Svijet
PROGRAM RADA EUROPSKE KOMISIJE ZA 2024. / Pojednostavnjenje pravila za građane i poduzeća u cijeloj Europskoj uniji
U Programu rada za 2024. godinu Europska komisija je snažan naglasak stavila na pojednostavnjenje pravila za građane i poduzeća u cijeloj Europskoj uniji.
Komisija svake godine donosi program rada u kojem iznosi popis mjera koje će poduzeti u sljedećoj godini. Programom rada javnost i suzakonodavce (Europski parlament i Vijeće) obavještava o preuzetim političkim obvezama kao što su predlaganje novih inicijativa, povlačenje još nedonesenih prijedloga i preispitivanje postojećeg zakonodavstva EU-a.
U Programu rada ističu se postignuća u protekle četiri godine, iznose novi prijedlozi Komisije za nadolazeće mjesece i predstavljaju važne inicijative za smanjenje birokracije. Neke od tih inicijativa za pojednostavnjenje već su iznesene, dok su druge tek sad predstavljene ili će uslijediti uskoro.
S obzirom na to da je više od 90 % obveza preuzetih u političkim smjernicama iz 2019. ostvareno, a do europskih izbora 2024. preostalo je još samo nekoliko mjeseci, nove inicijative iznesene u Programu rada ograničene su na one koje su još potrebne za ispunjavanje obveza Komisije ili rješavanje novih izazova. Novopredložene inicijative temelje se na govoru o stanju Unije 2023. predsjednice Ursule von der Leyen i pismu namjere. Naime, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poslala je 13. rujna pismo namjere Roberti Metsoli, predsjednici Europskog parlamenta, i premijeru Španjolske, Pedru Sanchezu, koja trenutačno predsjeda Vijećem. U njemu navodi mjere koje Komisija namjerava poduzeti sljedeće godine kroz zakonodavstva i druge inicijative.
Bolja regulativa
U strategiji Komisije za dugoročnu konkurentnost utvrđen je cilj smanjenja opterećenja povezanog sa zahtjevima za izvješćivanje za 25 %, bez ugrožavanja ciljeva politike predmetnih inicijativa. Kako bi se postigao taj cilj, Komisija nastoji pojednostavniti zahtjeve za izvješćivanje, primjerice reformom Carinskog zakonika Unije, čime će se trgovcima uštedjeti oko 2 milijarde eura. Isto tako, predloženom revizijom pravila o statističkim istraživanjima nastoje se smanjiti troškovi, među ostalim za MSP-ove, za 450 milijuna eura.
U Programu rada za 2024. iznose se dodatni prijedlozi za pojednostavnjenje u mnogim područjima politika, a da se pritom ne snižavaju socijalni i sigurnosni standardi, standardi zaštite potrošača te okolišni i gospodarski standardi. Predviđenim olakšanjima pojednostavnit će se zahtjevi za izvješćivanje koji su od ograničene koristi, primjerice konsolidacijom obveza koje se preklapaju, smanjenjem broja predmetnih poduzeća i povećanjem digitalizacije.
O napretku u ostvarenju cilja smanjenja za 25 % izvještavat će se u godišnjim pregledima opterećenosti, počevši od pregleda za 2023., koji će se objaviti sljedeće godine.
Ispunjavanje obećanja
Komisija je ispunila više od 90 % obveza iz političkih smjernica predsjednice Ursule von der Leyen iz 2019. U 2024. će biti potrebni dodatni predani napori Europskog parlamenta i Vijeća kako bi se postigao dogovor o preostalim prijedlozima te se tako europskim građanima i poduzećima omogućilo da u potpunosti iskoriste prednosti mjera politika EU-a.
Komisija će nastaviti provoditi europski zeleni plan, program rasta, osiguravajući da zelena tranzicija bude pravedna, pametna i uključiva. To će uključivati dijaloge s građanima i industrijom te pripremne aktivnosti za potporu ranjivim građanima i poduzećima u tranziciji, među ostalim zahvaljujući Socijalnom fondu za klimatsku politiku. Započet će se sa strateškim dijalogom o budućnosti poljoprivrede u EU-u. Kako bi nastavila rad na tome da Europa bude spremna za digitalno doba, Komisija će donijeti inicijative za otvaranje računala visokih performansi start-up poduzećima koja se bave umjetnom inteligencijom i predložiti akt EU-a o svemiru.
Sljedeći koraci
Gospodarstvo EU-a pokazalo je otpornost na dosad nezabilježen niz kriza. Komisija će se 2024. usredotočiti na izazove povezane s nedostatkom radne snage i vještina, obrazovanjem, socijalnim dijalogom, inflacijom i olakšavanjem poslovanja.
Među prioritetima za 2024. i dalje će biti potpora Ukrajini u kontekstu ruskog agresivnog rata, kao i uzajamno korisno partnerstvo s Afrikom, program poštene trgovine i razvoj obrambenih sposobnosti država članica. Komisija će ojačati suradnju u borbi protiv krijumčarenja migranata te poduzeti mjere povezane s reformama i preispitivanjima politika prije proširenja kako bi utvrdila način na koji veća Unija može funkcionirati.
Komisija će blisko surađivati s Europskim parlamentom i Vijećem te ih podupirati kako bi se do kraja mandata što brže postigli dogovori.

PUTOKAZ ZA SLJEDEĆU GODINU
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u svojem je govoru o stanju Unije 13. rujna 2023. iznijela glavne prioritete i vodeće inicijative za sljedeću godinu, nadovezujući se na uspjehe i postignuća Europske unije u proteklim godinama.
Predložene inicijative:
EUROPSKI ZELENI PLAN
- europski paket za energiju vjetra
- klimatski cilj za 2040.
- inicijativa za otpornost vodoopskrbe
EUROPA SPREMNA ZA DIGITALNO DOBA
- akt EU-a o svemiru
- strategija za gospodarstvo povezano sa svemirskim podacima
- inicijativa za otvaranje europskih superračunala etičkim i odgovornim start-up poduzećima u području umjetne inteligencije
GOSPODARSTVO U INTERESU GRAĐANA
- inicijativa EU-a za biotehnologiju i bioproizvodnju
- daljnji koraci nakon sastanka na vrhu u Val Duchesseu
- napredni materijali za vodeći položaj industrije
- inicijativa o pravilima o europskom radničkom vijeću
SNAŽNIJA EUROPA U SVIJETU
- jačanje partnerstva s Afrikom
- industrijska strategija za europsku obranu
PROMICANJE EUROPSKOG NAČINA ŽIVOTA
- produljenje privremene zaštite za izbjeglice iz Ukrajine
- akcijski plan za borbu protiv trgovine drogom, uključujući europski savez luka
- ažuriranje pravnog okvira i jačanje suradnje u borbi protiv krijumčarenja migranata
- združena europska diploma
NOVI POTICAJ EUROPSKOJ DEMOKRACIJI
- komunikacija o reformama i preispitivanjima politika prije proširenja
- preporuka Komisije o integriranim sustavima za zaštitu djece.
Svijet
Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je rat između Rusije i Ukrajine doveo Europu do “povijesne prekretnice”, naglasivši da američki predsjednik Donald Trump “nije odustao od svoje namjere da donese mir Ukrajini”.
Orban je rekao da se Europa sada suočava s “dva moguća puta”.
“Možemo se vratiti s ove slijepe ulice i konačno se ujediniti iza mirovne inicijative predsjednika Trumpa, uključujući i briselske birokrate. To bi zahtijevalo od čelnika koji zagovaraju rat da se suoče s činjenicom da su u protekle tri i pol godine trošili teško zarađeni novac Europljana na rat koji se ne može dobiti na bojnom polju”, rekao je.
Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Druga opcija, rekao je, vodi “izravno u rat”.
“Ako europski čelnici koji zagovaraju rat nastave slati novac i oružje Ukrajini bez podrške Sjedinjenih Država, otvorit će put europsko-ruskom sukobu. Europa samo previše dobro zna kamo taj put vodi, a posljedice su oduvijek bile tragične”, rekao je Orbán.
Naglasio je da “nema sumnje koji put Mađarska bira, to je put mira.“
“Ovo je mandat koji nam je dao mađarski narod, a diktiraju ga moral i zdrav razum. Danas u tom duhu šaljem pismo predsjedniku Europske komisije“, dodao je.
Svijet
Slovenci sutra izlaze na referendum o potpomognutom samoubojstvu
Slovenci sutra biraju hoće li podržati ili odbaciti nedavno usvojeni “Zakon o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života”, na drugom referendumu u dvije godine o potpomognutom samoubojstvu. Slovenija je postala prva istočnoeuropska zemlja koja je legalizirala potpomognuto samoubojstvo, ali to možda promijeni rezultat sutrašnjeg zakonodavnog referenduma.
Slovenski je parlament u srpnju ove godine usvojio zakon s 50 glasova “za” i 34 “protiv”, a troje zastupnika bilo je suzdržano. Prethodno je 2024. godine 55 posto birača na savjetodavnom referendumu podržalo pravo na potpomognuto samoubojstvo. Inijacitivu za referendum potpisalo više od 46.000 građana
Ubrzo se pojavila inicijativa za referendum o odbacivanju zakona koji je pokrenula skupina na čelu s konzervativnim aktivistom Alešom Primcem i ima potporu oporbe, crkve i dijela zdravstvenih stručnjaka. Potpisalo ju je više od 46.000 građana.
Birači će na referendumu morati odgovoriti na pitanje: “Jeste li za uvođenje zakona o potpomognutom umiranju, koji je Državni zbor usvojio na sjednici 24. srpnja 2025.?”
Za odbacivanje zakona moraju se zadovoljiti dva uvjeta – da većina birača koji izađu na referendum glasaju protiv te da najmanje 20 posto svih birača glasa protiv. Prema podacima slovenskog ministarstva unutarnjih poslova, Slovenija ima 1.696.025 registriranih birača. Minimalan broj glasova potrebnih za odbacivanje zakona iznosi 339.205, prenijela je ranije STA. Što piše u izglasanom zakonu?
Prema izglasanom Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života, pacijenti u Sloveniji dobili bi pristup potpomognutom samoubojstvu. Ukoliko se uvaži zahtjev pacijenta, isti će dobiti supstancu kojom će si sam okončati život.
Pacijenti će morati dva puta izraziti svoju namjeru svom liječniku prije podnošenja formalnog zahtjeva, što će onda morati odobriti neovisni liječnik. Njihovu sposobnost donošenja odluke također će procijeniti psihijatar. Zdravstvenim radnicima se zadržava pravo da odbiju sudjelovati u ovoj proceduri.
Pravo neće moći biti korišteno u slučajevima neizdržive patnje koja je posljedica mentalne bolesti i za mlađe od 18 godina. Eutanazija, odnosno smrt od ruke njegovatelja na zahtjev bolesnika, ostaje zabranjena.
Prvi djelomični rezultati očekuju se nakon zatvaranja birališta u 19 sati, a službeni rezultat bit će potvrđen tek nakon 4. prosinca, kada se potvrdi konačan broj birača i utvrdi je li postignut kvorum za odbacivanje zakona, objavila je STA.
Svijet
Institut: Gotovo desetina njemačkih kompanija u kritičnom stanju
Gotovo svaka deseta njemačka tvrtka smatra da se nalazi u kritičnom stanju, a posebno je teška situacija u sektoru maloprodaje, pokazalo je u petak istraživanje instituta Ifo.
U listopadu ove godine 8,1 posto tvrtki iskazalo je bojazan za opstanak, nasuprot njih tek 7,3 posto u istom razdoblju prošle godine, objavio je institut za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Münchenu.
“Broj korporativnih stečajeva stoga će vjerojatno ostati visok u mjesecima koji dolaze”, rekao je voditelj istraživanja u Ifou Klaus Wohlrabe.
Nedostatak narudžbi najveća prijetnja
Tvrtke u svim sektorima najvećom prijetnjom smatraju nedostatak narudžbi budući da im donosi uska grla u likvidnosti.
Pritišću ih i povećani operativni i troškovi radnika te slabija potražnja koja im smanjuje prihod, a dodatne probleme stvara im i birokracija.
“Zbog nedostatka novih narudžbi, slabe potražnje i sve jače međunarodne konkurencije, brojne tvrtke su pod pritiskom”, dodao je Wohlrabe.
Maloprodaja i usluge najugroženije
U posebno je teškom položaju, prema institutu, maloprodajni sektor, s 15 posto ispitanika koji imaju izrazite ekonomske probleme. U listopadu lani njihov je udio iznosio 13,8 posto.
Strah od stečaja pojačan je i u uslužnom sektoru, pokazalo je istraživanje, pa tako otprilike 7,6 posto tvrtki smatra da im je ekonomski opstanak ugrožen. U listopadu lani njihov udio iznosio je 5,8 posto.
Situacija u industriji neznatno se pak poboljšala, prema padu udjela tvrtki koje stanje ocjenjuju kritičnim za pola postotna boda, na 8,1 posto.
Osjetno je pak splasnuo pesimizam među građevinskim tvrtkama, zahvaljujući pojačanoj aktivnosti, pa se udio tvrtki koje strahuju za opstanak spustio sa 7,9 na 6,3 posto.
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…






