiranu autoimunu bolest jetre, upravo je krvna grupa A bila najzastupljenija među oboljelima. Slijedile su je O, B i AB.

Studija, objavljena u časopisu Frontiers in Medicine, usporedila je krvne grupe dviju skupina, 114 oboljelih od autoimune bolesti jetre te 1167 zdravih pojedinaca. Od pacijenata, 44 su imala autoimuni hepatitis, a 70 PBC.

“Može se reći da su osobe s krvnom grupom A imale veću vjerojatnost za razvoj PBC-a nego osobe s krvnim grupama AB i O”, izjavio je dr. Yi Hong, stručnjak za transfuzijsku medicinu i vodeći autor rada.

Razlika je bila osobito izražena kod pacijenata s PBC-om, dok kod autoimunog hepatitisa ta povezanost nije bila tako jasno vidljiva. Istaknuto je i da su osobe s krvnom grupom B bile najmanje sklone razvoju ove bolesti.

Zašto baš krvna grupa A? Moguće genetsko objašnjenje
Znanstvenici smatraju da je objašnjenje skriveno u genetici. Osobe s krvnom grupom A češće nose alele HLA-DRB103:01 i DRB104:01, gene koji su u prethodnim istraživanjima povezani s većim rizikom od autoimunih bolesti jetre.

Ovi geni imaju ključnu ulogu u funkcioniranju imunološkog sustava jer pomažu tijelu da razlikuje vlastite stanice od patogena. No ako sustav zakaže, imunološki odgovor može krenuti u pogrešnom smjeru i napasti vlastito tkivo. Autori studije napominju i da su žene znatno podložnije autoimunim bolestima jetre od muškaraca, što bi moglo biti povezano sa spolnim hormonima, fetalnim mikrohimerizmom i genetikom. Rizik raste i s godinama.

Podmukla bolest koju je teško prepoznati
Kad se spomene bolest jetre, mnogi prvo pomisle na prekomjernu konzumaciju alkohola ili pretilost. No kod autoimunih bolesti jetre problem nastaje kad imunološki sustav napada vlastite stanice jetre, uzrokujući ožiljke, odnosno cirozu.

Primarni bilijarni kolangitis (PBC) razvija se kada imunološki sustav napada žučne kanale, što dovodi do nakupljanja žuči i oštećenja jetre.
Rani simptomi često izostaju, a najčešći prvi znakovi su umor, svrbež kože, suhe oči i usta, bolovi u kostima i zglobovima te nelagoda ili bol u trbuhu.

Kod mnogih se bolest sasvim slučajno otkrije na rutinskim krvnim pretragama. Do trenutka dijagnoze, čak trećina pacijenata već ima razvijenu cirozu.

Ograničene mogućnosti liječenja
Liječenje bez transplantacije svodi se na terapiju steroidima i lijekovima koji smanjuju upalu i imunološku aktivnost, no ti se lijekovi moraju uzimati cijeli život i mogu uzrokovati nuspojave poput bolova u trbuhu i proljeva. U nekim slučajevima mogu čak pogoršati stanje.

Kada jetra počne otkazivati, pacijentu često preostaje vrlo malo vremena. Transplantacija je jedina preostala šansa, no broj potrebnih jetri dvostruko nadmašuje broj dostupnih donora.

Stručnjaci ističu da su i PBC i autoimuni hepatitis u porastu, a među mogućim okidačima navode se virusne infekcije i izloženost toksinima iz okoliša.

 
Nastavi čitati

Magazin

Zašto su kuhinjske spužvice raj za bakterije i zašto ih nikada ne smijemo ostavljati u sudoperu?

Objavljeno

-

By

Klasična kuhinjska spužvica popularan je pribor za pranje posuđa. Nažalost, upravo spužvice stvaraju idealne uvjete za razmnožavanje bakterija. Objašnjavamo kako najbolje očistiti kuhinjske spužvice, kada je vrijeme za novu i koje higijenskije alternative postoje.

Zašto su kuhinjske spužvice raj za bakterije?
Kuhinjske ručnike i krpe većina kućanstava redovito pere, no spužvicu često zanemarimo. Upravo se u njoj nalazi ogromna količina bakterija. Razlog je jednostavan: porozna struktura s mnogo šupljina zadržava vlagu, toplinu i ostatke hrane – idealno okruženje za mikrobe. Prema podacima njemačke studije iz 2017., jedan kubični centimetar spužvice može sadržavati do 50 milijardi bakterija. Ukupno su istraživači pronašli više od 350 različitih vrsta bakterija, piše govorise.si.

Kako očistiti kuhinjsku spužvicu?
Njemački Savezni institut za procjenu rizika (BfR) preporučuje da kuhinjske krpe mijenjate barem jednom tjedno. Spužvice, međutim, nisu posebno prikladne za čišćenje kuhinjskih površina.

Ključni savjeti:
Nakon svake uporabe operite spužvicu deterdžentom i dobro je osušite.
Spužvicu držite na prozračnom mjestu kako bi se mogla osušiti, a ne u sudoperu gdje obično uvijek ima vode.
Nakon kontakta sa sirovim mesom, jajima ili ribom odmah je zamijenite ili očistite.
Radije koristite papirnate ručnike za brisanje ostataka hrane.
Operite spužvicu u perilici rublja
Spužvice možete oprati na 60 °C uz sredstvo za pranje koje sadrži izbjeljivač. Nakon pranja trebaju se sušiti na zraku. Kako biste zaštitili ostalu odjeću, perite ih u vrećici za pranje.
Napomena: Blaga sredstva bez izbjeljivača ne uklanjaju dovoljno bakterija. Sredstva s izbjeljivačem uništavaju mikrobe već na 30 °C – ovaj savjet vrijedi u slučaju veće mikrobiološke kontaminacije.

Zašto pranje nije trajno rješenje?
Studija njemačkih znanstvenika pokazala je da pranje spužvica samo privremeno smanjuje broj bakterija, koje se potom brzo ponovno razmnože. Rezultat: oprana spužvica nije ništa čišća od neopranе.

Mikrovalna pećnica – opasan mit?
Čest kućanski trik je staviti spužvicu u posudu s vodom i zagrijati je u mikrovalnoj pećnici. No to se ne preporučuje – određene bakterije preživljavaju i zatim se mogu proširiti i po mikrovalnoj pećnici. Stručnjaci preporučuju da spužvicu mijenjate barem jednom tjedno.

Koje su bolje alternative spužvicama?
Zamjena spužvice bolja je i održivija opcija:

Kuhinjske krpe od pamuka
Krpe od mikrovlakana
Lufa spužve (biljnog podrijetla)
Najbolja alternativa je: četka za pranje posuđa.

Studija iz 2021. pokazala je da se na četkama bakterije razmnožavaju mnogo sporije nego na spužvicama. Razlog je glatka struktura vlakana i brže sušenje ako su obješene. Bakterije poput salmonele presuše preko noći.

Plastične četke možete prati i u perilici posuđa. Možete ih očistiti i mješavinom octa ili sode bikarbone.

Nova opcija su i silikonske spužvice koje su antibakterijske i otporne na plijesan. Ne upijaju tekućinu i prikladne su za manje zaprljano posuđe.

Međutim: proizvodnja silikona energetski je zahtjevna, a materijal nije razgradiv.

Kako postupati s otpadnim spužvicama?
Iskorištene spužvice i krpe spadaju u miješani otpad (ne u biootpad ili plastiku).

Posebno upozorenje: osobe oslabljenog imuniteta
Većina bakterija na spužvicama bezopasna je za zdrave ljude, no za osobe oslabljenog imuniteta mogu predstavljati ozbiljan rizik – npr. bakterije poput:

Acinetobacter johnsonii
Moraxella osloensis
Chryseobacterium hominis

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu