Iran će morati promijeniti svoju nuklearnu doktrinu bude li ga Izrael doveo u ugrozu, rekao je savjetnik iranskog vrhovnog vođe Kamal Harazi, i izazvao zabrinutost zbog iranskog nuklearnog oružja.“Nismo planirali izradu nuklearne bombe, ali ako opstojnost Irana bude ugrožena, nećemo imati izbora nego promijeniti našu vojnu doktrinu”, rekao je Harazi, u četvrtak je izvijestila Iranska studentska novinska mreža, dodajući da je Teheran već dao do znanja ima potencijal za izradu takvog oružja.

Iranski vrhovni vođa Ali Hamenei zabranio je razvoj nuklearnog oružja fetvom ranih 2000-ih, ponavljajući svoj stav 2019., kad je izjavio da je “gradnja i skladištenje nuklearnih bombi pogrešno, a njihova upotreba je haram (vjerski zabranjeno)… Iako imamo nuklearne tehnologije, Iran je odlučno izbjegava.”

No 2021. tadašnji je iranski ministar obavještajnih službi rekao da bi pritisak Zapada mogao natjerati Teheran da poradi na nuklearnom oružju.

“U slučaju da cionistički režim (Izrael) napadne naše nuklearne objekte, nećemo se više ustručavati”, dodao je Harazi.

U travnju su Iran i Izrael dosegli najvišu razinu napetosti, pri čemu je Teheran izravno lansirao 300-tinjak projektila i bespilotnih letjelica na Izrael kao odmazdu za nepotvrđeni napad Izraela na kompleks iranskog veleposlanstva u Damasku u kojem je bilo žrtava.

Iran je posljednjih godina razvijao svoje nuklearne objekte, tvrdeći da služe isključivo u civilne svrhe.

Nakon dugotrajnih pregovora zbog zabrinutosti da bi Teheran mogao izraditi nuklearno oružje, Iran je 2015. potpisao nuklearni sporazum kojim se drastično ograničava obogaćivanje urana i ovlašćuje Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) za provedbu strogih provjera.

Sjedinjene Države su se odonda povukle iz sporazuma 2018. pod tadašnjim predsjednikom Donaldom Trumpom, a Teheran je počeo obogaćivati uran i približio se čistoći urana prikladnoj za proizvodnju oružja kao i ograničio inspekcije IAEA-e.

Nedavno su bivši vodeći iranski političari nagovijestili da je zemlja sad tehnički sposobna za izradu nuklearnog oružja.

U Španjolskoj se u prosjeku živi 84 godine, pa ta mediteranska zemlja ima najduži životni vijek među 27 zemalja Europske unije.

Analitičari smatraju da je za to zaslužna mediteranska prehrana bogata voćem, povrćem, ribom i maslinovim uljem. Također i zbog brojnih sunčanih dana i ugodne klime, zahvaljujući kojoj stanovnici više vremena provode na otvorenom, baveći se fizičkim aktivnostima, prenose Vijesti.

“U mediteranskim zemljama cijenimo i svoj društveni život, pa izlazimo češće nego ljudi u nordijskim zemljama, koje nas premašuju po BDP-u po glavi stanovnika”, kaže Manuel Anguita, predsjednik Španjolske udruge kardiologa.

Na drugom i trećem mjestu su Italija, gdje ljudi u prosjeku žive 83,8 godina, te Malta s očekivanim životnim vijekom od 83,6 godina.

Prosjek Europske unije je 81,5 godina.

U Hrvatskoj, mediteranskoj i srednjoeuropskoj zemlji, ljudi žive ispod tog prosjeka, odnosno 78,8 godina.

Donju dobnu granicu imaju Poljska, Slovačka, Litva, Mađarska, Rumunjska i Latvija, a na vrhu je Bugarska, gdje život u prosjeku traje 75,8 godina.

Analitičari smatraju da na višu dobnu granicu Španjolaca utječe i činjenica da manje piju teška alkoholna pića, da imaju solidan javni zdravstveni sustav, da desetljećima nisu imali ratove te da svojom politikom nastoje smanjiti broj prometnih nesreća.

Skupina španjolskih krivotvoritelja specijalizirala se za kovanice od 2 eura, za koje se tvrdi da su sada u optjecaju diljem Europe. Kako razlikovati lažnu kovanicu od originala?

Nakon nekoliko godina istrage, španjolska policija u Toledu, u suradnji s Europolom, razbila je skupinu krivotvoritelja koji su navodno puštali u opticaj krivotvorene kovanice od 2 eura diljem Europe, piše Fenix-magazin.

Kaže se da je kriminalna organizacija pustila u opticaj oko pola milijuna visokokvalitetnih krivotvorenih kovanica diljem Europe. Protuvrijednost je oko milijun eura. To odgovara izvješću Bundesbanke, koje govori o povećanoj količini krivotvorenog novca, uključujući kovanice eura.

U 2022. u njemačkom platnom prometu otkriveno je oko 73.400 krivotvorenih kovanica. U 2021. bilo je samo 41.100 kovanica. Čisto matematički gledano, to znači da se godišnje u Njemačkoj proizvede oko devet krivotvorenih kovanica na 10.000 stanovnika. Krivotvorine su se najčešće događale kod kovanica od 2 eura, u stopi od 89 posto.

Uglavnom, postoji mogućnost da u novčaniku imate lažni novac. Iako su sigurnosne značajke novčanica prilično dobro poznate, to nije slučaj s kovanicama. Stručnjaci daju savjete kako prepoznati krivotvorine od 2 eura.

Otkrijte krivotvorine bez ikakvih alata

Slika kovanice: Dobre oči također su korisne pri prepoznavanju krivotvorenih kovanica od 2 eura. Prema stručnjacima, slika pravih novčića jasno se ističe od ostatka površine novčića.

Karakteristika 1: Nasuprot tome, slika krivotvorenih kovanica često izgleda zamagljena i mekana. Površina je djelomično izdubljena i ima nepravilnosti u obliku mrlja, mrlja, linija ili udubljenja.

Rubovi: Također pogledajte rubove. Pravi novčići imaju čisto reljefni rub. Ovisno o apoenu, prave kovanice imaju utisnuti rub s različitim žljebovima.

Karakteristika 2: Rub sumnjivih kovanica često je nečist. Broj i oblik grebena ponekad se značajno razlikuju od onih na pravim novčićima.

Rubni natpis: Posebno kod kovanica od 2 eura, pregled rubnog natpisa utisnutog u rub kovanice često daje početni trag. Za razliku od krivotvorenih kovanica, gdje je natpis na rubu često samo nejasno utisnut i prekriven žljebovima na rubu kovanice, natpis na rubu pravih kovanica od 2 eura jasno je vidljiv. Udaljenosti između pojedinačnih simbola i riječi u krivotvorenim kovanicama također se često razlikuju od onih na pravim kovanicama.

Karakteristika 3: Krivotvorine se često razlikuju po boji od pravih kovanica. Krivotvoreni novčići imaju mrlje nakon kratkog vremena jer se premaz istroši i osnovni materijal različite boje se vidi. To je osobito vidljivo na uzdignutim dijelovima kovanice.

Magnetski test razotkriva krivotvorine

Međutim, privatnim osobama nije potreban skupi uređaj za testiranje. Krivotvoreni komadi od 2 eura mogu se razotkriti jednostavnim magnetskim testom:

Zbog posebnog sigurnosnog materijala, srednji dio kovanica od 1 i 2 eura je blago magnetičan; kovanice su blago privučene magnetom, ali padaju s magneta kada se lagano protresu.

Vanjski prsten pravih kovanica od 1 i 2 eura, kao i pravih kovanica od 10, 20 i 50 centi nije magnetski. S druge strane, prave kovanice od 1, 2 i 5 centi izrađene od čelika obloženog bakrom vrlo su magnetske.

Krivotvorene kovanice od 1 i 2 eura su ili nemagnetske ili ih magnet jako privlači. Materijal prstena za novčiće često je magnetski.