Connect with us

Svijet

Ukrajina i Bliski istok nisu jedini: Gdje se sve u svijetu trenutno vode ratovi i drugi sukobi?

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić u programu N1 televizije spomenula je u razgovoru kako trenutno u svijetu bukte 53 oružana sukoba, a taj je podatak u intervjuu za podcast “The Rest is Politics: Leading” iznio David Miliband, predsjednik globalnog NGO-a International Rescue Committee i bivši ministar vanjskih poslova Velike Britanije.

Dok je 2022. na globalnoj razini oružanih sukoba dominirala rasprava o situaciji u Ukrajini, već ove se godine situacija promijenila ratom koji je izbio nakon napada Hamasa na Izrael. Međutim, diljem svijeta se odvijaju brojni sukobi, često unutar država, o kojima se ne izvještava neprestano, najčešće zbog činjenice što traju godinama.

Prema podacima Štokholmskog instituta za istraživanje međunarodnog mira ukupan broj država koje su sudjelovale u oružanim sukobima prošle godine bio je 56, što je pet više nego godinu ranije.

Tri od tih oružanih sukoba (u Ukrajini, Mijanmaru i Nigeriji) definitivno su se mogli klasificirati kao veliki sukobi koji uključuju 10.000 ili više smrtnih slučajeva povezanih s ratom. Vjerojatno je i građanski rat u Etiopiji prešao taj prag jer se vjeruje da je mrtvih preko 10.000 iako za to nema čvrstih dokaza. Osim toga, 16 sukoba predstavlja intenzivne oružane sukobe s oko 1.000 do 9.999 smrti. Afrika je regija s najviše oružanih sukoba iako mnogi od njih uključuju manje od 1.000 smrtnih slučajeva povezanih sa sukobima.

Ženevska akademija za međunarodno humanitarno pravo i ljudska prava kaže da se danas u svijetu odvija više od 110 oružanih sukoba. Neki od njih započeli su nedavno, dok drugi traju više od 50 godina.

Međunarodna krizna grupa (ICG), think tank i međunarodna nevladina inicijativa za rješavanje sukoba, ističe da se ratom u Ukrajini i Europa pojavila na karti globalnih sukoba među koje ubrajaju ovih deset ratova.

Rat Izraela i Hamasa

Nakon brutalnog napada na Izrael njihove su snage okružile Pojas Gaze, a Hamas se navodno infiltrirao među civile i sakrio svoje članove u podzemlje, ispod civilnih objekata, zbog čega u izraelskim napadima stradava strašno puno civila.

Rat u Ukrajini

Ukrajina se djelomice oduprla ruskim napadima, no nakon više od godinu dana rata kraj još nije na vidiku. Ni Kijev ni Kremlj ne pokazuju spremnost za mirovne pregovore. Zapad podržava Ukrajinu dok istovremeno ostavlja otvorena vrata pregovorima s Rusijom.

Prvi put u povijesti broj izbjeglica, odnosno ljudi raseljenih zbog rata ili progona prešao je 100 milijuna u svibnju 2022.

Nagorno-Karabah ili Gorski Karabah

Rat u Ukrajini snažno se odrazio na područje Južnog Kavkaza gdje povremeni sukobi Armenije i Azerbajdžana traju već čitavo stoljeće. Odnos snaga snažno je prevagnuo na stranu Azerbajdžana koji je vojno puno bolje opremljen dok tradicionalni armenski partner u trgovini oružjem, Rusija, trenutno nema viška za izvoz. Azerbajdžan je pokrenuo veliku vojnu operaciju 19. rujna pri čemu je poražena samoproglašena država Gorski Karabah kojom su upravljali Armenci, a većinsko armensko stanovništvo izbjeglo je u Armeniju.

Iran

Prosvjedi mjesecima potresaju Iran. Režim je pobio stotine u brutalnom odgovoru na prosvjede, a u međuvremenu zakuhava se kriza s iranskim nuklearnim programom te se sve više priča o oživljavaju programa zamrznutog 2015.

Jemen

ICG rat u Jemenu opisuje kao svojevrstan limb nakon primirja između šijitskih pobunjenika iz plemena Huti međunarodno priznate vlade. Oružani sukob trenutno miruje, no primirje se izgleda krši s obje strane te je neizvjesno koliko će se održati.

Etiopija

Dva primirja privela su zasad kraju rat u sjevernoj etiopskoj pokrajini Tigraj koji je dosad odnio stotine tisuća života. Međutim, ključni problemi između etiopske vojske i Tigrajskog narodnooslobodilačkog fronta nisu riješeni pa stručnjaci procjenjuju da još mnogo toga može poći po krivu.

U ovom se desetljeću broj civila poginulih u oružanih sukobima udvostručio u odnosu na prethodna.

Demokratska Republika Kongo

Oružanu skupinu pobunjenika M23 UN osuđuje za najteže zločine koji se i dalje nekažnjeno provode nad civilima u istočnom DR Kongu. U srpnju je Vijeće Europske unije podržalo izvješće stručne skupine UN-a i izrazilo zabrinutost zbog stanja u toj zemlji.

Sahel

Vlade Burkine Faso, Malija i Nigera bore se održati utjecaj Islamske države na tom području Nezadovoljstvo u redovima vojske u Burkini Faso i Maliju dovelo je do niza pokušaja puča u tim zemljama. Međunarodne intervencije, koje predvodi Francuska, utapaju se u generalno protuzapadnom raspoloženju. Također, sve jači utjecaj Rusije dolijeva ulje na vatru.

Haiti

Od ubojstva predsjednika Jovenela Moïsea u srpnju 2021. Haiti je paraliziran između političke nesposobnosti i sve goreg nasilja među bandama. Javne službe su kolabirale, širi se kolera.

Tajvan

Ključna točka prijepora SAD-a i Kine, Tajvan, djeluje izrazito nestabilno dok se Washington bori održati utjecaj na azijskom dijelu Pacifika.

Ratovi uzrokuju 80 posto svih humanitarnih potreba i smanjuju rast BDP-a u prosjeku za dva postotna boda godišnje.

Ostale vruće točke

Prema Ženevskoj akademiji za međunarodno humanitarno pravo i ljudska prava najviše oružanih sukoba trenutno se odvija na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi. Prema procjenama, u širem smislu, radi se o više od 45 oružanih sukoba koji zahvaćuju među ostalim države Egipat, Irak, Izrael, Libiju, Maroko, Palestinu, Siriju, Tursku, Jemen i Zapadnu Saharu.

“Tu se odvijaju razni sukobi uključujući brojne naoružane skupine koje se bore protiv vlade i jedni protiv drugih”, objašnjava dr. Chiara Redealli, znanstvena suradnica na Ženevskoj akademiji.

Najteže borbe odvijaju se između Izraela i Hamasa. Nakon brutalnog napada na Izrael, njihove su snage okružile Pojas Gaze, a Hamas se navodno infiltrirao među civile i sakrio svoje članove u podzemlje, ispod civilnih objekata, zbog čega u izraelskim napadima stradava strašno puno civila. Osim toga, Izrael razmjenjuje vatru s Hezbolahom u Libanonu i napada ciljeve u Siriji povezane s Iranom.

Diljem Afrike se, prema procjenama, odvija više od 35 oružanih sukoba, no svi su unutarnji uz povremeno uplitanje zapadnih snaga.

Ženevska akademija također navodi osim rata između Ukrajine i Rusije kao oružani sukob navode i rusku okupaciju Krima (Ukrajina), Transdnjestrije (Moldavija), te Južne Osetije i Abhazije (Gruzija).

Globalnu kartu trenutno aktivnih sukoba u svijetu možete pronaći OVDJE.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Trgovina s Kinom nije Gazpromu nadoknadila Europu

Objavljeno

-

By

Ruski plinski koncern Gazprom mogao bi se suočiti s dugim razdobljem lošeg poslovanja, dok pokušava domaćim tržištem i izvozom u Kinu popuniti prazninu nastalu europskim bojkotom.

Nekoć najprofitabilnija ruska kompanija nedavno je objavila godišnji neto gubitak od sedam milijardi dolara, prvi od 1999. godine, koji je uslijedio nakon oštrog pada trgovine s Europom.

Gazpromovi problemi odražavaju dubok utjecaj koji su europske sankcije ostavile na ruskoj plinskog industriji, kao i ograničenja sve većeg moskovskog partnerstva s Kinom.

Moskva je lakše apsorbirala utjecaj međunarodnih sankcija na izvoz nafte budući da su uspjeli preusmjeriti izvoz morskim putem, prema kupcima izvan Europe.

Gazprom se oslanjao na Europu kao svoje najveće prodajno tržište do 2022. godine kada je sukob Rusije s Ukrajinom potaknuo EU da smanji Gazpromov uvoz plina.

Rusija je u 2022. isporučila različitim rutama ukupno oko 63,8 milijardi kubičnih metara (bcm) plina Europi, pokazuju Gazpromovi podaci i Reutersovi izračuni. Volumen se prošle godine dodatno smanjio, za 55,6 posto, na 28,3 bcm.

Gazprom je 2018. godine u EU i druge zemlje, poput Turske, izvozio 200,8 bcm.

Misteriozne eksplozije na podmorskim plinovodima Nord Streama, koji su spajali Rusiju i Njemačku, u rujnu 2022. također su značajno potkopali rusko-europsku trgovinu plinom.

Rusija se potom okrenula Kini, nastojeći povećati svoju prodaju plina kroz plinovode na 100 bcm godišnje do 2030. godine.

Gazprom je krajem 2019. počeo s isporukama plina Kini putem plinovoda Snaga Sibira. Planira dosegnuti godišnji kapacitet tog plinovoda, od 38 bcm, do kraja ove godine, dok su se Moskva i Peking u 2022. godini dogovorili o izvozu 10 bcm s pacifičkog otoka Sahalina.

Rusija najveću nadu može polagati u plinovod Snaga Sibira 2 koji će ići preko Mongolije, a kojim se planira izvoziti 50 bcm godišnje. No, i iz toga su proizišli neki problemi uglavnom zbog nedostatnog dogovora oko cijena i drugih pitanja.

Prema ruskoj konzultantskoj kući BCS, prihod Gazrpoma od prodaje plina Europi u razdoblju od 2015. do 2019. u prosjeku je iznosio 3,3 milijarde dolara mjesečno, zahvaljujući mjesečnim isporukama 15,5 bcm.

Uzimajući u obzir cijenu od 286,9 dolara za tisuću kubičnih metara i Gazpromov izvoz plina od 22,7 bcm prošle godine, ukupna vrijednost plina prodanog Kini mogla bi dosegnuti 6,5 milijardi dolara za cijelu 2023. godinu, pokazali su podaci ruskog ministarstva gospodarstva.

Rusija očekuje da će cijena plina za Kinu nastaviti postupno padati u sljedeće četiri godine, dok najgori scenarij ne isključuje pad od 45 posto, na 156,7 dolara za tisuću kubičnih metara u 2027. godini u odnosu na 2023., pokazuju dokumenti u koje je Reuters imao uvid.

Nije istaknuto što bi moglo utjecati na pad cijene, ali Rusija se suočava s konkurencijom drugih dobavljača plina plinovodom koji se bore za Kinu, poput Turkmekistana, te LNG-a koji se prevozi morem.

Gazpromova financijska izvješća, koja također uključuju njegove naftne i energetske jedinice, pokazala su da su se prošle godine prihodi od poslovanja s prirodnim plinom više nego prepolovili.

Stručnjak moskovskog Instituta za energetiku i financije Aleksej Belogorijev rekao je da bi Gazpromu bilo nemoguće ponovno stvoriti profitabilnost oslanjajući se isključivo na svoje plinsko poslovanje.

Kazao je da je strateški zaokret prema proizvodnji i izvozu amonijaka, metanola i drugih proizvoda za preradu plina za Gazprom moguć, ali da se to neće brzo isplatiti.

 
Nastavi čitati

Svijet

Ukrajina priznala taktičke uspjehe Rusije u regiji Harkiv

Objavljeno

-

By

Ukrajinska vojska u ponedjeljak je priznala da ruske snage napreduju u svojoj ofenzivi na sjeveroistoku regije Harkiv.

Ruske snage pokušavaju proboj u toj regiji, što je podiglo uzbunu u Kijevu i među zapadnim saveznicima zbog potencijalne velike ofenzive na grad Harkiv, drugi najveći u Ukrajini, smješten samo tridesetak kilometara od ruske granice.

“Neprijatelj trenutno postiže taktičke uspjehe”, objavio je ukrajinski glavni stožer u ponedjeljak ujutro.

Nakon osvajanja nekoliko sela u regiji Harkiv borbe se trenutno vode kod grada Vovčanska, smještenog samo pet kilometara od ruske granice, piše agencija dpa.

Ukrajina tvrdi da Rusija bilježi velike gubitke, no da usprkos tome šalje brojne snage kod Vovčanska, prema kojem se kreće pet bataljuna.

Rusija je već okupirala Vovčansk na početku rata. Povukla se nakon ukrajinske ofenzive u jesen 2022. godine.

U to vrijeme u gradu je još živjelo oko 3,5 tisuća ljudi, objavila je Ukrajina tada.

Rusija je ponovni proboj prema regiji Harkiv pokrenula 10. svibnja. U zadnja dva dana osvojila je devet sela, tvrdi rusko ministarstvo obrane.

 
Nastavi čitati

Svijet

Kod Sheinovih dobavljača u Kini i dalje se radi 75 sati tjedno

Objavljeno

-

Radnici nekih dobavljača kineskog giganta brze mode Sheina i dalje rade 75 sati tjedno unatoč obećanju kompanije da će poboljšati uvjete. Nova istraga švicarske aktivističke skupine Public Eye nadovezala se na njezino izvješće iz 2021. godine, u kojem je utvrđeno da brojni zaposlenici na šest lokacija u Guangzhouu rade prekovremeno.

Prema ovoj organizaciji, koja je intervjuirala 13 zaposlenica u šest tvornica u Kini koje opskrbljuju Shein, prekomjerni prekovremeni rad i dalje je uobičajen za mnoge radnike.

Shein je za BBC rekao da naporno radi na rješavanju pitanja koja je pokrenulo izvješće Public Eyea i da je napravio značajan napredak u poboljšanju uvjeta.

Shein je brzo rastao otkako je osnovan 2008. i bio je jedna od mnogih internetskih kompanija koje su procvjetale tijekom karantene zbog pandemije covida. Njegova formula širokog asortimana jeftine odjeće – uz kampanje na Instagramu, TikToku i drugim društvenim medijima – pretvorila ga je u jednu od najvećih modnih kuća na svijetu.

Oslanja se na tisuće dobavljača, kao i ugovornih proizvođača, u blizini svog sjedišta u Guangzhouu te je u mogućnosti proizvesti novu odjeću u roku od nekoliko tjedana, a ne mjeseci.

U prosjeku rade 12 sati dnevno

Međutim, zaposlenica koja je 20 godina radila za šivaćim strojevima rekla je za Public Eye: “Radim svaki dan od 8 ujutro do 22.30 navečer i svaki mjesec uzimam jedan slobodan dan. Ne mogu si priuštiti više slobodnih dana jer to previše košta.”

Spomenutih 13 zaposlenica tvornice intervjuirano je u ljeto 2023. Ispitanici su radili na proizvodnim mjestima zapadno od sela Nancun u području Guangzhoua u južnoj Kini.

Public Eye se nije vratio u sam Nancun, koji je bio mjesto izvornih intervjua, tvrdeći da je atmosfera bila previše rizična zbog medijske pozornosti početnog izvješća.

Ispitanice u dobi između 23 i 60 godina rekle su da u prosjeku rade 12 sati dnevno, što ne uključuje pauze za ručak i večeru. Rekle su da obično rade šest do sedam dana u tjednu.

Sheinov Kodeks ponašanja za dobavljače kaže da radnici ne bi smjeli raditi duže od 60 sati tjedno, uključujući prekovremeni rad. Brend je priznao da je ovo dugoročni problem kada ga je Public Eye prvi put osvijestio 2021. godine.

U svom odgovoru na posljednje izvješće, Shein je rekao da je dugo radno vrijeme u sektoru zajednički izazov na čijem rješavanju brendovi, proizvođači i drugi faktori ekosustava moraju raditi zajedno. U odgovoru još stoji da to nije problem jedinstven za Shein, koji je predan odigrati svoju ulogu u poboljšanju situacije u vlastitom opskrbnom lancu.

Radnice su također tvrdile da se njihove plaće gotovo nisu promijenile od prve istrage i da variraju između 6000 i 10.000 juana mjesečno (663 do 1104 funte). Public Eye kaže da je osnovna plaća za radnice prije dodatka za prekovremeni rad 2400 juana (265 funti). Prema Asia Floor Wage Allianceu, plaća koja u Kini jamči normalan život iznosi oko 6512 juana (719 funti).

Ispitanice su tvrdile da u slučaju pogreške moraju napraviti izmjene na odjeći i da za to nisu plaćene.

“Tko god pogriješi, odgovoran je da to ispravi. Morate riješiti problem u svom radnom vremenu”, rekao je 50-godišnji nadzornik.

Mala djeca se čuvaju u tvornicama, tinejdžeri pakiraju stvari 

Radnice su također rekle da su primijetile porast broja nadzornih kamera u tvornicama i da vjeruju kako se snimke šalju Sheinu u stvarnom vremenu kako bi se mogli provoditi propisi.

Public Eye je također primijetio da se mala djeca čuvaju u tvornicama, da tinejdžeri pakiraju stvari i da se zabrana pušenja ne provodi.

U odgovoru za BBC, Shein je napisao da ulaže desetke milijuna dolara u jačanje upravljanja i usklađenosti u svom opskrbnom lancu.

“Aktivno radimo na poboljšanju prakse naših dobavljača, među ostalim da su radni sati dobrovoljni i da su radnici pravedno nagrađeni za ono što rade, a također prepoznajemo važnost suradnje u industriji kako bismo osigurali kontinuirano poboljšanje i napredak u ovom području. Kao rezultat naših napora, istraživanje koje smo proveli s našim revizorima otkrilo je da radnici u pogonima dobavljača Sheina u Kini zarađuju osnovne plaće koje su znatno više od prosječne lokalne minimalne plaće”, stoji u odgovoru Sheina.

Shein je za Public Eye rekao da su njegovi dobavljači dužni poštivati lokalne zakone i propise koji reguliraju plaće i radno vrijeme: “Tamo gdje se otkriju kršenja naše politike upravljanja poduzimamo čvrste mjere, uključujući prekid poslovnog odnosa.”

Što se tiče nadzornih kamera, Shein je za Public Eye rekao da su dobavljači sami donosili odluke o postavljanju kamera u svoje objekte te da kompanija nije imala pristup izvorima sigurnosnih kamera ili snimkama dobavljača.

Što se tiče djece u tvornicama, kompanija je za Public Eye odgovorila: “Strogo sprječavamo dječji rad. Sva kršenja tretiramo s najvećom ozbiljnošću.”

Priznaje se da tvorničko osoblje ponekad ima problema s usklađivanjem radnog vremena i brige o djeci, što može rezultirati time da radnici dovode svoju djecu na radno mjesto: “Svjesni toga, pružamo financijsku potporu dobavljačima za stvaranje centara za brigu o djeci unutar ili u blizini njihovih prostorija.”

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu