Connect with us

Magazin

Zašto se danas sve više parova razvodi?

Objavljeno

-

U Hrvatskoj se bračni parovi sve češće razvode. No zašto danas imamo eksploziju razvoda?

“Sad kad vraćam film, onda vidim puno stvari koje mi se sad itekako ne sviđaju, a preko kojih sam onda prelazila misleći: ‘A dobro, nije baš idealno, ali evo'”, rekla je Biserka Kopčok u HRT-ovoj emisiji Labirint.

Psihoterapeutkinja Eva Brlek kaže kako joj partneri najčešće kažu da nemaju više “kapaciteta”, a Željka Kamenov, s Odsjeka za psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ističe kako promjene u načinu života dovode do toga da je brak krhkija institucija i da nema više materijalnih, odnosno ekonomskih razloga zbog kojih bi trebalo ostati u braku. “Osim toga, lakše je dobiti razlog i nema osuđivanja okoline u slučaju razvoda”, tvrdi Kamenov.

“Sve nekako gledate ružičasto, kroz cvjetiće. Imponiralo mi je, on je bio stariji, cijenjen, imao je reputaciju. Bio je stabilan i ta stabilnost me je privukla i ta njegova opsjednut sa mnom, da on ne može bez mene. Ja sam se zaljubila dok sam bila baš curica još u srednjoj školi”, opisala je svoju situaciju Biserka.

U partnerske odnose ulazimo sa slikom očekivanja

Brlek tvrdi kako vrlo često ulazimo u partnerske odnose sa slikom očekivanja. “Imamo sliku kakav bi naš partner trebao biti, što bi trebao raditi. Vrlo često je tu jako veliki sukob između onoga što mi želimo, što mi očekujemo i onog što mi vidimo u realnosti da partner radi, govori, kako da se ponaša”, pojašnjava.

“Brak kao brak je tekao dosta skladno, onako na izgled. Samo što su stvari bile drugačije nego što su izgledale. Očekujete da će biti bolje. Ja sam cijelo vrijeme mislila: ‘Samo da riješimo ovo, kad se preselimo iz svekrvine kuće, onda će biti bolje.’ Onda smo se preselili i bilo je bolje, onda smo bili sami, onda smo začeli i dijete”, prisjeća se Biserka.

Brlek kaže kako prve krize u braku nastupaju rođenjem djeteta. “Tu se mijenja dinamika para, više nisu sami. Partneri tu dobivaju novu ulogu, ulogu mame, ulogu tate i sad je tu pitanje koliko je tko spreman da se usuglasi s tim novim okolnostima”, tvrdi.”Ja sam ostala kod kuće, bila sam s djecom i moja glavna zadaća je bila biti domaćica i odgajati djecu. Djeca su tada bila još mala. Kuda da ja krenem s dvoje male djece? U tom periodu meni se doseljavaju roditelji, sjela se opet gungula oko preseljenja, potrage njima za kućom i ja sam odustala od toga. Sve je to išlo opet tako nekako dalje i dalje, ali nezadovoljstvo je bilo sve veće i s moje i s njegove strane”, prisjetila se Biserka.

Kako su djeca rasla, osjećala se sve više “beskorisno”. “Nisam više imala toliko obaveza i tražila sam svoj put. Pokušala sam se zaposliti, međutim, onda sam bila prekvalificirana za neke poslove”, rekla je.

Kamenov ističe kako zaposlenost žene izvan kuće stvara jednu sasvim drugačiju situaciju nego ako je žena u kući s djecom. “Žena koja radi izvan kuće izložena je drugim muškarcima, drugim ljudima, pričama drugih žena o tome kako je njima u njihovim vezama, izložena je drugačijim informacijama i ima s čime uspoređivati ono što ima u svom odnosu”, pojašnjava Kamenov.

Intima pada u drugi plan

Biserka kaže kako im je s vremenom i intima pala u drugi plan. “Ako smo posvađani, nije mi do toga. Mislim da je glavni motiv bio što je on oko sebe imao prijatelje koji su uglavnom imali mlađe žene, druge, treće po redu i njega je to malo povuklo. Dugo je govorio da nema nikoga, ali na kraju se ipak sve sazna. Kad su kod nas počeli problemi, on je već bio u nekoj vezi. I u tom trenutku se meni sve razbistrilo”, prisjetila se.

Brlek kaže kako na preljub gledaju kao na jedan simptom, a pravi uzroci su se krenuli događati puno godina ranije. “To su sve one neke sitnice preko kojih su partneri prošli, nisu iskomunicirali i kasnije kulminiraju do toga da dođe do velikog nezadovoljstva, da osoba ne uspijeva zadovoljiti neke svoje potrebe u braku i onda ih traži izvan braka”, pojašnjava.

Kamenov je kazala kako se 10% više žena razvelo zbog muškarčeve nevjere nego što su se muškarci odlučili na razvod zbog ženine nevjere. “Ono što je isto češće prisutno kod muškaraca, pa žene onda traže razvod, različite su ovisnosti. Bila riječ o alkoholu, narkoticima, kockanje…”, rekla je Kamenov.

Brlek kaže kako muškarci zamjeraju nedostatak intimnosti. “To je nešto što oni kažu da je na početku sve bilo super, dok sad se to sve jako prorijedilo, a onda opet se žene jave pa kažu: ‘Pa kad sam umorna jer mi ništa ne pomažeš oko kuće'”, pojašnjava Brlek i kaže kako je to zatvoreni krug.

Biserka priznaje da je tek kada su se rastali, primijetila neke stvari koje nije ranije. “Kći je u jednom periodu bila na fakultetu i bilo je pitanje hoće li izgubiti godinu. On je toliko bio ljut na nju, a ja to nisam primijetila. Ona kaže da on šest mjeseci nije razgovarao s njom. Ja to nisam primijetila jer kao da sam i ja živjela u nekom limbu nekog svog malog svijeta koji ja kontroliram”, kaže Biserka.

“Djeca ne mogu spasiti brak”

Brlek vjeruje kako djeca ne mogu spasiti brak. “Nije dobro za djecu da odrastaju u braku koji je prepun konflikta, verbalnog nasilja, fizičkog nasilja. Sve svađe ostavljaju trajne posljedice na mentalno zdravlje djece”, ističe i dodaje kako djeca često sebe krive za razvod braka i na kraju sav teret preslikaju na sebe”, tvrdi.

Biserka kaže kako joj je razvod teško padao jer ga je doživjela kao osobni neuspjeh. U braku su bili 32 godine. No danas kaže kako nikada nije kasno i započeti iz početka.

“I u ovim godinama se može. I treba samo skupiti hrabrosti. Dobila sam mir, dobila sam slobodu. Konačno sam shvatila tko sam ja, što sam ja. Imam sad neki krug ljudi i obaveze koje meni daju samopouzdanje i daju mi dobru sliku i o meni samoj što prije nisam imala”, zaključuje Biserka. 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Magazin

Znakovi koji sami sebi najviše odmažu u životu

Objavljeno

-

Neki znakovi stalno preispituju svoje odluke, sumnjaju u sebe i sabotiraju vlastiti napredak. Iako imaju sve potrebne sposobnosti, njihova unutarnja borba sprečava ih da uspiju.

Djevica
Djevica je perfekcionist koji se rijetko zadovoljava postignutim. Umjesto da cijeni ono što ima, neprestano vidi ono što nedostaje. Kritična prema sebi više nego prema ikome, često odustaje od stvari jer nisu “dovoljno dobre”.

Ribe
Ribe znaju što žele, ali ne i kako to ostvariti. Lako ih preplave emocije, izgube se u maštanjima i često ne djeluju kad bi trebale. Sumnjaju u sebe, čak i kad im drugi vjeruju.

Blizanci
Blizanci imaju mnogo ideja, ali rijetko koju provedu do kraja. Njihova unutarnja rastrganost, strah od pogreške i stalno preispitivanje odluka često ih zakoče u ključnim trenucima.

 
Nastavi čitati

Magazin

Znanstvenici: Jedna krvna grupa nosi znatno veći rizik od opasnog oštećenja jetre

Objavljeno

-

Osobe s krvnom grupom A mogle bi imati veći rizik od razvoja autoimune bolesti jetre – ozbiljnog stanja koje može dovesti do opasnog oštećenja organa. Suprotno tome, osobe s krvnom grupom B pokazuju znatno manju vjerojatnost da će oboljeti od primarnog bilijarnog kolangitisa (PBC), bolesti koja postupno može uzrokovati zatajenje jetre.

Krvna grupa određena je genetikom, odnosno prisutnošću A, B ili H antigena na površini crvenih krvnih stanica. Postoje četiri glavne krvne grupe, A, B, AB i O. U analizi provedenoj na više od 1200 sudionika, među kojima je 114 imalo dijagnosticiranu autoimunu bolest jetre, upravo je krvna grupa A bila najzastupljenija među oboljelima. Slijedile su je O, B i AB.

Studija, objavljena u časopisu Frontiers in Medicine, usporedila je krvne grupe dviju skupina, 114 oboljelih od autoimune bolesti jetre te 1167 zdravih pojedinaca. Od pacijenata, 44 su imala autoimuni hepatitis, a 70 PBC.

“Može se reći da su osobe s krvnom grupom A imale veću vjerojatnost za razvoj PBC-a nego osobe s krvnim grupama AB i O”, izjavio je dr. Yi Hong, stručnjak za transfuzijsku medicinu i vodeći autor rada.

Razlika je bila osobito izražena kod pacijenata s PBC-om, dok kod autoimunog hepatitisa ta povezanost nije bila tako jasno vidljiva. Istaknuto je i da su osobe s krvnom grupom B bile najmanje sklone razvoju ove bolesti.

Zašto baš krvna grupa A? Moguće genetsko objašnjenje
Znanstvenici smatraju da je objašnjenje skriveno u genetici. Osobe s krvnom grupom A češće nose alele HLA-DRB103:01 i DRB104:01, gene koji su u prethodnim istraživanjima povezani s većim rizikom od autoimunih bolesti jetre.

Ovi geni imaju ključnu ulogu u funkcioniranju imunološkog sustava jer pomažu tijelu da razlikuje vlastite stanice od patogena. No ako sustav zakaže, imunološki odgovor može krenuti u pogrešnom smjeru i napasti vlastito tkivo. Autori studije napominju i da su žene znatno podložnije autoimunim bolestima jetre od muškaraca, što bi moglo biti povezano sa spolnim hormonima, fetalnim mikrohimerizmom i genetikom. Rizik raste i s godinama.

Podmukla bolest koju je teško prepoznati
Kad se spomene bolest jetre, mnogi prvo pomisle na prekomjernu konzumaciju alkohola ili pretilost. No kod autoimunih bolesti jetre problem nastaje kad imunološki sustav napada vlastite stanice jetre, uzrokujući ožiljke, odnosno cirozu.

Primarni bilijarni kolangitis (PBC) razvija se kada imunološki sustav napada žučne kanale, što dovodi do nakupljanja žuči i oštećenja jetre.
Rani simptomi često izostaju, a najčešći prvi znakovi su umor, svrbež kože, suhe oči i usta, bolovi u kostima i zglobovima te nelagoda ili bol u trbuhu.

Kod mnogih se bolest sasvim slučajno otkrije na rutinskim krvnim pretragama. Do trenutka dijagnoze, čak trećina pacijenata već ima razvijenu cirozu.

Ograničene mogućnosti liječenja
Liječenje bez transplantacije svodi se na terapiju steroidima i lijekovima koji smanjuju upalu i imunološku aktivnost, no ti se lijekovi moraju uzimati cijeli život i mogu uzrokovati nuspojave poput bolova u trbuhu i proljeva. U nekim slučajevima mogu čak pogoršati stanje.

Kada jetra počne otkazivati, pacijentu često preostaje vrlo malo vremena. Transplantacija je jedina preostala šansa, no broj potrebnih jetri dvostruko nadmašuje broj dostupnih donora.

Stručnjaci ističu da su i PBC i autoimuni hepatitis u porastu, a među mogućim okidačima navode se virusne infekcije i izloženost toksinima iz okoliša.

 
Nastavi čitati

Magazin

Zašto su kuhinjske spužvice raj za bakterije i zašto ih nikada ne smijemo ostavljati u sudoperu?

Objavljeno

-

By

Klasična kuhinjska spužvica popularan je pribor za pranje posuđa. Nažalost, upravo spužvice stvaraju idealne uvjete za razmnožavanje bakterija. Objašnjavamo kako najbolje očistiti kuhinjske spužvice, kada je vrijeme za novu i koje higijenskije alternative postoje.

Zašto su kuhinjske spužvice raj za bakterije?
Kuhinjske ručnike i krpe većina kućanstava redovito pere, no spužvicu često zanemarimo. Upravo se u njoj nalazi ogromna količina bakterija. Razlog je jednostavan: porozna struktura s mnogo šupljina zadržava vlagu, toplinu i ostatke hrane – idealno okruženje za mikrobe. Prema podacima njemačke studije iz 2017., jedan kubični centimetar spužvice može sadržavati do 50 milijardi bakterija. Ukupno su istraživači pronašli više od 350 različitih vrsta bakterija, piše govorise.si.

Kako očistiti kuhinjsku spužvicu?
Njemački Savezni institut za procjenu rizika (BfR) preporučuje da kuhinjske krpe mijenjate barem jednom tjedno. Spužvice, međutim, nisu posebno prikladne za čišćenje kuhinjskih površina.

Ključni savjeti:
Nakon svake uporabe operite spužvicu deterdžentom i dobro je osušite.
Spužvicu držite na prozračnom mjestu kako bi se mogla osušiti, a ne u sudoperu gdje obično uvijek ima vode.
Nakon kontakta sa sirovim mesom, jajima ili ribom odmah je zamijenite ili očistite.
Radije koristite papirnate ručnike za brisanje ostataka hrane.
Operite spužvicu u perilici rublja
Spužvice možete oprati na 60 °C uz sredstvo za pranje koje sadrži izbjeljivač. Nakon pranja trebaju se sušiti na zraku. Kako biste zaštitili ostalu odjeću, perite ih u vrećici za pranje.
Napomena: Blaga sredstva bez izbjeljivača ne uklanjaju dovoljno bakterija. Sredstva s izbjeljivačem uništavaju mikrobe već na 30 °C – ovaj savjet vrijedi u slučaju veće mikrobiološke kontaminacije.

Zašto pranje nije trajno rješenje?
Studija njemačkih znanstvenika pokazala je da pranje spužvica samo privremeno smanjuje broj bakterija, koje se potom brzo ponovno razmnože. Rezultat: oprana spužvica nije ništa čišća od neopranе.

Mikrovalna pećnica – opasan mit?
Čest kućanski trik je staviti spužvicu u posudu s vodom i zagrijati je u mikrovalnoj pećnici. No to se ne preporučuje – određene bakterije preživljavaju i zatim se mogu proširiti i po mikrovalnoj pećnici. Stručnjaci preporučuju da spužvicu mijenjate barem jednom tjedno.

Koje su bolje alternative spužvicama?
Zamjena spužvice bolja je i održivija opcija:

Kuhinjske krpe od pamuka
Krpe od mikrovlakana
Lufa spužve (biljnog podrijetla)
Najbolja alternativa je: četka za pranje posuđa.

Studija iz 2021. pokazala je da se na četkama bakterije razmnožavaju mnogo sporije nego na spužvicama. Razlog je glatka struktura vlakana i brže sušenje ako su obješene. Bakterije poput salmonele presuše preko noći.

Plastične četke možete prati i u perilici posuđa. Možete ih očistiti i mješavinom octa ili sode bikarbone.

Nova opcija su i silikonske spužvice koje su antibakterijske i otporne na plijesan. Ne upijaju tekućinu i prikladne su za manje zaprljano posuđe.

Međutim: proizvodnja silikona energetski je zahtjevna, a materijal nije razgradiv.

Kako postupati s otpadnim spužvicama?
Iskorištene spužvice i krpe spadaju u miješani otpad (ne u biootpad ili plastiku).

Posebno upozorenje: osobe oslabljenog imuniteta
Većina bakterija na spužvicama bezopasna je za zdrave ljude, no za osobe oslabljenog imuniteta mogu predstavljati ozbiljan rizik – npr. bakterije poput:

Acinetobacter johnsonii
Moraxella osloensis
Chryseobacterium hominis

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu