Europa je prošarana šarmantnim obalnim gradovima, od kojih svaki nudi svoju jedinstvenu mješavinu sunca, pijeska i kulture. Nedavno su popularne britanske novine, The Guardian, objavile svoj popis “10 najboljih obalnih gradova u Europi”, od kojih su dva u Hrvatskoj, piše Croatia Week, a prenosi Večernji.

Šibenik: Prvi na popisu je Šibenik, koji The Guardian opisuje kao mini Dubrovnik. Kažu da, iako nije toliko poznat kao Dubrovnik, dijeli iste prekrasne zgrade u venecijanskom stilu i kuće s crvenim krovovima, bez velikih gužvi.

Savršen je za istraživanje, od šetnice uz more do zadivljujuće katedrale i labirinta uskih uličica koje vode do tvrđave svetog Mihovila. Plaža Banj je u blizini, s čistim morem i sadržajima poput restorana i igrališta. Također možete krenuti na izlete brodom na netaknute otoke Kornatskog arhipelaga.

Cavtat: Na popisu je i Cavtat, kako navodi The Guardian, ljupki primorski gradić u Dalmaciji koji se može pohvaliti šarmantnim kućama s crvenim krovovima koje okružuju mali zaljev. Udaljen je oko 20 km vodene linije od Dubrovnika.

Duž obale pronaći ćete lijepe kafiće i restorane, od kojih su neki generacijama u vlasništvu obitelji. Postoje mjesta za kupanje u čistoj vodi, te brodski taksi za Dubrovnik i Elafitske otoke. Također možete prošetati slikovitom šumom i usput uživati ​​u pićima uz zalazak sunca u barovima na plaži.

10 najboljih obalnih gradova u Europi:

1. Assos, Kefalonija, Grčka

2. Akyaka, Turska

3. Göltürkbükü, Turska

4. Šibenik, Hrvatska

5. Cavtat, Hrvatska

6. Santa Maria di Castellabate, Campania, Italija

7. La Flotte en Ré, Île de Ré, Francuska

8. Concarneau, Bretanja, Francuska

9. Fornells, Menorca, Španjolska

10. Llafranc, Girona, Španjolska

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u četvrtak je rekao da očekuje daljnje smanjenje godišnje stope inflacije, pa bi se njezina ciljana razina od dva posto mogla postići već ovoga ljeta, a gospodarski rast ove godine mogao bi biti veći od projiciranih 3,2 posto.

Vujčić je na konferenciji Financijsko tržište koja se održava u Opatiji, ustvrdio da je u Hrvatskoj nakon Slovenije druga najniža kumulativna stopa inflacije među zemljama središnje i istočne Europe.

Guverner HNB-a očekuje pad stope inflacije na dva posto tijekom ljeta, unatoč očekivanom povećanu cijena, navodeći da je očekivano povećanje cijena manje nego prošle godine, pa je tako i stopa inflacije na godišnjoj razini niža.

Naveo je da bi gospodarstvom ove godine moglo rasti i više od projiciranih 3,2 posto, zbog boljeg ostvarenja u prvom kvartalu u odnosu na projekciju. Taj rast je znatno veći nego kod naših trgovinskih partnera, a očekujemo da se i kod njih počne snažnije oporavljati gospodarstvo, rekao je.

Inflaciju u Hrvatskoj je prema njegovim riječima manje poticao rast cijena energenata nego u zemljama zapadne Europe, ali ju je jačao veći rast cijena hrane ego u eurozoni. U Hrvatskoj je od komponenti inflacije jedino tekuća inflacija cijena usluga još osjetno daleko od dugoročnog prosjeka stope inflacije, naveo je Vujčić.

Niska nezaposlenosti i snažna potražna za radom potiču trend rasta realnih plaća, a profiti ublažavaju domaće inflatorne pritiske po osnovi troškova rada, a u prilog tome ide i smanjenje uvoznih cijena, istaknuo je guverner.

Na cijenu usluga snažno utječe strana turistička potražnja i tako doprinosi višoj inflaciji u sektoru turizma, naveo je.

Ustvrdio je da je rast izvoznih cijena nakon pandemije poništio negativne učinke visokih uvoznih cijena energenata, pa su tako poboljšani uvjeti trgovine.

Kaže da su se kamatne stope u Hrvatskoj značajno smanjile nakon uvođenja eura i sad su na razini prosjeka eurozone, a u zemljama izvan eurozone su znatno više.

Upitan o situaciji na tržištu nekretnina, rekao je da pada potražnja stranaca za nekretninama u Hrvatskoj. ”

To odražava zatezanje monetarne politike Europske središnje banke, jer se stranci uglavnom zadužuju u inozemstvu za kupovinu nekretnina, a tamo su kamatne stope porasle, pa je interes za kupovinom nekretnina manji. Očekujem da će to utjecati i na tržište nekretnina u Hrvatskoj”, rekao je Vujčić.

Hrvatski tim stručnjaka razvio je prehrambenu revoluciju. Više od 300 tisuća sourdough peciva iz Hrvatske svakog dana odlazi u svijet. Vodeći brend u artisan pekarstvu Kroštula te jedna od vodećih pekarskih industrija Pan-pek krenuli su s entuzijazmom prije dva mjeseca u pilot projekt industrijske proizvodnje sourdough kruhova. Ono što je do sada bilo nemoguće postalo je moguće.

“Spajanjem onog što se do sada činilo nespojivo, pomaknuli smo granice u pekarstvu i to ne samo u Pan-peku već smo prvi u ovom dijelu Europe na automatiziranoj liniji proizveli sourdough proizvod sa živom starter kulturom. Posebno sam sretna jer u Pan-peku imamo tim ljudi koji vole ono što rade, posvećeni su stalnom unapređenju poslovanja i vrhunski orkestriraju našom pričom!” – ističe predsjednica Uprave Sandra Vojković.

Čak više od 300 tisuća smrznutih sourdough peciva svakog dana iz Hrvatske kontejnerima putuje u Sjedinjene Američke Države. Među prvim kupcima su burza New York Stock Exchange i Sveučilište Harvard. Svakim danom popis novih klijenata se povećava, a izniman interes za revolucionarne proizvode dolazi iz cijele Europe.

“Cilj projekta je napraviti sourdough proizvode što dostupnijima. Kroz godine rada i kalkuliranja uvidjeli smo da je najveći trošak u proizvodnji sourdough proizvoda trošak rada. Dugo smo tražili idealnog partnera s kojim bismo krenuli u ovakav projekt. Njega smo našli u Pan – peku i direktorici Sandri Vojković. Prvi puta smo u industriji našli partnera koji ima razumijevanje za ovakav pilot projekt koji je kompliciran i traži velike prilagodbe. Što se tiče pogona Pan-peka nikada nisam vidio uređeniju i bolje kontroliranu sredinu!” – otkrio je prehrambeni tehnolog i vlasnik Kroštule Karlo Vulin.

Posebnost ovog projekta je ta što se peciva rade s jedinom pravom artisanskom tehnikom stručno zvanom type 1 sourdough ili sponatna sourdough fermentacija. “U njoj se tijesto fermentira isključivo bakterijama koje se prirodno nalaze na pšenici. Snaga našeg projekta je što smo u Kroštuli kroz godine naučili kako kontrolirati spontanu fermentaciju i tako omogućili proizvodnju ovih kruhova na industrijskoj skali!” – dodaje Karlo Vulin.

“Zajednički razvoj trajao je oko dva i pol mjeseca, a iz Pan-peka je bilo uključeno osam kolegica i kolega te voditelji i operateri na liniji. Inače, linija na kojoj smo uhodavali proizvod i na kojoj proizvod u konačnici proizvodimo proteže se na 1200 m2!” – otkriva Sandra Vojković i dodaje: “Izazov je bio vrlo velik jer to do sada nije nikome uspjelo. Naš tim pekarskih eksperata bio je jako motiviran spojiti znanja i praksu vođenja proizvodnje na potpuno zatvorenoj automatskoj liniji sa zakonitostima zanatske izrade sourdough proizvoda sa živom starter kulturom. Svi su u timu bili fokusirani kako uspješno premostiti prepreke koje znamo da postoje, ali i one koje bi nas mogle očekivati. Vidio se veliki entuzijazam od prvog radnog sastanka do posljednje faze i finalnog uspjeha – potpuno automatizirane proizvodnje ‘sourdough’ pekarskih proizvoda sa živim starter kulturama!”

Više od dva mjeseca bilo je potrebno za prilagodbe, ulaganja, ljude i strojeve. Veliko iskustvo tima Kroštule u tome bilo je ključno, pa za to nije bilo potrebno 50 smjena, već su željeni proizvod dobili kroz osam proba na liniji, paralelno radeći u pogonu Kroštule, prilagođavali su se i mjerili vrijeme.

Prije dva tjedna počela je službena proizvodnja i prve isporuke za tržište SAD-a, pa tako sada iz zagrebačkog pogona Pan-peka dnevno izlazi 300 tisuća komada sourdough peciva. Pan – pek je ovim uspjehom potvrdio da svoje mjesto na vrhu pekarske industrije kontinuirano gradi na temelju povezivanja kvalitete pekarskih proizvoda s inovativnim pristupom proizvodnji.

“O kakvom se iskoraku radi govori i podatak da u Zagreb dolaze europske kolege koji su zainteresirani saznati više o zajedničkom uspjehu s timom iz Kroštule. Na policama prodavaonica Pan-peka za koji dan će i domaći kupci moći isprobati najnoviju liniju proizvoda, a sigurna sam da će kvalitetu i trendove prepoznati i naši partneri u retailu!” – zaključila je Sandra Vojković.