Connect with us

magazin

PRVA JE NEDJELJA DOŠAŠĆA / Znate li što je zapravo Advent?

Objavljeno

-

Prva je nedjelja došašća ili adventa, kojom u crkvenoj godini počinje vrijeme priprave za Božić, odnosno Kristovo rođenje, a prva nedjelja došašća ujedno je i početak crkvene godine.

Došašće počinje četiri nedjelje prije Božića, najranije može početi 27. studenoga, a najkasnije 3. prosinca i završava 24. prosinca, na Badnjak.

Slavljenje došašća počelo je u 5. stoljeću, kada je biskup Perpetuo iz Toursa uveo pripravu za Božić, počevši od sv. Martina 11. studenoga. Papa Grgur Veliki u 6. stoljeću skratio je došašće na četiri tjedna, što se zadržalo do danas, te je ukinuo suzdržavanje od jedenja mesa i mliječnih proizvoda za vrijeme došašća.

U vrijeme došašća služe se zornice, rane jutarnje mise koje su inače vrlo raširena pobožnost u sjevernim hrvatskim krajevima. One simboliziraju budnost kršćana u vrijeme priprave za Božić.

Pjevaju se adventske pjesme, koje u Hrvatskoj imaju marijansko obilježje. Neke od poznatijih su “Padaj s neba”, “Zlatnih krila”, “O Marijo, ti sjajna zornice”, “Poslan bi anđeo Gabrijel”, “Ptičice lijepo pjevaju”, “Visom leteć ptice male”.

Adventski vijenac

Prve nedjelje došašća mnogi će u svojim domovima upaliti prvu svijeću na adventskom vijencu, simbolu borbe čovjeka protiv životnoga mraka. Ukrašeni adventski vijenac označava pobjedu Krista Gospodina: Isusov Križ i Uskrsnuće, a čine ga dva temeljna simbola – krug i svijeće, odnosno svjetlo.

Plete se od zimzelenih grančica. Bor i božikovina u vijencu simboliziraju besmrtnost, lovor pobjedu nad grijehom i patnjom, a cedar snagu i izlječenje od svih bolesti. Često je u vijencu i grančica ružmarina jer je ona prema legendi čuvala Djevicu Mariju na njezinu putu u Egipat.

U vijenac se umeću četiri svijeće koje označuju četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak.

Jedan od običaja u vrijeme došašća je i sijanje pšenice, a potječe iz starodrevnih kultova prizivanja dobre ljetine. U nekim se hrvatskim krajevima pšenica sije na sv. Barbaru 4. prosinca, a negdje na sv. Luciju, koja se slavi 13. prosinca. Kada pšenica naraste, običaj je oko nje vezati vrpcu s hrvatskom trobojnicom.

U vrijeme došašća, 8. prosinca, slavi se blagdan Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije, koji je utemeljio papa Siksto IV. 1476. godine. Dogmu je svečano proglasio papa Pio IX. 8. prosinca 1854. Arkanđeo Gabrijel nazvao je Mariju “punu milosti”, a crkveni oci nazivali su Mariju – Blaženom Djevicom. Prema katoličkoj teologiji, Marija je morala biti posve bez grijeha, da bi mogla začeti Isusa.

Darivanje djece

Blagdan sv. Nikole 6. prosinca, odnosno na “Nikolinje”, posebno je drag djeci koja tada dobivaju darove. Prema legendi, sv. Nikola biskup noću je potajno kroz prozor donosio darove siromašnima.

Navečer prije Nikolinja djeca čiste čizmice i stavljaju ih na prozore prije spavanja, a ujutro, kad se probude, u njima ih dočekaju darovi. Sv. Nikolu prate anđeli i Krampus, ovisno o tome radi li se o dobroj ili zločestoj djeci, koja od Krampusa dobivaju šibu, koja je obično zlatne boje.

U nekim hrvatskim krajevima ukućani se sakriju ispod prozora i zveckaju lancima i tako Krampusom plaše djecu i potiču ih da budu dobra i poslušna.

Posljednji dan došašća

Posljednji dan došašća je Badnjak, dan uoči Božića čiji je naziv povezan s riječju “bdjeti”, jer se na taj dan bdijući čekalo Isusovo rođenje. Zbog običaja bilo je nužno osvijetliti prostorije svijećama, koje su postale i simboli novog života i nade. Običaj je i sjećanje na preminule ukućane te molitva za njih.

Na Badnjak su ukućani rano ustajali, žene bi spravljale nemrsnu hranu za večeru, jer se na Badnjak posti, a muškarci hranili stoku, koja je trebala biti spokojna zbog božićnih blagdana, te pripremali drva za ogrjev.

Nekad je glavni član domaćinstva u kuću unosio slamu koja se rasprostirala po sobi, dom se kitio svježim zelenilom, a božićno drvce, koje je danas gotovo neizostavni dio blagdanskih običaja, u Hrvatskoj se kiti od konca 19. stoljeća.

Na Badnjak su se blagovala posna jela, bez mesa i masti, riba pripremljena na razne načine, grah, brodet s palentom, a od kolača fritule, fanjci, gibanice i badnjača.

Obredni dio Badnjaka završava odlaskom ukućana na ponoćnu misu.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

Ako želite biti sretniji i zadovoljniji životom, jedite ove namirnice

Objavljeno

-

By

Istraživači su zaključili da jedenje čak i samo dodatne porcije voća i povrća svaki dan moglo bi blagotvorno djelovati na psihu jednako kao i 10-ak minuta šetnje na otvorenom.

Voće i povrće nije dobro samo za naše tijelo, već i za naš um. Novo istraživanje koje je objavio časopis Social Science Medicine na temelju dviju studija, jedne sa Sveučilišta Leeds i druge sa Sveučilišta York u Velikoj Britaniji, pokazalo je, zapravo, pozitivnu povezanost između količine konzumiranog voća i povrća i mentalnog blagostanja.

Nakon kontrole alternativnih čimbenika koji mogu utjecati na psihu, kao što su dob, obrazovanje, prihod, bračni status, status zaposlenja, način života i zdravlje, kao i konzumacija druge hrane poput kruha ili mliječnih proizvoda, istraživači su zaključili da jedenje čak i samo dodatne porcije voća i povrća svaki dan moglo bi blagotvorno djelovati na psihu jednako kao i 10-ak minuta šetnje na otvorenom.

“Sada je dokazano da konzumacija voća i povrća može imati koristi za fizičko zdravlje. Novije studije sugerirale su da bi također moglo biti korisno za psihičko blagostanje. Naše istraživanje temelji se na prethodnom radu provedenom u Australiji i Novom Zelandu, testirajući ovaj odnos na mnogo većem uzorku iz Ujedinjenog Kraljevstva. Iako je potreban daljnji rad kako bi se dokazao uzrok i posljedica, rezultati su jasni: ljudi koji jedu više voća i povrća iskazuju višu razinu mentalnog blagostanja i zadovoljstva životom od onih koji jedu manje,” objašnjavaju istraživači.

Popis znanstveno dokazanih dobrobiti konzumacije voća i povrća stoga raste, pa tako i u našem umu. Ipak, nažalost, podaci pokazuju da većina ljudi još uvijek konzumira manje od preporučenih pet porcija dnevno, prenosi Novi list.

Ukratko: želite li biti sretni? Pojedite dodatni komad voća!

 
Nastavi čitati

magazin

CIKLUS MICHAELA HANEKEA / U petak u Kino Zoni krimi horor drama “Bennyjev video”

Objavljeno

-

By

Iz vela misterije i užasnih događaja koji su pogodili aktere malog njemačkog sela viđenih u fantastičnoj ”Bijeloj vrpci”, u petak 17. svibnja nastavljamo s ciklusom velikog Michaela Hanekea kad na program Kino Zone stiže jedan od njegovih ranijih radova, šokantna psihološka krimi horor drama, ”Bennyjev video”! 

Benny je tinejdžer iz bogate obitelji. Roditelji ga uglavnom prepuštaju samom sebi, a emocionalnu zamjenu pronalazi u svijetu video filmova. Postupno, a da ljudi oko njega to ne primjećuju, njegove vrijednosti i osjećaj za stvarnost počinju se mijenjati. Upoznaje djevojku otprilike svojih godina i vodi je sa sobom jednog vikenda. Stan je prazan – roditelji su mu otišli na selo. Ono što počinje kao sramežljiva ljubavna priča završava katastrofom: život obitelji nikada više ne može biti isti…

Nakon zapaženog kino debija ”Sedmi kontinent”, Michael Haneke je za sljedeći projekt izabrao silovitu kritiku efekta televizijskog nasilja, ali i triler koji kazuje kako se zlo zna na neviđene načine može ušuljati u nečije živote koji se naizgled čine sigurnim, mirnim i banalnim.

”Bennyjev video” je jedno provokativno i posve direktno ostvarenje koje vas nipošto neće ostaviti ravnodušnim, a Hanekea je s lakoćom uvrstilo među najzapaženije nove redatelje svjetskog glasa. Poseban dojam je u filmu ostavio i mladi Arno Frisch u jezivoj i proganjajućoj ulozi naslovnog dječaka Bennyja, a kritika je itekako prepoznala autorsku snagu Hanekea te mu je dodijelila FIPRESCI nagradu na Europskim filmskim nagradama.

”Bennyjev video” gledamo u petak, 17. svibnja s početkom od 18h u Polivalentnoj dvorani Providurove palače nakon koje slijedi i filmska analiza koju vodi filmski entuzijast, redatelj, snimatelj i montažer, Erik Lončar! Ulaznice po posebnoj cijeni od 3 eura mogu se kupiti na samoj lokaciji prikazivanja sat vremena prije projekcije.

*Ulaznice se mogu i rezervirati porukom u inbox profila Kino Zone na Facebooku i Instagramu, e-mailom na: info@kino-zona.com te SMS i WhatsApp porukom na 099/7208342.

*Ciklus filmova Michaela Hanekea sufinanciran je sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra, Austrijskog kulturnog foruma i udruženja Europa Cinemas

*Program Kino Zone sufinanciran je sredstvima Grada Zadra, Hrvatskog audiovizualnog centra i Zaklade “Kultura nova”, a odvija se u partnerstvu s Koncertnim uredom Zadar

 
Nastavi čitati

magazin

Moljci ne podnose miris ove biljke: Nabavite je i nećete ih više viđati po ormarima i kuhinji

Objavljeno

-

By

unsplash

Hranu nikada ne smijete držati u kuhinjskim ormarićima iznad štednjaka jer moljci lako mogu ući unutra i položiti svoje ličinke. Mali nametnici veliki su ljubitelji cjelovitih žitarica, posebice smeđe riže, heljde, prosa i brašna.

Hranu je najbolje čuvati u posebnim staklenkama s poklopcem. Moljci ne podnose miris lavande, cedra i citrusa. Stavite kap ulja na vatu i vatu stavite u kuhinjske ormariće.

Ne podnose ni miris ulja limunske trave.

Jednostavna zamka za moljce

Napravite privjesak od komada drveta i konca, pošpricajte drvo s nekoliko kapi ulja i objesite privjesak na vješalice u ormaru ili kuhinjskom elementu.

Sprej protiv moljaca

Potrebna vam je žlica alkohola, 30 kapi eteričnog ulja lavande i 1 dcl destilirane vode. Dodajte sastojke redoslijedom navedenim u boci, protresite prije upotrebe i pošpricajte površinu polica i ormara nakon čišćenja.

Odbija ih miris lovora

Osim za pripremu ukusnih jela, lovor je odličan i za tjeranje moljaca. Njegov intenzivan miris spriječit će moljce da uđu u ormar ako ga stavite u prozračnu vrećicu ili cijele listove direktno na policu, piše krstarica.com.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu