Connect with us

Svijet

Prihvaćena nova direktiva: Evo što to znači za vozače diljem Europe

Objavljeno

-

Jan Baborák/Unsplash

Europska regulativa za infrastrukturu alternativnih goriva (AFIR) službeno je prihvaćena kao zakon Europske unije, što znači da već od proljeća 2024. možemo očekivati značajna povećanja infrastrukture punionica diljem cijele Europe. Podsjetimo, na ovoj regulativi aktivno se radilo još od 2021. godine da bi danas stupila na snagu.

Regulativa AFIR postavlja ciljeve koji su obvezujući za sve zemlje članice, a kojima se propisuje koliko koja članica Europske unije mora postaviti punionica struje i punionica ostalih alternativnih goriva za laka i teška vozila. Dio ciljeva se postavlja prema broju električnih i plug-in hibridnih vozila, a dio ciljeva obvezuje zemlje članice da postavljaju punionice na strateškim koridorima. Prvi dio regulative AFIR obvezuje zemlje članice Europske unije da postavi punionice u ekvivalentu snage 1,3 kW za svako registrirano potpuno električno vozilo te 0,8 kW snage za svako plug-in hibridno vozilo. Krajem svake godine, počevši od sljedeće godine, ovaj uvjet mora biti ispunjen prema rastu broja registriranih električnih i plug-in hibridnih vozila.

Hrvatska je sredinom ove godine brojala oko 5.850 registriranih električnih vozila i oko 3.000 plug-in hibridnih vozila pa bi, prema trenutnoj situaciji, morala postaviti punjače ukupne snage 10.005 kW. To je ekvivalent 200 brzih punionica s 50 kW snage ili 100 ultra-brzih punionica sa 100 kW snage, objasnio je Hrvoje Prpić, predsjednik nacionalne udruge za e-mobilnost – Strujni krug.

Tek nakon što zemlja članica postigne udio električnih vozila od 15 posto u ukupnoj floti registriranih vozila, može se zatražiti ublažavanje ove mjere. U slučaju Hrvatske, to bi značilo nakon registriranih više od 270 tisuća električnih vozila, piše Zimo.

Punionice za osobna vozila na autocestama

Regulativa AFIR je postavila i obvezujuće ciljeve za postavljanje punionica na TEN-T koridoru – jedinstvenoj europskoj mreži prometnica koja povezuje sve glavne prometne točke u Europi – te postavljanje punionica na prometnicama koje su povezane s TEN-T koridorom. Time se želi osigurati puna pokrivenost punionicama duž glavne mreže Europske unije i omogućiti jednostavno putovanje električnim vozilima diljem EU. Za laka električna vozila (osobna vozila i laka dostavna vozila) postavljeni su ciljevi prema kojima je, do kraja 2025. godine, na svakih 60 kilometara TEN-T koridora potrebno postaviti stajališta s minimalnom dostupnom snagom od 400 kW. Navedena dostupna snaga može se po želji rasporediti na veći broj punionica, ali uvjet je da barem jedna punionica pruža snagu 150 kW.

Do kraja 2027. godine očekuje se od zemalja članica da se minimalna dostupna snaga na stajalištu poveća na 600 kW te da na svakom od tih stajališta barem dvije punionice pružaju snagu od 150 kW.

Punionicom snage 150 kW prosječno električno vozilo može se napuniti već za 15-20 minuta, a s obzirom na to da se vozači električnih vozila inače nadopunjavaju samo koliko im je potrebno do odredišta, možemo očekivati da će se već svakih 5-10 minuta izmjenjivati vozila na ovakvim punionicama, dodaje Prpić.

TEN-T koridor u Hrvatskoj obuhvaća autoceste na relacijama Ljubljana – Zagreb i Varaždin – Rijeka pa dio AFIR-a koji nam je iznimno bitan je i za dio prometnica koje su povezane s TEN-T koridorom, odnosno ostatak hrvatskih autocesta i državnih cesta. Cilj AFIR-a je da se do kraja 2027. godine punionicama za laka električna vozila opremi barem 50 posto prometnica koje se povezuju s TEN-T koridorom, a do kraja 2030. godine već sve takve prometnice budu opremljene.

Za spomenute prometnice se zemlje članice obvezuju da na svakih 60 kilometara imaju stajalište u oba smjera koje će imati ukupnu snagu 300 kW te barem jednu punionicu snage 150 kW, a plan je da se do kraja 2035. godine spomenuta ukupna snaga podigne na 600 kW te od toga barem da dvije punionice imaju dostupnu snagu od 150 kW.

Infrastruktura punionica za kamione i autobuse

AFIR zahtjeva da se i za teška električna vozila (kamioni i autobusi) do kraja 2025. godine barem 15 posto TEN-T koridora pokrije stajalištima s minimalno 1.400 kW raspoređenih na veći broj punjača te da barem jedan od tih punjača pruža snagu od 350 kW. Do kraja 2027. godine zahtjeva se da je već 50 posto TEN-T koridora opskrbljeno stajalištima s po minimalno 2.800 kW ukupne snage i barem dva punjača snage 350 kW.

Kao što postoje posebni zahtjevi za teška električna vozila na TEN-T koridoru, regulativa AFIR zahtjeva da se za ista osigura infrastruktura punionica i na prometnicama koje su povezane s TEN-T koridorom. Cilj AFIR-a je da se do kraja 2027. godine punionicama za teška električna vozila opremi barem 50 posto takvih prometnica koje se povezuju s TEN-T koridorom, a do kraja 2030. godine već sve takve prometnice budu opremljene. Minimalni zahtjevi za teška električna vozila do kraja 2027. godine su stajališta u oba smjera koja bi imala minimalnu dostupnu snagu od 1.400 kW te barem jednu punionicu snage 350 kW, a do kraja 2030. godine bi takva stajališta trebala biti na svakih 100 kilometara s minimalnom ukupnom snagom od 1.500 kW.

Jednostavnije plaćanje

Plaćanje punjenja električnih vozila također bi trebalo postati puno jednostavnije. Sve punionice električnih vozila, snage veće od 50 kW, koje će biti postavljene nakon travnja sljedeće godine morat će biti opremljene čitačima kartica za plaćanje ili imati uređaj za mogućnost beskontaktnog plaćanja karticom pa tako neće biti potrebe za brojnim aplikacijama, pojašnjava Prpić.

Dosadašnje punionice takvih snaga također će morati biti opremljene takvim uređajima za jednostavnije plaćanje bankovnim karticama, ali Europska komisija je operatorima odlučila pružiti dvije godine da dodatno opreme dosadašnju infrastrukturu. S druge strane, za punionice manje snage od 50 kW, punjenje će se i dalje moći pokretati putem mobilnih aplikacija ili jednostavnih QR kodova na punionicama.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Golema santa leda se odlomila na Antarktici. Nastala pukotina od 14 kilometara

Objavljeno

-

Velika santa leda odlomila se od ledene ploče Brunt na Antarktici, objavila je istraživačka organizacija British Antarctic Survey (BAS). Santa leda, veličine 380 četvornih kilometara, odvojila se u ponedjeljak, nekoliko tjedana nakon što se u ledu otvorila pukotina od čak 14 kilometara.

Ovakvo odvajanje golemog komada leda od ledenjaka ili od ledene mase treće je u regiji u posljednje četiri godine.

Znanstvenici BAS-a u tom su području uočili nestabilnosti još prije više od deset godina, zbog čega je britanska istraživačka stanice Halley godine 2016. premještena 20 kilometara u unutrašnjost. Istraživač BAS-a Oliver Marsh je rekao da je “ovakvo odvajanje leda bilo očekivano još prije osam godina, zbog čega se sveukupna površina ledene ploče smanjila na najmanju moguću mjeru od početka praćenja.”

U objavi za javnost istraživači BAS-a su istaknuli da događaj nije povezan s klimatskim promjenama. U bazi Halley znanstvenici borave u razdoblju od studenoga do ožujka, odnosno za vrijeme antarktičkog ljeta. Područje se u ostatku godine prati pomoću satelitskih snimaka.

 
Nastavi čitati

Svijet

Umro Toni Montano

Objavljeno

-

By

Glazbenik Toni Montano preminuo je danas u 62. godini.

Toni Montano rođen je kao Velibor Miljković u Beogradu 1962. godine.

Miljković je započeo karijeru kao pjevač u punk rock bendu Radost Evrope, koji je formiran 1979. godine. Kroz bend je prošao veliki broj glazbenika, uključujući Dimeta Todorova koji je kasnije bio član Partibrejkersa i Slobodana Loku Neškovića koji je kasnio bio član benda Urbana gerila. Bend je imao probe i uglavnom nastupao u beogradskom Studentskom kulturnom centru, a uglavnom su izvodili pjesme punk rock grupe Ramones, ali i svoje. Bend je prestao s radom 1985. godine, a dio materijala našao se na Miljkovićevom debitantskom albumu, koji je počeo solu karijeru nakon raspuštanja benda. Na festivalu MESAM osvojio je tri nagrade, piše Nova.rs.

Posljednji studijski album “Srećan rođendan“ objavio je 1999. godine, a singl “Neću da budem šljam“ 2021. godine.

 
Nastavi čitati

Svijet

Cijene nafte pale

Objavljeno

-

Cijene nafte pale su danas na međunarodnim tržištima na 82 dolara budući da se rast zaliha u SAD-u nadovezao na strahovanja ulagača da će oklijevanje američke središnje banke sa snižavanjem troškova zaduživanja zakočiti gospodarstvo i potražnju za energentima.

Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila niža za 87 centi nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 82,01 dolar. U gotovo istom iznosu barel je pojeftinio i na američkom tržištu gdje se njime trgovalo po 77,85 dolara.

Čeka se objava zapisnika sa zadnjeg sastanka FED-a

U fokusu je trgovaca rast zaliha nafte u SAD-u u prošlom tjednu, prema tržišnim izvorima koji se pozivaju na podatke udruge proizvođača API. Na pragu sezone vožnje zalihe sirove nafte porasle su po njihovim navodima za 2,48 milijuna barela, a zalihe benzina za 2,1 milijun barela.

Vlada će objaviti službene podatke tijekom dana. Signal slabije potražnje u vodećem svjetskom potrošaču nadovezao se na strahovanja da će visoki troškovi zaduživanja u SAD-u zakočiti gospodarstvo i potražnju za energentima.  

“Trebalo bi pričekati sa sniženjem kamatnih stopa”

Dužnosnici američke središnje banke rekli su u utorak da bi sa sniženjem kamatnih stopa trebalo pričekati još nekoliko mjeseci i uvjeriti se da se inflacija uistinu spušta prema ciljanih dva posto.

Analitičari sada čekaju objavu zapisnika s prošle sjednice Fedovog odbora za otvoreno tržište (FOMC).

“Zapisnici Saveznog odbora za otvoreno tržište (FOMC) bit će pomno proučeni zbog Fedove procjene o neravnomjernoj inflaciji u prvom tromjesečju i mogućih naznaka o datumu i razmjerima smanjenja kamatnih stopa u 2024.”, objasnili su u izvješću analitičari ANZ-a.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je izvijestila da je u utorak barel košarice nafte njezinih članica pojeftinio 93 centa, na 83,58 dolara.

 
Nastavi čitati

U trendu