Connect with us

Svijet

Objavljena prva prognoza za zimu

Objavljeno

-

Prva prognoza za zimu 2023./2024. pokazuje očit utjecaj novog događaja El Nino. Postoji izražena promjena u uzorcima struje u usporedbi s prošlom godinom, s pojavom trendova za dinamičke vremenske obrasce u središnjim i istočnim dijelovima Sjedinjenih Američkih Država i sjevernoj Europi.

Globalni meteorološki sustav je složen, s mnogo velikih i malih klimatskih utjecaja. Rastući događaj El Nino bit će glavni faktor za zimsku sezonu 2023./2024. na sjevernoj hemisferi, piše Severe Weather Europe.

Učinci ENSO-a (El Nino Southern Oscillation/Južna oscilacija El Nina) mnogo su manje izravni u Europi nego u Sjevernoj Americi jer su uključeni i drugi čimbenici, poput postojećeg uzorka tlaka u Sjevernom Atlantiku, piše Severe Weather Europe.

Gledajući prvo temperaturu, možemo vidjeti zanimljiv hladni signal nad sjevernom Europom. Također postoji hladniji signal iznad zapadne Europe, dok su temperature više od normalnih prema istoku u prosječnoj zimi. Ove zime moglo bi biti više oborina u sjeverozapadnoj Skandinaviji i nad dijelovima središnje i jugoistočne Europe. Zapadna Europa je obično suša tijekom zime.

Čini se da će najveći potencijal za snježne oborine biti iznad i oko alpskog područja i prema višim nadmorskim visinama jugoistočne Europe. I, naravno, nad sjeverozapadnim dijelovima Skandinavije.

Modeli samo sugeriraju

Čak i da su modeli 100% točni, to ne znači da će takvi vremenski uvjeti trajati tri mjeseca zaredom. Samo sugeriraju kako bi vremenski obrasci mogli izgledati većinu vremena.

ECMWF model se često naziva najpouzdanijim modelom. Ali niti jedna dugoročna/sezonska prognoza ne može se nazvati “pouzdanom”. To je zato što gledamo samo trendove i kako bi se vremenski obrasci mogli razvijati u velikoj mjeri tijekom dugog vremenskog razdoblja, piše Severe Weather.

Prognoza uzorka zimskog tlaka iz ECMWF-a pokazuje tipičan vremenski obrazac za El Nino. Imamo zonu niskog tlaka iznad sjevernog Pacifika i pojas anomalija niskog tlaka preko juga SAD-a i sjeverne Europe. Mjesečna NAO prognoza ECMWF-a zapravo nagovještava negativne trendove sredinom i krajem zime. To bi povećalo šanse za hladnoću na istoku SAD-a i dijelovima Europe.

Negativan NAO indeks znači viši tlak nad krajnjim sjevernim Atlantikom, što znači slabiju cirkulaciju polarne struje iznad sjevernog Atlantika i lakše ispuštanje hladnijeg zraka u istočni dio SAD-a i dijelove Europe.

Europa ima natprosječne temperature na zapadu. Ali sa zonom niskog tlaka naznačenom nad sjevernom Europom, to povećava šanse za sjeverni tok u kopno, stvarajući neutralnu zonu iznad Skandinavije i može se proširiti u budućim ažuriranjima.

Gledajući prognozu površinske temperature nad Europom, vidimo da su površinske temperature uglavnom iznad normale diljem kontinenta. Ali postoji neutralna zona nad sjeveroistočnim dijelovima kontinenta.

Što se tiče prognoze oborine, možemo vidjeti da Europa ima jak signal za natprosječnu količinu oborine. To povećava potencijal snježnih padalina uglavnom iznad alpskog područja i Skandinavije.

Snijeg ispod prosjeka

“Izradili smo posebnu prognozu snježnih padalina iz podataka ECMWF-a koje je donio projekt Copernicus-EU. Kako podaci za veljaču još nisu dostupni, pogledat ćemo razdoblje od studenog do siječnja.

Nad Europom će uglavnom padati snijeg ispod prosjeka, osim nad središnjim dijelovima Skandinavije i Alpama te dijelovima prema istoku.

Naš drugi model je model CanSIPS iz kanadskog meteorološkog ureda. Naziv je kratica za Canadian Seasonal and Interannual Prediction System (CanSIPS). Sastoji se od dva povezana modela fizičke klime atmosfera-ocean-kopno.

Ovaj model pokazuje zanimljiv El Nino, kojeg smo već vidjeli u povijesnoj analizi. Zona visokog tlaka nalazi se iznad Kanade i Grenlanda, s odgovorom niskog tlaka iznad SAD-a, sjevernog Pacifika i Europe. Veliko područje tople anomalije proteže se od Kanade do polarnih područja. Prognozira se anomalija hladnog zraka iznad središnjeg i istočnog dijela SAD-a i sjeverne Europe.

Gledajući bliže površinske temperature iznad Europe, vidimo tople anomalije usmjerene na središnje i južne dijelove kontinenta. Hladna anomalija je nad sjevernim dijelovima, s povremenim proširenjima u središnju Europu.

Gledajući oborine, Cansipsova prognoza slična je ECMWF-ovoj. Kanadski model pokazuje više oborina u većem dijelu srednje i južne Europe. Za sjevernu Europu prognozira se manje oborina”, pišu.

Objavili i skraćenu prognozu

“Čitanje slika i opisa može biti pomalo zbunjujuće. Dakle, da sve pojednostavimo, evo što ukratko nudi prva prognoza za zimsku sezonu 2023./2024”, pojašnjavaju.

Očekuje se da će Europa imati toplije temperature od prosjeka u većem dijelu zapadnog i središnjeg dijela kontinenta. Niže temperature bit će izraženije u sjevernim i sjeveroistočnim dijelovima kontinenta.

To znači da će glavni način cirkulacije nad Europom biti od sjevera prema jugu, što znači sjeverno strujanje nad Europom. Mogući scenariji snježnih oborina nad središnjom Europom bit će vezani uz intenzitet sjevernog strujanja i pojedinih hladnih fronti koje se spuštaju sa sjevera.

Modeli se ne slažu 100% oko uzorka u sjevernom Atlantiku. Glavni ključ je položaj i snaga potencijalne zone visokog tlaka iznad Islanda/Grenlanda u odnosu na sjevernoamerički uzorak.

Što se tiče oborina, više ih se očekuje se središnjom i južnom Europom. Prognoza snježnih oborina pokazuje manje snježnih oborina u Europi, unatoč više padalina općenito, osim u višim predjelima”, piše SWE.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat

Objavljeno

-

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je rat između Rusije i Ukrajine doveo Europu do “povijesne prekretnice”, naglasivši da američki predsjednik Donald Trump “nije odustao od svoje namjere da donese mir Ukrajini”.

Orban je rekao da se Europa sada suočava s “dva moguća puta”.

“Možemo se vratiti s ove slijepe ulice i konačno se ujediniti iza mirovne inicijative predsjednika Trumpa, uključujući i briselske birokrate. To bi zahtijevalo od čelnika koji zagovaraju rat da se suoče s činjenicom da su u protekle tri i pol godine trošili teško zarađeni novac Europljana na rat koji se ne može dobiti na bojnom polju”, rekao je.

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Druga opcija, rekao je, vodi “izravno u rat”.

“Ako europski čelnici koji zagovaraju rat nastave slati novac i oružje Ukrajini bez podrške Sjedinjenih Država, otvorit će put europsko-ruskom sukobu. Europa samo previše dobro zna kamo taj put vodi, a posljedice su oduvijek bile tragične”, rekao je Orbán.

Naglasio je da “nema sumnje koji put Mađarska bira, to je put mira.“

“Ovo je mandat koji nam je dao mađarski narod, a diktiraju ga moral i zdrav razum. Danas u tom duhu šaljem pismo predsjedniku Europske komisije“, dodao je.

 
Nastavi čitati

Svijet

Slovenci sutra izlaze na referendum o potpomognutom samoubojstvu

Objavljeno

-

Slovenci sutra biraju hoće li podržati ili odbaciti nedavno usvojeni “Zakon o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života”, na drugom referendumu u dvije godine o potpomognutom samoubojstvu. Slovenija je postala prva istočnoeuropska zemlja koja je legalizirala potpomognuto samoubojstvo, ali to možda promijeni rezultat sutrašnjeg zakonodavnog referenduma.

Slovenski je parlament u srpnju ove godine usvojio zakon s 50 glasova “za” i 34 “protiv”, a troje zastupnika bilo je suzdržano. Prethodno je 2024. godine 55 posto birača na savjetodavnom referendumu podržalo pravo na potpomognuto samoubojstvo. Inijacitivu za referendum potpisalo više od 46.000 građana
Ubrzo se pojavila inicijativa za referendum o odbacivanju zakona koji je pokrenula skupina na čelu s konzervativnim aktivistom Alešom Primcem i ima potporu oporbe, crkve i dijela zdravstvenih stručnjaka. Potpisalo ju je više od 46.000 građana.

Birači će na referendumu morati odgovoriti na pitanje: “Jeste li za uvođenje zakona o potpomognutom umiranju, koji je Državni zbor usvojio na sjednici 24. srpnja 2025.?”

Za odbacivanje zakona moraju se zadovoljiti dva uvjeta – da većina birača koji izađu na referendum glasaju protiv te da najmanje 20 posto svih birača glasa protiv. Prema podacima slovenskog ministarstva unutarnjih poslova, Slovenija ima 1.696.025 registriranih birača. Minimalan broj glasova potrebnih za odbacivanje zakona iznosi 339.205, prenijela je ranije STA. Što piše u izglasanom zakonu?
Prema izglasanom Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života, pacijenti u Sloveniji dobili bi pristup potpomognutom samoubojstvu. Ukoliko se uvaži zahtjev pacijenta, isti će dobiti supstancu kojom će si sam okončati život.

Pacijenti će morati dva puta izraziti svoju namjeru svom liječniku prije podnošenja formalnog zahtjeva, što će onda morati odobriti neovisni liječnik. Njihovu sposobnost donošenja odluke također će procijeniti psihijatar. Zdravstvenim radnicima se zadržava pravo da odbiju sudjelovati u ovoj proceduri.

Pravo neće moći biti korišteno u slučajevima neizdržive patnje koja je posljedica mentalne bolesti i za mlađe od 18 godina. Eutanazija, odnosno smrt od ruke njegovatelja na zahtjev bolesnika, ostaje zabranjena.

Prvi djelomični rezultati očekuju se nakon zatvaranja birališta u 19 sati, a službeni rezultat bit će potvrđen tek nakon 4. prosinca, kada se potvrdi konačan broj birača i utvrdi je li postignut kvorum za odbacivanje zakona, objavila je STA.

 
Nastavi čitati

Svijet

Institut: Gotovo desetina njemačkih kompanija u kritičnom stanju

Objavljeno

-

Gotovo svaka deseta njemačka tvrtka smatra da se nalazi u kritičnom stanju, a posebno je teška situacija u sektoru maloprodaje, pokazalo je u petak istraživanje instituta Ifo.

U listopadu ove godine 8,1 posto tvrtki iskazalo je bojazan za opstanak, nasuprot njih tek 7,3 posto u istom razdoblju prošle godine, objavio je institut za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Münchenu.

“Broj korporativnih stečajeva stoga će vjerojatno ostati visok u mjesecima koji dolaze”, rekao je voditelj istraživanja u Ifou Klaus Wohlrabe.

Nedostatak narudžbi najveća prijetnja
Tvrtke u svim sektorima najvećom prijetnjom smatraju nedostatak narudžbi budući da im donosi uska grla u likvidnosti.

Pritišću ih i povećani operativni i troškovi radnika te slabija potražnja koja im smanjuje prihod, a dodatne probleme stvara im i birokracija.

“Zbog nedostatka novih narudžbi, slabe potražnje i sve jače međunarodne konkurencije, brojne tvrtke su pod pritiskom”, dodao je Wohlrabe.

Maloprodaja i usluge najugroženije
U posebno je teškom položaju, prema institutu, maloprodajni sektor, s 15 posto ispitanika koji imaju izrazite ekonomske probleme. U listopadu lani njihov je udio iznosio 13,8 posto.

Strah od stečaja pojačan je i u uslužnom sektoru, pokazalo je istraživanje, pa tako otprilike 7,6 posto tvrtki smatra da im je ekonomski opstanak ugrožen. U listopadu lani njihov udio iznosio je 5,8 posto.

Situacija u industriji neznatno se pak poboljšala, prema padu udjela tvrtki koje stanje ocjenjuju kritičnim za pola postotna boda, na 8,1 posto.

Osjetno je pak splasnuo pesimizam među građevinskim tvrtkama, zahvaljujući pojačanoj aktivnosti, pa se udio tvrtki koje strahuju za opstanak spustio sa 7,9 na 6,3 posto.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu