Connect with us

Svijet

Europa skrenula udesno: Birači se okupljaju oko neonacista, ksenofoba i rasista

Objavljeno

-

Image by Ana Carolina Mantelli from Pixabay

Jačanje desno orijentirane političke stranke AfD u Njemačkoj već je neko vrijeme predmet rasprava, no i druge zemlje članice Europske unije bilježe sve snažniju podršku birača desnim opcijama, čak i onima s upitnim ili jasno radikalnim stavovima.

Španjolska je bila poput posljednje utvrde ljevice u Uniji, ali je i ona pala prije mjesec dana. Naime, na lokalnim i regionalnim izborima vladajući lijevi savez premijera Pedra Sancheza osvojio je samo 28 posto glasova i potom za 23. srpnja raspisao prijevremene savezne parlamentarne izbore.

Pobjednik lokalnih izbora je konzervativna narodna stranka PP s 31 posto osvojenih glasova i novom nadom: Isabel Dias Ayuso iz Madrida. Ona u nastupima ismijava feminizam, ravnopravnost spolova, zaštitu manjina, prava trans osoba i zaštitu klime, piše Deutsche Welle.

Također, desni ekstremisti Vox, osvojili su sedam posto glasova i u mnogim dijelovima Španjolske sudjelovat će u vlasti. Nije slučajno da im je na uspjehu čestitao mađarski premijer Viktor Orban, koji glasi kao uzor europskoj desnici.

Ali, daleko od toga da su Španjolska, Njemačka i Mađarska usamljeni primjeri ili iznimke. Francuskom sve silovitije maršira desničarska Nacionalna fronta kojoj je na čelu Marine Le Pen. Od izbora do izbora, dobiva sve veću podršku i nije isključeno da u budućnosti ostvari cilj i dođe na čelo Francuske.

Talijanska premijerka Giorgia Meloni u listopadu je preuzela vlast, a pomalo zastrašuje činjenica da se njena stranka Braća Italije ne srami fašističkih korijena, dapače. Na grbu su joj zeleni, bijeli i crveni plame, što simbolizira vječni plamen, vidljiv i na Mussolinijevom grobu. Upravo njega kao političku veličinu vidi i Meloni, čija je karijera počela u jednoj neofašističkoj omladinskoj organizaciji.

Ni Švedska nije imuna od zaokreta udesno. Sve više birača osvaja Jimmie Akesson, lider Švedskih demokrata, koji u stilu bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa želi ponovno učiniti Švedsku velikom. Popularnost pridobiva tvrdnjama da su muslimani najveća prijetnja zemlji od Drugog svjetskog rata.

I susjedi im Finci također koriste manjine kako bi ojačali desnu poziciju i stigli do vlasti. Stranka Finaca dio je vlasti, a njena čelnica Riikka Purra ministrica je financija. Iako je u prošlosti zagovarala zelene opcije, napravila je zaokret i migrante vidi kao jedan od glavnih problema Finske.

Ipak, vjerojatno je najopasnije u Slovačkoj, gdje su neonacisti L’SNS već u parlamentu sa 17 mandata, a na izvanrednim izborima 30. rujna očekuju i više. Njihov čelnik Marian Kotleb je čak dobio uvjetnu kaznu zatvora prošle godine jer je promovirao ideologiju koja ugrožava demokraciju. Zato se morao odreći mandata u nacionalnom parlamentu, no to mu je samo bila reklama. Njegovi pristaše sad još žešće promoviraju netrpeljivost prema Romima, Židovima, homoseksualcima i drugim manjinama.

Posljednji koji su se okrenuli desnoj opciji jesu Grci, gdje je prošle nedjelje pobijedio konzervativac Kiryakios Mitsotakis. Uz to, desničarska populistička stranka Grčko rješenje, ultranacionalistički i ultrareligiozni Niki te Spartanci, kao nasljednici neonacističke stranke Zlatna zora, koja je 2020. zabranjena, su s gotovo 13 posto glasova ušli u parlament.

Kod Poljaka pak ne posustaju Pravo i pravda, konzervativci nacionalno-konzervativna, kršćansko-demokratska i desničarsko-populistička politička stranka, koja ima više nego problematičan odnos s manjinama, ali i odnosu prema ženama.

Iako još uvijek desne opcije ne ugrožavaju u potpunosti vlast, sve su popularnije i u Nizozemskoj, Austriji, Danskoj…

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat

Objavljeno

-

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je rat između Rusije i Ukrajine doveo Europu do “povijesne prekretnice”, naglasivši da američki predsjednik Donald Trump “nije odustao od svoje namjere da donese mir Ukrajini”.

Orban je rekao da se Europa sada suočava s “dva moguća puta”.

“Možemo se vratiti s ove slijepe ulice i konačno se ujediniti iza mirovne inicijative predsjednika Trumpa, uključujući i briselske birokrate. To bi zahtijevalo od čelnika koji zagovaraju rat da se suoče s činjenicom da su u protekle tri i pol godine trošili teško zarađeni novac Europljana na rat koji se ne može dobiti na bojnom polju”, rekao je.

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Druga opcija, rekao je, vodi “izravno u rat”.

“Ako europski čelnici koji zagovaraju rat nastave slati novac i oružje Ukrajini bez podrške Sjedinjenih Država, otvorit će put europsko-ruskom sukobu. Europa samo previše dobro zna kamo taj put vodi, a posljedice su oduvijek bile tragične”, rekao je Orbán.

Naglasio je da “nema sumnje koji put Mađarska bira, to je put mira.“

“Ovo je mandat koji nam je dao mađarski narod, a diktiraju ga moral i zdrav razum. Danas u tom duhu šaljem pismo predsjedniku Europske komisije“, dodao je.

 
Nastavi čitati

Svijet

Slovenci sutra izlaze na referendum o potpomognutom samoubojstvu

Objavljeno

-

Slovenci sutra biraju hoće li podržati ili odbaciti nedavno usvojeni “Zakon o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života”, na drugom referendumu u dvije godine o potpomognutom samoubojstvu. Slovenija je postala prva istočnoeuropska zemlja koja je legalizirala potpomognuto samoubojstvo, ali to možda promijeni rezultat sutrašnjeg zakonodavnog referenduma.

Slovenski je parlament u srpnju ove godine usvojio zakon s 50 glasova “za” i 34 “protiv”, a troje zastupnika bilo je suzdržano. Prethodno je 2024. godine 55 posto birača na savjetodavnom referendumu podržalo pravo na potpomognuto samoubojstvo. Inijacitivu za referendum potpisalo više od 46.000 građana
Ubrzo se pojavila inicijativa za referendum o odbacivanju zakona koji je pokrenula skupina na čelu s konzervativnim aktivistom Alešom Primcem i ima potporu oporbe, crkve i dijela zdravstvenih stručnjaka. Potpisalo ju je više od 46.000 građana.

Birači će na referendumu morati odgovoriti na pitanje: “Jeste li za uvođenje zakona o potpomognutom umiranju, koji je Državni zbor usvojio na sjednici 24. srpnja 2025.?”

Za odbacivanje zakona moraju se zadovoljiti dva uvjeta – da većina birača koji izađu na referendum glasaju protiv te da najmanje 20 posto svih birača glasa protiv. Prema podacima slovenskog ministarstva unutarnjih poslova, Slovenija ima 1.696.025 registriranih birača. Minimalan broj glasova potrebnih za odbacivanje zakona iznosi 339.205, prenijela je ranije STA. Što piše u izglasanom zakonu?
Prema izglasanom Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života, pacijenti u Sloveniji dobili bi pristup potpomognutom samoubojstvu. Ukoliko se uvaži zahtjev pacijenta, isti će dobiti supstancu kojom će si sam okončati život.

Pacijenti će morati dva puta izraziti svoju namjeru svom liječniku prije podnošenja formalnog zahtjeva, što će onda morati odobriti neovisni liječnik. Njihovu sposobnost donošenja odluke također će procijeniti psihijatar. Zdravstvenim radnicima se zadržava pravo da odbiju sudjelovati u ovoj proceduri.

Pravo neće moći biti korišteno u slučajevima neizdržive patnje koja je posljedica mentalne bolesti i za mlađe od 18 godina. Eutanazija, odnosno smrt od ruke njegovatelja na zahtjev bolesnika, ostaje zabranjena.

Prvi djelomični rezultati očekuju se nakon zatvaranja birališta u 19 sati, a službeni rezultat bit će potvrđen tek nakon 4. prosinca, kada se potvrdi konačan broj birača i utvrdi je li postignut kvorum za odbacivanje zakona, objavila je STA.

 
Nastavi čitati

Svijet

Institut: Gotovo desetina njemačkih kompanija u kritičnom stanju

Objavljeno

-

Gotovo svaka deseta njemačka tvrtka smatra da se nalazi u kritičnom stanju, a posebno je teška situacija u sektoru maloprodaje, pokazalo je u petak istraživanje instituta Ifo.

U listopadu ove godine 8,1 posto tvrtki iskazalo je bojazan za opstanak, nasuprot njih tek 7,3 posto u istom razdoblju prošle godine, objavio je institut za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Münchenu.

“Broj korporativnih stečajeva stoga će vjerojatno ostati visok u mjesecima koji dolaze”, rekao je voditelj istraživanja u Ifou Klaus Wohlrabe.

Nedostatak narudžbi najveća prijetnja
Tvrtke u svim sektorima najvećom prijetnjom smatraju nedostatak narudžbi budući da im donosi uska grla u likvidnosti.

Pritišću ih i povećani operativni i troškovi radnika te slabija potražnja koja im smanjuje prihod, a dodatne probleme stvara im i birokracija.

“Zbog nedostatka novih narudžbi, slabe potražnje i sve jače međunarodne konkurencije, brojne tvrtke su pod pritiskom”, dodao je Wohlrabe.

Maloprodaja i usluge najugroženije
U posebno je teškom položaju, prema institutu, maloprodajni sektor, s 15 posto ispitanika koji imaju izrazite ekonomske probleme. U listopadu lani njihov je udio iznosio 13,8 posto.

Strah od stečaja pojačan je i u uslužnom sektoru, pokazalo je istraživanje, pa tako otprilike 7,6 posto tvrtki smatra da im je ekonomski opstanak ugrožen. U listopadu lani njihov udio iznosio je 5,8 posto.

Situacija u industriji neznatno se pak poboljšala, prema padu udjela tvrtki koje stanje ocjenjuju kritičnim za pola postotna boda, na 8,1 posto.

Osjetno je pak splasnuo pesimizam među građevinskim tvrtkama, zahvaljujući pojačanoj aktivnosti, pa se udio tvrtki koje strahuju za opstanak spustio sa 7,9 na 6,3 posto.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu