Connect with us

Svijet

Australska oporba: Assange nije nikakav mučenik

Objavljeno

1 godina prije

-

Julian Assange je proveo prvu noć u 14 godina kao slobodan čovjek u rodnoj Australiji dok je konzervativna oporba u četvrtak upozorila vladu da osnivača WikiLeaksa ne pozdravlja kao heroja.

Assangea je u srijedu u Canberri dočekala gomila pristaša nakon što je priznao krivnju za kršenje američkog zakona o špijuniranju te ga je američki sud na pacifičkom otoku Saipanu pustio na slobodu pošto je više od pet godina proveo u britanskom zatvoru.

Njegova supruga Stella je rekla da je prerano za kazati što će Assange učiniti sljedeće i zatražila je da se poštuje njegova privatnost. “Julian namjerava svaki dan plivati u oceanu. Namjerava spavati u pravom krevetu. Namjerava kušati pravu hranu i namjerava uživati u svojoj slobodi”, rekla je novinarima u četvrtak.

Assange nije javno govorio otkako je na slobodi
Assangeovi pristaše i zagovaratelji slobode govora vide ga kao žrtvu jer je razotkrio pogrešne postupke Sjedinjenih Američkih Država i potencijalne zločine, među ostalim u sukobima u Afganistanu i Iraku kada je WikiLeaks 2010. objavio tisuće povjerljivih vojnih dokumenata i diplomatskih poruka.

Međutim, američka vlada oduvijek govori da su njegovi postupci bili bezobzirni te da je objavljivanjem imena ugrozio živote vladinih agenata. Assange nije javno govorio otkako je pušten na slobodu. Preko noći je sudac u američkoj saveznoj državi Virginiji službeno odbacio sve preostale optužbe protiv njega.

Australski zakonodavci su pozivali na Assangeovo oslobađanje nekoliko godina, a njegov je slučaj bio rijedak izvor napetosti u bilateralnim odnosima sa SAD-om. “Već neko vrijeme zatvaranje Juliana Assangea je bilo trn u tom odnosu, samo je bilo na marginama”, rekao je nezavisni zastupnik Andrew Wilkie, supredsjedatelj parlamentarnog odbora koji se zalagao za Assangeovo puštanje.

Prijetilo mu 18 kaznenih optužbi
“To je sada riješeno pa vidim razloga da se bude veoma optimističan glede bilateralnog odnosa. Taj trn je izvađen”, rekao je novinarima.

Assange, koji je sedam godina boravio u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu prije nego što je otišao u zatvor, borio se protiv svog izručenja u Švedsku zbog navoda o seksualnom napadu te izručenja u SAD, gdje mu je prijetilo 18 kaznenih optužbi vezanih za WikiLeaks.

“Nije nikakav mučenik”
Australski premijer Anthony Albanese, koji je zagovarao Assangeovo puštanje godinama prije nego što je došao na vlast 2022., telefonom mu je izrazio dobrodošlicu. Rekao je da je imao “veoma topli razgovor” s Assangeom.

Međutim, konzervativna oporba je izrazila zabrinutost što se tiče prikazivanja Assangea kao heroja nakon što je više od 10 godina proveo izbjegavajući kazneni progon, a potom priznao krivnju za samo jednu točku optužnice, odnosno za udruživanje radi dobivanja i otkrivanja povjerljivih dokumenata američke nacionalne obrane.

Simon Birmingham, vođa oporbe u australskom Senatu, pozdravio je Assangeovo puštanje, no rekao je da osnivač WikiLeaksa nije nikakav “mučenik” zbog curenja ogromne količine podataka.

“To nije bio novinarski čin. To nisu bili uređeni ili organizirani tekstovi. To je bilo izbacivanje podataka, izbacivanje podataka koji su procurili, što je imalo posljedice za načine na koji je SAD upravljao svojim operacijama i agentima zbog sigurnosnih rizika koji su nastali”, rekao je u intervjuu za Reuters.

“Ima nekoliko iznenađenih koji smatraju da je to bilo neprimjereno”

Upozorio je Albanesea da se ne sastaje s Assangeom i rekao da će proslava njegovog oslobađanja vjerojatno uznemiriti neke članove američkog Kongresa.

“Pretpostavljam da ima nekoliko ljudi u Kongresu i drugdje koji bi bili iznenađeni i smatrali neprimjerenim da Anthony Albanese tako javno i osobno izražava dobrodošlicu Julianu Assangeu natrag u Australiju”, kazao je.

Ministrica vanjskih poslova Penny Wong je za ABC Radio rekla da Assangeovo puštanje ne predstavlja nikakvu prijetnju za američko-australske odnose.

Američki State Department je u srijedu rekao da je njegova uključenost u razrješenje Assangeovog slučaja bila ograničena te je ponovio svoju poziciju da su Assangeovi postupci ugrozili ljudske živote iako je američka sutkinja koja je prihvatila njegovo priznanje krivnje istaknula da nije bilo osobnih žrtava.

Bijela kuća ni na koji način nije bila uključena u slučaj, rekao je njen glasnogovornik za nacionalnu sigurnost John Kirby, dodavši da je to pitanje ministarstva pravosuđa.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat

Objavljeno

2 tjedna prije

-

22. studenoga 2025.

By

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je rat između Rusije i Ukrajine doveo Europu do “povijesne prekretnice”, naglasivši da američki predsjednik Donald Trump “nije odustao od svoje namjere da donese mir Ukrajini”.

Orban je rekao da se Europa sada suočava s “dva moguća puta”.

“Možemo se vratiti s ove slijepe ulice i konačno se ujediniti iza mirovne inicijative predsjednika Trumpa, uključujući i briselske birokrate. To bi zahtijevalo od čelnika koji zagovaraju rat da se suoče s činjenicom da su u protekle tri i pol godine trošili teško zarađeni novac Europljana na rat koji se ne može dobiti na bojnom polju”, rekao je.

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Druga opcija, rekao je, vodi “izravno u rat”.

“Ako europski čelnici koji zagovaraju rat nastave slati novac i oružje Ukrajini bez podrške Sjedinjenih Država, otvorit će put europsko-ruskom sukobu. Europa samo previše dobro zna kamo taj put vodi, a posljedice su oduvijek bile tragične”, rekao je Orbán.

Naglasio je da “nema sumnje koji put Mađarska bira, to je put mira.“

“Ovo je mandat koji nam je dao mađarski narod, a diktiraju ga moral i zdrav razum. Danas u tom duhu šaljem pismo predsjedniku Europske komisije“, dodao je.

 
Nastavi čitati

Svijet

Slovenci sutra izlaze na referendum o potpomognutom samoubojstvu

Objavljeno

2 tjedna prije

-

22. studenoga 2025.

By

Slovenci sutra biraju hoće li podržati ili odbaciti nedavno usvojeni “Zakon o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života”, na drugom referendumu u dvije godine o potpomognutom samoubojstvu. Slovenija je postala prva istočnoeuropska zemlja koja je legalizirala potpomognuto samoubojstvo, ali to možda promijeni rezultat sutrašnjeg zakonodavnog referenduma.

Slovenski je parlament u srpnju ove godine usvojio zakon s 50 glasova “za” i 34 “protiv”, a troje zastupnika bilo je suzdržano. Prethodno je 2024. godine 55 posto birača na savjetodavnom referendumu podržalo pravo na potpomognuto samoubojstvo. Inijacitivu za referendum potpisalo više od 46.000 građana
Ubrzo se pojavila inicijativa za referendum o odbacivanju zakona koji je pokrenula skupina na čelu s konzervativnim aktivistom Alešom Primcem i ima potporu oporbe, crkve i dijela zdravstvenih stručnjaka. Potpisalo ju je više od 46.000 građana.

Birači će na referendumu morati odgovoriti na pitanje: “Jeste li za uvođenje zakona o potpomognutom umiranju, koji je Državni zbor usvojio na sjednici 24. srpnja 2025.?”

Za odbacivanje zakona moraju se zadovoljiti dva uvjeta – da većina birača koji izađu na referendum glasaju protiv te da najmanje 20 posto svih birača glasa protiv. Prema podacima slovenskog ministarstva unutarnjih poslova, Slovenija ima 1.696.025 registriranih birača. Minimalan broj glasova potrebnih za odbacivanje zakona iznosi 339.205, prenijela je ranije STA. Što piše u izglasanom zakonu?
Prema izglasanom Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života, pacijenti u Sloveniji dobili bi pristup potpomognutom samoubojstvu. Ukoliko se uvaži zahtjev pacijenta, isti će dobiti supstancu kojom će si sam okončati život.

Pacijenti će morati dva puta izraziti svoju namjeru svom liječniku prije podnošenja formalnog zahtjeva, što će onda morati odobriti neovisni liječnik. Njihovu sposobnost donošenja odluke također će procijeniti psihijatar. Zdravstvenim radnicima se zadržava pravo da odbiju sudjelovati u ovoj proceduri.

Pravo neće moći biti korišteno u slučajevima neizdržive patnje koja je posljedica mentalne bolesti i za mlađe od 18 godina. Eutanazija, odnosno smrt od ruke njegovatelja na zahtjev bolesnika, ostaje zabranjena.

Prvi djelomični rezultati očekuju se nakon zatvaranja birališta u 19 sati, a službeni rezultat bit će potvrđen tek nakon 4. prosinca, kada se potvrdi konačan broj birača i utvrdi je li postignut kvorum za odbacivanje zakona, objavila je STA.

 
Nastavi čitati

Svijet

Institut: Gotovo desetina njemačkih kompanija u kritičnom stanju

Objavljeno

2 tjedna prije

-

21. studenoga 2025.

By

Gotovo svaka deseta njemačka tvrtka smatra da se nalazi u kritičnom stanju, a posebno je teška situacija u sektoru maloprodaje, pokazalo je u petak istraživanje instituta Ifo.

U listopadu ove godine 8,1 posto tvrtki iskazalo je bojazan za opstanak, nasuprot njih tek 7,3 posto u istom razdoblju prošle godine, objavio je institut za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Münchenu.

“Broj korporativnih stečajeva stoga će vjerojatno ostati visok u mjesecima koji dolaze”, rekao je voditelj istraživanja u Ifou Klaus Wohlrabe.

Nedostatak narudžbi najveća prijetnja
Tvrtke u svim sektorima najvećom prijetnjom smatraju nedostatak narudžbi budući da im donosi uska grla u likvidnosti.

Pritišću ih i povećani operativni i troškovi radnika te slabija potražnja koja im smanjuje prihod, a dodatne probleme stvara im i birokracija.

“Zbog nedostatka novih narudžbi, slabe potražnje i sve jače međunarodne konkurencije, brojne tvrtke su pod pritiskom”, dodao je Wohlrabe.

Maloprodaja i usluge najugroženije
U posebno je teškom položaju, prema institutu, maloprodajni sektor, s 15 posto ispitanika koji imaju izrazite ekonomske probleme. U listopadu lani njihov je udio iznosio 13,8 posto.

Strah od stečaja pojačan je i u uslužnom sektoru, pokazalo je istraživanje, pa tako otprilike 7,6 posto tvrtki smatra da im je ekonomski opstanak ugrožen. U listopadu lani njihov udio iznosio je 5,8 posto.

Situacija u industriji neznatno se pak poboljšala, prema padu udjela tvrtki koje stanje ocjenjuju kritičnim za pola postotna boda, na 8,1 posto.

Osjetno je pak splasnuo pesimizam među građevinskim tvrtkama, zahvaljujući pojačanoj aktivnosti, pa se udio tvrtki koje strahuju za opstanak spustio sa 7,9 na 6,3 posto.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu