magazin
Koliko dugo bi trebao trajati seks? Evo što kaže stručnjakinja…
Kad je u pitanju seks, nesigurnosti može biti mnogo. Možda se pitate izgledate li dobro goli, radite li ovaj pokret kako treba ili se krećete prebrzo, ili presporo.
Seks je intimaan i kada ste tako ranjivi s drugom osobom puno pitanja pada na pamet, uključujući najbolje vrijeme za seks, koliko često ga imati i koliko dugo treba trajati, piše The Healthy.
Ipak, riječ “treba” može biti problematična. Korištenje ove fraze može dodati razinu srama i samokritičnosti. Zato seksualni terapeuti imaju puno toga za reći o tome koliko bi seks trebao trajati. Evo što žele da znate.
Kako se definira seks?
Odgovor na pitanje kada seks počinje i završava, može se razlikovati ovisno o tome koga pitate.
Na primjer, neki bi mogli reći da seks počinje kada postoji penetracija, dok bi drugi mogli reći da počinje tijekom predigre. Jedni možda osjećaju da seks završava orgazmom, ali drugi možda računaju i maženje. Ne postoji točan ili netočan odgovor.
Seksualna terapeutkinja Sari Cooper, utemeljiteljica Centra za ljubav i seks u New Yorku, kaže da općenito većina ljudi pomisli na riječ “seks” penetrativni seksualni čin koji završava s jednim ili dva partnera orgazam.
“Termin seks tu nije od pomoći, jer je najčešće usmjeren na hetero muškarce i možda ne uključuje seksualne scenarije koji ne uključuju orgazme”, kaže ona. “Mnoga istraživanja izostavljaju veliki raspon spolnih odnosa i ljudi koji se identificiraju s različitim orijentacijama.”
Kada radi s klijentima, Cooper koristi “seks” kao široki krovni pojam koji uključuje širok raspon erotskih i seksualnih radnji koje ne uključuju uvijek orgazme. To potiče ljude da se osjećaju sigurnije u svoje erotske želje.
Vrhunac nije kraj
Postoji inherentan problem s korištenjem orgazma kao cilja seksa.
Ako se trajanje seksa odnosi na orgazam jednog partnera, onda izostavlja vrijeme potrebno da drugi partner postigne orgazam, kaže Cooper. Razmislite o heteroseksualnim partnerima: muškarac i žena možda neće doživjeti orgazam u isto vrijeme.
Prema Cooperu, neke studije kažu da je prosječno vrijeme koje je ljudima s penisom potrebno da postignu orgazam vaginalnom penetracijom oko pet do šest minuta. A jedna od rijetkih studija koja je istraživala koliko je vremena potrebno ljudima s vaginom prije orgazma u erotskom scenariju otkrila je da je potrebno prosječno 13,4 minute.
Ne samo da je fokusiranje na vrijeme do vrhunca teško za muško-ženske partnere, nego također izostavlja one koji nikad ne dožive orgazam ili one koji ne mogu doživjeti orgazam pri svakom susretu, što nije neuobičajeno, kaže licencirana psihologinja Rachel Needle.
Koliko bi onda seks trebao trajati?
Konsenzus među seksualnim terapeutima je da ne postoji apsolutni ili standardni vremenski raspon.
Stavljanje naglaska na to koliko ste dugo imali seks zapravo koči fizičku intimnost, prema Braun-Harvey. “Fokusira se na standard koji dovodi do manje užitka i manje povezanosti sa samim sobom ili partnerom”, kaže.
Seksualna terapeutkinja Dulcinea Alex Pitagora kaže da bi to trebalo trajati onoliko dugo koliko obje strane pristaju i uživaju u seksu, a to može trajati od nekoliko minuta do nekoliko sati.
Ovisno o nekolicini čimbenika, negdje između pet do 20 minuta je ono što većina smatra poželjnim, kaže Needle.
Različite preferencije
Ostali čimbenici koji igraju ulogu u trajanju seksa uključuju dob, seksualnu orijentaciju, seksualnu funkciju, medicinska stanja, seksualne ciljeve i kontekstualne čimbenike.
“Kanadska studija je, na primjer, otkrila da su ženski istospolni parovi prijavili mnogo dulje trajanje tijekom pojedinačnih seksualnih odnosa od muškaraca i žena u mješovitim ili muškim istospolnim vezama”, kaže Cooper.
Druga istraživanja o mješovitim spolnim parovima i klinička iskustva ukazuju na to da ženama treba više vremena da dožive seksualnu zasićenost u seksualnom scenariju, kaže Cooper.
Važno je upamtiti da je ono što ljudi žele i u čemu uživaju različito kada je riječ o svim stvarima vezanim uz fizičku intimnost, uključujući koliko dugo traje ili postižete orgazam ili ne.
magazin
Kako je nastao Halloween?
Noć vještica potječe iz drevnog keltskog festivala Samhain, poganskog praznika koji je označavao kraj žetve i početak zime
Noć vještica je tradicija koja se neprestano iznova izmišljala od svojih davnih početaka kao keltska poganska ceremonija. Ako danas zavirimo ispod kostima superheroja i omota slatkiša, ispod njih i dalje kuca srce stare tradicije.
“Živo je!” Dr. Frankenstein je plakao dok je njegova kreacija oživljavala. Ali stvorenje je imalo vlastiti život, na kraju je izbjeglo kontroli svog tvorca.
Poput Frankensteinovog čudovišta, tradicije su također žive, što znači da se mogu mijenjati s vremenom ili biti ponovno osmišljene. Noć vještica nije izuzetak.
Kelti su živjeli na području današnje Irske čak 500. godine prije Krista. Slavili su Novu godinu 1. studenog, koju su zvali Samhain. Vjerovali su da se uoči prijelaza u novu godinu otvaraju vrata između svijeta živih i mrtvih.
Duše nedavno umrlih, prethodno zarobljene na Zemlji, sada mogu prijeći u podzemni svijet. Budući da su mislili da duhovi izlaze nakon što padne mrak, ova nadnaravna aktivnost dosegla je vrhunac noć prije, 31. listopada, piše The Conversation.
Kelti su izmislili rituale kako bi se zaštitili tijekom ovog turbulentnog vremena. Oblačili su kostime i maskirali se kako bi zavarali duhove. Palili su krijesove i zabadali svijeće u izrezbarenu repu – prve lampione bundeve – kako bi uplašili sve duhove željne nestašluka.
Za slučaj da im ništa drugo ne uspije, nosili su džepove pune poslastica kako bi platili svojeglave duhove i poslali ih natrag na put u podzemni svijet.
Zvuči poznato?
Iako je bio usredotočen na mrtve, Samhain je u konačnici bio za žive, koji su trebali veliku pomoć pri prijelazu na novu godinu. Zima je bila hladna i mračna. Hrane je bilo malo. Svi su se okupili na posljednjoj zabavi kako bi lomili kruh, podijelili priče i stali hrabro protiv mrtvih, jačajući veze zajednice u trenutku kada su one bile najpotrebnije.
Kad su Katolici stigli u Irsku oko 300. godine poslije Krista, otvorili su još jedna vrata između svjetova, izazvavši značajan sukob. Nastojali su obratiti Kelte mijenjajući njihove poganske rituale u kršćanske praznike. Prekrstili su 1. studenoga u “Dan svih svetih”, koji je danas ostao proslava katoličkih svetaca.
Ali mještani su ostali pri svojim starim vjerovanjima. Vjerovali su da mrtvi još uvijek lutaju Zemljom. Dakle, živi, ali još odjeveni u nošnje. Ova se aktivnost odvijala noć prije. Upravo je dobio novi naziv koji je (na engleskom jeziku) odgovarao katoličkom kalendaru: “All Hallow’s end”, iz čega došao “Halloween.”
Irski imigranti donijeli su Noć vještica u Ameriku 1800-ih dok su bježali od Velike gladi. U početku su irske proslave Noći vještica bile neobičnost, a drugi Amerikanci su ih gledali sa skepsom. Kao takav, Noć vještica se nije mnogo slavio u Americi u to vrijeme.
Kako su se Irci integrirali u američko društvo, Noć vještica ponovno je izmišljena, ovaj put kao sveamerička proslava. Postao je praznik prvenstveno za djecu.
Njegov religiozni prizvuk je izblijedio, a nadnaravne svece i grešnike zamijenili su generički duhovi i goblini. Izrezbarena repa ustupila je mjesto bundevama koje su sada simbol praznika. Iako trik ili poslastica nalikuje drevnim tradicijama kao što je prerušavanje, gdje su kostimirana djeca išla od vrata do vrata po darove, to je zapravo američki izum, stvoren da odvuče djecu od nemirnih blagdanskih šala prema zdravijim aktivnostima.
Noć vještica postala je tradicija koju su usvojili mnogi novi imigranti na svom putu prema Americi i sve se više izvozi diljem svijeta, a mještani je izmišljaju na nove načine kako bi je prilagodili vlastitoj kulturi.
Ono što je tako posebno kod Noći vještica je to što okreće svijet naglavačke. Mrtvi hodaju Zemljom. Pravila su stvorena da se krše. A djeca vježbaju puno snage.
Oni odlučuju koji će kostim odjenuti. Oni su ti koji postavljaju zahtjeve tražeći slatkiše. Rade stvari s kojima se inače nikad ne bi izvukli, ali na Noć vještica mogu se ponašati kao odrasli, isprobavajući to da vide kako im stoji.
Budući da Noć vještica djeci omogućuje veću neovisnost, moguće je obilježiti značajne životne faze kroz prve blagdane. Prva noć vještica. Prva Noć vještica bez roditelja. Prva Noć vještica koja više nije cool. Prva noć vještica kao roditelj.
Nekada je odrastanje značilo odrastanje iz Noći vještica. Ali danas se čini da su mladi još više posvećeni Noći vještica nego djeca.
Što se promijenilo: odrasli ili Noć vještica? Oboje
Uhvaćeni između djetinjstva i odrasle dobi, današnji mladi odrasli smatraju da Noć vještica savršeno odgovara njihovim borbama da pronađu sebe i probiju put u svijetu.
Njihovo sudjelovanje ponovno je dalo novi oblik Noći vještica, sada složeniji i – skuplji.
Ipak, prerastajući u slavlje za odrasle, ovaj blagdan dolazi do punog kruga, odnosno vraća se svojim korijenima kao praznik koji slave uglavnom odrasli.
Noć vještica je živa tradicija. Svake godine nosite kostim, ali nikad ne biste nosili isti. Promijenili ste se od prošle godine i vaš kostim to odražava. Noć vještica nije drugačija. Svake godine ista je proslava, ali i nešto potpuno novo.
magazin
BESKRAJNO LJETO / Foto đir Zadrom sa Sašom Čukom
magazin
KINO ZONA / Filmski studeni otvara dugoiščekivana biografska sportska drama “Dražen”!
Mjesec studeni u Kino Zoni otvaramo ovaj petak uz dugoiščekivanu biografsku sportsku dramu ”Dražen” Danila Šerbedžije, priču o jednom od najznačajnijih košarkaša u povijesti, Draženu Petroviću!
Film prikazuje sve faze života Dražena Petrovića, od odrastanja u Šibeniku s obitelji, igranja u košarkaškim klubovima Šibenci, Ciboni, Real Madrid Baloncestu, Portland Trail Blazersima i New Jersey Netsima, ratnog perioda, romantičnih veza, sve do nesretne smrti u automobilskoj nesreći 1993. godine…
Nakon zapaženog uspjeha (‘Zlatna Arena’ za najboljeg redatelja) kojeg mu je donijela drama ”Tereza37”, redatelj Danilo Šerbedžija se upustio u najveći projekt svoje karijere, biografsku dramu o jednom od najslavnijih hrvatskih sportaša svih vremena – Draženu Petroviću. Kroz samo 100 minuta Šerbedžija uspijeva dotaknuti gotovo sve najvažnije sportske detalje iz bogate karijere ovog košarkaškog majstora, a paralelno i njegova privatnog života.
U filmu među ostalima nastupaju i Domagoj Nižić, Romina Tonković, Pavle Matuško, Zrinka Cvitešić, Tonko Stošić, Lovre Tanfara, Dragan Mičaović te Victoria Hauer, a već se sad šuška kako bi film ”Dražen” mogao postati veliki kino hit, kako u Hrvatskoj, tako i cijeloj regiji.
”Dražen” je u našoj kinoteci na rasporedu u petak 01. studenog s početkom od 20h, a ulaznice po cijeni od 5 eura mogu se kupiti na samoj lokaciji prikazivanja (Polivalentna dvorana Providurove palače) od 19.00 h te putem online kupovine na stranici CoreEvent.
*Ulaznice se mogu rezervirati porukom u inbox profila Kino Zone na Facebooku i Instagramu, e-mailom na: info@kino-zona.com te SMS i WhatsApp porukom na 099/7208342.
*Program Kino Zone sufinanciran je sredstvima Grada Zadra, Zadarske županije, Zaklade kultura Nova i Hrvatskog audiovizualnog centra, a odvija se u partnerstvu s Koncertnim uredom Zadar.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
MORATE U SPIZU? / Evo kako danas rade trgovine i centri u Zadru…
-
Hrvatska1 dan prije
ZNATE LI KADA I ŠTO SLAVIMO? 31. listopada je Svjetski dan štednje, 1. studenog Svi sveti, a pokojnih se sjećamo 2. studenog…
-
Hrvatska2 minute prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
magazin4 dana prije
(FOTOGALERIJA) MALI KOREOGRAF 2024. / Pobjednice Meri Sedić iz Zadra i Katarina Petričić iz Splita!