Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

U HRVATSKU DOLAZI SVE VIŠE KRUZERA / U Luci Dubrovnik 48,2; u Zadru 12 posto ukupnih putovanja

Objavljeno

-

Kružnih putovanja stranih brodova/kruzera po hrvatskom Jadranu od početka 2023. do kraja studenoga bilo je 635 ili 1.3 posto više nego u istom razdoblju 2022., a putnika na njima bilo je više za 37.5 posto ili ukupno oko 860 tisuća, pokazuju podaci DZS-a. Kružna putovanja po Jadranu u tih prvih 11 mjeseci 2023. obavljalo je 85 stranih brodova ili tri više nego u i istim mjesecima 2022., a doplovili su pod zastavama više zemalja nego lani, ukupno 14, najviše Malte, Bahama i Paname.

Po podacima DZS-a (Državnog zavoda za statistiku) pod zastavom Malte strani su brodovi po Jadranu ostvarili najviše ili 184 kružna putovanja, no brodovi s Bahama na nešto manje ili 167 tih putovanja doveli su najviše putnika, 247.6 tisuća. Na brodovima pod malteškom zastavom bilo je 227.1 tisuća putnika.

Najviše putovanja u u kolovozu i lipnju

Samo u studenom 2023. kružnih putovanja stranih bodova bilo je 31, što je 7 posto više nego u istom mjesecu 2022., s kojima je u Hrvatsku došlo 29 posto više putnika ili 38 tisuća. Po ostalim mjesecima u 2023., s najviše kružnih putovanja, 107 i 102, ističu se kolovoz i lipanj, u kojemu je, primjerice, stiglo 2,9 posto manje stranih kruzera, ali su doveli oko 30 posto više putnika nego u prvih 11 mjeseci u godini prije.

Listopad je završio s 20 posto više kružnih putovanja nego isti mjesec 2022. ili 95, a još veći porast od 52,3 posto tada je zabilježen i sa 137 tisuća putnika na tim putovanjima. Veliki porast broja putnika od 48 posto, na 122 tisuće bio je i u rujnu, i to na 88 kružnih putovanja stranih bodova ili 14,3 posto više nego u rujnu 2022..

U srpnju 2023. na 3.4 posto manje kružnih putovanja ili 86 bilo je 22.1 posto više putnika ili 128.5 tisuća. I u svibnju 2023. je bilo manje kruzer putovanja, za 6.7 posto ili 71, ali je njima u Hrvatsku došlo čak 83 posto više putnika nego u svibnju 2022., njih 103 tisuće.

Dubrovnik i dalje najposjećeniji

Svi strani kruzeri su i dulje boravili u Hrvatskoj, odnosno ukupno 1.434 dana, što je oko 115 dana ili 8.7 posto više nego u 11 mjeseci 2022. U 11 mjeseci 2023. od ukupnih 635 kružnih putovanja stranih brodova najviše ih je već tradicionalno ili 48.2 posto ostvareno u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, čija je i luka Dubrovnik imala najviše posjeta tih brodova, 467.

U akvatoriju Splitsko-dalmatinske županije ostvareno je 27.1 posto od ukupnih kružnih putovanja, a i luka Split je duga po posjećenosti sa 295 posjeta. U Zadarskoj županiji je ostvareno 12 posto od ukupnih putovanja stranih kruzera, u Šibensko-kninskoj 4,5 posto, a u Primorsko-goranskoj i Istarskoj po 4.1 posto. Luke Dubrovnik i Split slijede po posjeti luke Zadar, Hvar, Korčula, Šibenik i Rovinj.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

OBAVIJEST / U utorak bez vode četiri ulice u Zadru!

Objavljeno

-

By

Zbog izvođenja građevinskih radova tvrtke Vodoinstalacija d.o.o., dana 09.12.2025. (utorak) u vremenu od 07:00 h do 15:00 h opskrba vodom će biti privremeno obustavljena u mjestu gradu Zadru u slijedećim ulicama:

Put Dikla, od križanja sa ulicama Asje Petričić i Antuna Mihanovića do križanja sa ulicama

 Augusta Šenoe i Valerija De Ponte

Ulica Brune Bušića, kućni brojevi 5 i 7

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

ZIMSKA BAJKA / Božićna čarolija u Cerovačkim špiljama! 

Objavljeno

-

By

Ho-ho-ho! Djed Mraz dolazi pod zemlju – ravno u čarobne Cerovačke špilje, ali treba pomoć, dođite i vi, roditelji s djecom, pomozite nam ukrasiti naš Centar, stoji u objavi iz Cerovačkih špilja!

📅13. prosinca 2025.

⏰11:00 – Radionica izrade ukrasa i kićenje bora 

⏰12:30 – Obilazak špilje s Djedom Mrazom i slatki pokloni iznenađenja 

“Čeka vas prava zimska bajka: kreativne radionice, ukrašeni bor, pokloni i nezaboravna podzemna avantura! 

Djeca do 12 godina imaju besplatan ulaz u špilju!”

Obavezna prethodna najava do 12. 12. na: 099/814-4724

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) TRADICIONALNO / Barkajoli kod gradonačelnika Erlića

Objavljeno

-

By

U Maloj vijećnici gradonačelnik Šime Erlić danas je ugostio zadarske barkajole Dina Gajića, Šimu i Berta Gregova

Tradicionalno, uoči Božića, u Gradskoj upravi priređeno je primanje za zadarske barkajole. 

– Svjesni smo koliko barkajoli znače Zadru i hvala vam što njegujete našu tradiciju. Nadam se da će uskoro, i to pozitivno i za vas i za nas, biti završena priča oko upisa barkajola na listu nematerijalne kulturne baštine RH što će nam biti dodatni zamah u promociji i vas i našega Zadra, kazao je gradonačelnik Erlić barkajolima uručivši im prigodne darove.

Gradonačelnik Erlić zahvalio im se za njihov rad, trud i trajan doprinos turističkoj promociji grada. 

U neformalnom razgovoru uz prepričavanje anegdota koje svakodnevno doživljavaju kroz svoj posao, barkajoli su gradonačelniku iznijeli potencijalne probleme u radu, svoja zapažanja, primjedbe i prijedloge o svemu što bi se još moglo učiniti kako bi ovaj vid turističke ponude, ali i tradicionalnog načina prijevoza građana, bio još dostupniji, sigurniji i ugodniji.

– Na usluzi smo turistima, ali i našim građanima koji čine 20 posto putnika koji biraju barku za prijevozno sredstvo do Poluotoka, i obrnuto. Kod korekcije cijena, bili smo oprezni, vožnju turistima naplaćujemo dva eura, dok je ona za lokalno stanovništvo jedan euro, kazao je Berto Gregov, jedan od zadarskih barkajola.

Danas plove ukupno tri barke, sve u vlasništvu aktivnih barkajola. Aktivni su Zvonko Gregov, njegovi sinovi Berto i Šime GregovŠime Begonja te najmlađi trenutno aktivni barkajol Dino Gajić. Među aktivnim barkajolima četvorica su vlasnici obrta koji su registrirani za prijevoz putnika. Iz gradske blagajne, kao i svake, i ove godine bit će im plaćeni doprinosi poput mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. 

Uz gradonačelnika Erlića, na prijemu za barkajole bili su Ante Ćurković, zamjenik gradonačelnika, Dolores Kalmeta, pročelnica Upravnog odjela gradsku samoupravu i opće poslove i Dina Bušić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i sport. Upravo zahvaljujući tom gradskom Odjelu, u srpnju 2025. godine Ministarstvu kulture i medija poslan je elaborat s prijedlogom da barkajoli budu prepoznati kao nematerijalna kulturna baština i budu upisani u Registar kulturnih dobara. Poseban doprinos kao inicijatorica te priče dala je Zrinka Brkan Klarin, povjesničarka umjetnosti i arheologinja, zaposlena u Upravnom odjelu za kulturu i sport, koja je prikupila brojne materijale o ovom tradicijskom obrtu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu