Connect with us

Hrvatska

Beroš: “Moguće do kraja godine na 270 dana smanjiti bolničke liste čekanja”

Objavljeno

-

Smanjujemo brojke i vjerujem da je moguće do kraja godine na 270 dana smanjiti liste čekanja na bolničke pretrage, izjavio je u emisiji ‘A sada Vlada’, ministar zdravstva Vili Beroš. Napomenuo je kako je Ministarstvo utemeljilo određenu reformu koja mijenja paradigmu cijelog zdravstvenog sustava koja se od kurative potpuno okreće preventivi.

– Svjesni problema listi čekanja nametnuli smo sebi obvezu rješavanja istog. To nije lako i zahtjeva vrijeme, napomenuo je ministar. Ustvrdio je da su na terenu vidljivi određeni pomaci. Mobilni tim Ministarstva koji obilazi sve bolnice i na terenu provjerava stanje.

– Ono što nalaze u nekim bolnicama je zapanjujuće. Stoga podcrtava ulogu ravnatelja u organizaciji rada. Ne bježim od odgovornosti kao ministar, ali potičem ravnatelje da se uhvate ove vruće teme – i riješe ovaj problem uzimajući u obzir četiri parametra. (broj uređaja, broj liječnika, organizacija rada i broj upućenih pacijenata). Ravnatelji mogu zatražiti pomoć ministarstva. Ministar griješi ako se ne odazove na taj poziv, ali sam ne može imati inicijativu, dodao je Beroš.


Tisuću građana u ‘tekici’ radiologa

Naveo je primjer kako su ‘tekici šefa radiologa jedne bolnice našli naručenih preko tisuću pacijenata koji nisu bili upućeni preko sustava e-naručivanja’. Dodao je da se radi o ogomnoj greški za koju je ravnatelj bolnice trebao znati.  

Potvrdio je da je manjak uređaja za zračenje, prijeko potrebnih onkološkim bolesnicima – najbolnija tema. Kazao je kako je Vlada u okviru Nacionalnog programa otpornosti i oporavka realizirala nikad veću nabavu – u tijeku je javni natječaj za 21 uređaj za zračenje, 10 CT simulatora, uređaj za brahiterapiju… Izrazio je zadovoljstvo što je natječaj za 5 bolnica već završio, dok se onaj za KBC Osijek očekuje uskoro. 

– U tijeku je priprema odluke Vlade, koja će biti za tjedan, dva ili tri – kojom će biti dozvoljena nabava iznimno vrijednih i skupih uređaja za čak pet zagrebačkih bolnica, najavio je ministar. 

Od kurative prema preventivi

Ministar je napomenuo kako je Ministarstvo utemeljilo određenu reformu koja mijenja paradigmu cijelog zdravstvenog sustava koja se od kurative potpuno okreće preventivi. Komentirao je svoju izjavu da preventivni pregledi mogu povećati BDP za 9 milijardi eura godišnje.

– To nisu moje riječi. Vrlo mi je drago što je jedna renomirana međunarodna konzultantska kompanija, sagledavajući stanje u Hrvatskoj – došla do tih pokazatelja. Uz povećanje BDP-a možemo spasiti 100 tisuća preranih smrti do 2040. godine, što je puno značajnije. Možemo povećati broj zdravih dana za svakog pojedinca za 27 godišnje, kazao je Vili Beroš.  

Potreba uvođenja ‘nacionalnih zdravstvenih pregleda’ 

Potvrdio je da su preventivni pregledi u 70 posto slučajeva potvrdili faktore rizika te dodao kako ti podaci potvrđuju potrebu uvođenja ‘nacionalnih zdravstvenih pregleda’. Iznio je i jedan primjer.

– U Sisku je gospodin doveo suprugu na cijepljenje protiv gripe dok je u tijeku bila javnozdravstvena akcija. Iako nije imao nikakve simptome odlučio je provjeriti šećer u krvi – ispostavilo se da mu je šećer bio 20 što je nevjerojatno, kazao je.

Specijalisti dolaze u domove zdravlja

U sklopu zdravstvene reforme ministar je najavio: jačanje primarne zdravstvene zaštite kako bi pomogli bolničkoj zdravstvenoj zaštiti, zatim izmještanje specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite iz bolnica prema domovima zdravlja čime se rasterećuju bolnice i približavaju liječnike građanima.  

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

CROBAROMETAR: HDZ je i dalje vodeći – ima najveću podršku u posljednjih godinu dana

Objavljeno

-

By

Dnevnik Nove TV objavio je rezultate istraživanja Crobarometar za svibanj.

Istraživanje je provedeno u prvoj polovici svibnja, a to su razdoblje prvenstveno obilježili pregovori stranaka nakon izbora s ciljem formiranja parlamentarne većine i dogovora oko sastava buduće Vlade. Tijekom provedbe istraživanja potvrđen je dogovor HDZ-a i partnera s DP-om te je konstituiran 11. saziv Hrvatskog sabora, navodi Dnevnik Nove TV.

HDZ je i dalje vodeći te ima podršku 30,5 posto zainteresiranih birača, što im je istovremeno i najveća podrška u posljednjih godinu dana. SDP je i dalje drugi s podrškom od 20,2 posto, točno dva posto manje nego mjesec ranije, Možemo! podržava 11,1 posto ispitanih i u blagom je padu, a Most ovaj mjesec može računati na podršku 8,6 posto ispitanih. Što se tiče rejtinga Domovinskog pokreta, od ulaska u vladajuću koaliciju, mogu se uočiti zanimljive promjene – u odnosu na prethodni mjesec su u padu i to za gotovo tri postotna poena. Sada ih podržava 7,4 posto ispitanih, što pokazuje kako je dio glasača razočaran smjerom pregovora i dogovora.

S druge strane, raste broj neodlučnih, sada je na 10,6 posto, dok je za jedan posto (11,6) više onih koji su za neke druge opcije, ali od njih sve stranke imaju manje od dva posto potpore, piše Dnevnik.hr.

Najpozitivniji i najnegativniji političari

Zoran Milanović, kojem popularnost posljednjih mjeseci blago pada, pa i ovaj mjesec, od svih promatranih političara ima najbolji dojam. Za 47 posto ispitanih on je pozitivac. Slijedi ga Božo Petrov o kojem pozitivno mišljenje ima 41 posto ispitanih. Premijer Andrej Plenković na trećem je mjestu. 39 posto ispitanih o njemu ima pozitivan dojam. Sa samo jedan posto manje, na četvrtom mjestu je Tomislav Tomašević, a top 5 zatvara Dalija Orešković. Ovaj put spomenut ćemo i šesto mjesto jer tu se smjestio čelnik Domovinskog pokreta Ivan Penava, koji je još prošli mjesec bio na drugom mjestu. Bilježi velik pad. Tada je o njemu pozitivan dojam imao svaki drugi, a sad tek svaki treći ispitanik, objavio je Dnevnik Nove TV.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Pogledajte koliko su plaće rasle u državnom, a koliko u privatnom sektoru

Objavljeno

-

By

Najnoviji statistički podaci pokazuju ubrzanje trenda rasta neto plaća pod snažnim utjecajem povišica u javnom i državnom sektoru.

Prosječna neto plaća isplaćena u travnju za ožujak iznosila je 1326 eura, što je u odnosu na isti mjesec lani nominalno više za 17,3 posto, a realno za 12,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U ožujku su na snagu stupila dogovorena povećanja plaća u državnom i javnom sektoru pa je zabilježen snažan skok na mjesečnoj razini. Prosječna plaća je u odnosu na veljaču ojačala 6,3 posto nominalno, odnosno 5,4 posto realno.

U početku godine značajan utjecaj na snažan rast prosječnih plaća imao je rekordan skok minimalne plaće, koja je najzastupljenija u industriji i osobnim uslugama, a novo ubrzanje rasta potaknuto je povišicama u državnom i javnom sektoru, prenosi tportal.

Nakon što je Vlada uoči izbora odobrila najveće povećanje plaća u povijesti, vrijedno 1,63 milijarde eura, djelatnosti u kojima prevladava država bilježe nekoliko puta veću godišnju stopu rasta u odnosu na djelatnosti u kojima dominira privatni sektor.

Najveći skok dogodio se u zdravstvu i socijalnoj skrbi, gdje je prosječna plaća korigirana za inflaciju uzletjela 33,9 posto, dosegnuvši 1771 euro. Za usporedbu, realne plaće u prerađivačkoj industriji i trgovini, djelatnostima koje zapošljavaju najviše ljudi, porasle su 7,2 posto (na 1175 eura), odnosno 9,1 posto (na 1164 eura).

S godišnjim realnim rastom od 28,8 posto, prosječna plaća u javnoj upravi i obrani popela se na 1682 eura. U obrazovanju je zabilježena nešto niža stopa rasta (23,1 posto), uz prosjek od 1492 eura.

Ako izdvojimo dobrostojeće branše financija i ICT industrije, veći dio privatnog sektora sada znatno zaostaje u primanjima u odnosu na nacionalni prosjek. U većini djelatnosti u kojima prevladavaju privatne tvrtke prosjek plaća kreće se između 1000 i 1200 eura.

Prema izvješću DZS-a, medijalna neto plaća za ožujak iznosila je 1086 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Popodne nas očekuje grmljavinsko nevrijeme. DHMZ izdao upozorenja, oglasila se i Civilna zaštita

Objavljeno

-

By

Nestabilno s kišom i vjetrom, a ponegdje i olujno nevrijeme s tučom, tako bi se najbolje moglo opisati vrijeme kakvo će u utorak biti u Hrvatskoj.

DHMZ je za zagrebačku regiju i za istok zemlje objavio narančasto upozorenje zbog mogućeg grmljavinskog nevremena, a i ostatak zemlje vjerojatno će biti izložen pljuskovima i grmljavini.

Upozorenje je stiglo i iz Ravnateljstva Civilne zaštite.

Pljuskove, grmljavinu i vjetar prognozirao je i meteorolog Bojan Lipovšćak.

“Glavnina nestabilne zračne mase nalazi se nad Istrom i sjevernim Jadranom. Prema mjerenjima mreže postaja pljusak.com od jutra je u Istri i na Kvarneru palo od 20 do 30 litara kiše na četvorni metar. Nad sjevernim Jadranom je pojačana grmljavinska aktivnost, linija nestabilnosti proteže se od Istre do obale Italije i premješta se prema srednjoj Dalmaciji, brzina premještanja je oko 45 km/h. Prema Slavoniji i Baranji premješta se oblačni sustav koji se brzo razvija nad planinama Bosne i Hercegovine. Grmljavinske aktivnosti bez značajnijih oborina ima i u Podravini”, kaže naš meteorolog Bojan Lipovšćak.

Što se tiče vremena u srijedu, DHMZ prognozira da će u većini krajeva biti djelomice sunčano, ali i dalje ne posve stabilno. Mjestimice malo kiše i pljuskovi s grmljavinom, osobito poslijepodne u unutrašnjosti, a navečer i na sjevernom Jadranu. Vjetar slab do umjeren jugozapadni i zapadni. Najniža jutarnja temperatura od 11 do 16, na obali i otocima između 15 i 19 °C. Najviša dnevna većinom između 20 i 25 °C.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu