Connect with us

Hrvatska

Kolika plaća je dovoljna za pristojan život? Analitičar iznio cifru: “S tim iznosom ne bi se puno odricali”

Objavljeno

-

Kada bi doslovno išli tumačiti čuvenu frazu “kršitelj Ustava” koju premijer Andrej Plenković učestalo rabi govoreći o Zoranu Milanoviću, zahvatili bi mnogo više od samog predsjednika Republike.

U članku 56. Ustava Republike Hrvatske stoji da “svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život”. Po tome bi svi poslodavci koji zaposlenicima ne daju takvu plaću bili kršitelji Ustava.

Krenemo li s kraja, odnosno dna, to bi bili svi koji isplaćuju minimalac. Također i oni koji isplaćuju manju od prosječne plaće, jer živjeti ispod prosjeka ne osigurava ono što se podrazumijeva kao “slobodan i dostojan život”.

Što bi bio dostojan život?

No, tumačenje Ustava rastezljivo je kao i plaća koju većina rasteže od prvog do zadnjeg u mjesecu. Iznos plaće koji bi danas u Hrvatskoj bio dovoljan za dostojan i pristojan život, subjektivan je. Nekome je to prosječna plaća od oko 1.350 eura, nekome nije ni 3.000 eura.

Za početak bi valjalo definirati dostojan život omeđen pristojnom plaćom. Racionalno i bez (puno) pretjerivanja to bi značilo da se s plaćom ili dvije takve u obitelji bez većih teškoća mogu podmiriti troškovi režija, stanarine ili stambenog kredita, hrane, odjeće, higijenskih potrepština, ponešto povremenih kulturnih i zabavnih sadržaja te barem jednog godišnjeg odmora izvan mjesta prebivališta.

Kolika bi bila pristojna plaća?

Kolika bi onda bila mjesečna plaća dovoljna za podmirenje i zadovoljavanje spomenutih potreba? Na to pitanje ekonomski analitičar i bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić bez puno razmišljanja ispucao nam je odgovor: 2.000 eura!

“Pristojna plaća znači da godišnje možete dva tjedna ići na ljetovanje, tjedan dana na zimovanje, da možete djeci kupiti tenisice kad im zatrebaju, a bez kalkuliranja i gledanja čega ćete se odreći da biste si nešto priuštili”, objašnjava.

Jurčić napominje da tih 2.000 eura ne treba shvaćati posve precizno.

“Kada bi se gledalo strogo analitički, u obzir bi trebalo uzeti više kriterija. Primjerice, nije isto živi li netko u Zagrebu ili Gospiću. Za nekoga je onda pristojan iznos 1.800 eura, a za nekoga 2.200 eura. U obzir treba uzeti i da živimo u europskom okruženju u kojemu su i cijene europske, osim komunalija i još nekih usluga koje su jeftinije samo zato jer su nam plaće manje”, kaže.

“Pogledajte Sloveniju. Sasvim druga atmosfera”

I povećanja prosječne plaće s kojima se hvali Vlada, a koja sada izbnosi 1.362 eura, valja uzeti s rezervom, kaže Jurčić.

“Ako odbijemo pet posto najvećih plaća, onda taj prosjek pada na 1.100 eura. Sa svim tim dizanjima plaća, ljudima je nos još uvijek ispod vode i u okruženju europskih cijena ne mogu živjeti pristojno s 1.000 eura”, smatra Jurčić.

Za primjer nudi susjednu Sloveniju gdje su plaće značajno veće.

“Kad dođete u Sloveniju, gdje je prosječna plaća skoro dvostruko veća nego kod nas, a imaju i ravnomjerniju distribuciju plaća, vi tamo već na prvom koraku osjetite spokojan život. To vidite i po tome kako su uređene kuće, dvorišta i terase, kako se ljudi ponašaju… To je sasvim druga atmosfera”, kaže Jurčić.

“Rast plaća će stagnirati”

Ekonomski analitičar Petar Vušković smatra da bi prosječna plaća u Hrvatskoj trebala biti za četvrtinu veća od sadašnje, oko 1.700 eura.

“Plaće su bilježile značajan rast u zadnjih godinu dana, ali nedovoljan da se pokrije rast osnovnih troškova života. U nadolazećem periodu rast plaća će stagnirati i jedino rast produktivnosti rada može osigurati daljnji rast plaća. S obzirom na pad industrijske proizvodnje pa i one uslužne, turističke, rast plaća nije realan”, smatra Vušković.

Morat ćemo se, kaže, zadovoljiti trenutnim dohocima.

“Veseli što je trenutna razina nezaposlenosti ispod 5 posto, što znači da poslova ima. Potražnja za radom će nam pomoći očuvati trenutu visinu plaća”, tvrdi Vušković.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu