Connect with us

Svijet

EU u borbi protiv apartmana: Uvode se stroga ograničenja, evo što se mijenja

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Iznajmljivanje apartmana turistima je muka s kojom se bori čitav niz gradova Europe. Apartmana je sve više, stanova i stanovnika sve manje – a konačno i Bruxelles sprema nova pravila.

Najgore je u turističkim odredištima koja i sama nisu osobito velika – kao što je Palma na Mallorci. Sve više vlasnika stanova ih iznajmljuju turistima, što znači i da stanovnici toga grada jedva mogu platiti te cijene – ispod 900 eura mjesečno je praktično nemoguće nešto naći.

Makar vlasnici dobro zarađuju, to je ukupno uzevši katastrofa: furešti jedva imaju ikakvog obzira i prema zgradi i prema susjedima, u sezoni je i ugostiteljima i trgovcima nemoguće naći smještaj za nekoga tko bi radio kod njih, a izvan sezone čitave ulice padaju u mrtvilo Potemkinovog sela. Što je najgore, mnogi ti apartmani se iznajmljuju “na crno” tako da nema niti prihoda od poreza, piše DW.

Tu je i vlada u Madridu shvatila kako se prvo treba isprsiti i platiti 700 tisuća eura za “akcijski plan” grada. Broj kontrolora je povećan s 15 na 20, ali što je još važnije, dobili su i kreditne kartice s kojima se mogu pretvarati da su turisti i knjižiti neki smještaj. Jer jedino tako se često uopće može saznati gdje se točno nalazi taj apartman i tko ga iznajmljuje.

Novina je još jedna: makar je to Španjolska, radi se i preko vikenda jer su mnogi uopće postavljali svoje oglase na portale tek u subotu – i skidali ih u nedjelju navečer, znajući da službenici ne rade. Toga više nema, kaže povjerenik za turizam Antreu Serra: sad se vodi ozbiljna bitka protiv ilegalnih apartmana.

Nije kriv posrednik!

A to je problem koji muči i velegradove kao što su Pariz, Amsterdam, Rim… Uvode se stroga ograničenja broja apartmana, dozvolu za turističko iznajmljivanje je već gotovo nemoguće dobiti, ali i dalje je sve manje stanova iz kojih domaćice ujutro odlaze u kupovinu za ručak, a mališani u školu, nego naviru turisti sa svojim koferima. Svi registri i propisi vode tek da se mnogo toga odvija mimo bilo kakvih zakona, tako da i talijanska ministrica turizma Daniela Santanche vapi kako “trebamo nekakvu pravu regulaciju”.

Jer problem su i platforme kao što je Airbnb: tamo je u ponudi već na stotine tisuća apartmana diljem Europe, ali kad je Balearsko otočje krenulo i u kazneni postupak protiv tog portala što se na njemu nude i ilegalni apartmani, sud je internetski portal oslobodio krivice. Jer on je tek posrednik, krivac je vlasnik apartmana. Na to se u Bruxellesu požalio i balearski ministar turizma Iago Negueruela za kojeg je “neprihvatljivo da platforme kao što je Airbnb nude apartmane koji su ilegalni“”.

Samo one s dozvolom

Upravo je to put kojim želi krenuti i Europska unija: u svim članicama će se uvesti obaveza registriranja apartmana koji se izdaju turistima, a takvi portali će morati provjeriti ima li taj apartman i dozvolu da bi ga uopće smjeli postaviti u svoju ponudu. Europska komisija je uvjerena kako će tako „biti znatno manje ilegalnih ponuda“, kao i da će tako biti “većih mogućnosti nadležnim službama ublažiti štetne posljedice takvih kratkoročnih iznajmljivanja stanova”.

Ova europska uredba bi mogla stupiti na snagu već sljedeće godine, a to jedva čekaju u mnogim gradovima EuropeJanet Sanz iz Barcelone vjeruje kako je to “prvi korak u pravom smjeru”, a traži još stroža pravila za internetske portale koji nude apartmane. I u Berlinu jedva čekaju novu europsku uredbu: tajnik za europske integracije ovog grada-pokrajine Gerry Woop misli da je već i ova uredba “praktična“ i kako će im pomoći u boljem nadzoru i kažnjavanju prijestupnika, piše DW.

A kad od globe zaboli glava…

Jer i Berlin stenje od ovog problema: “normalnim” Berlinčanima je već gotovo nemoguće naći stan koji će moći plaćati, a još 2019. je samo na Airbnb u ponudi bilo 26.500 apartmana u Berlinu – a od onda ih je najvjerojatnije još i više. A niti Airbnb nije jedini portal u ovom poslu. I u Berlinu vladaju stroga pravila o izdavanju apartmana, ali nadzor je veoma težak – a sankcije i protiv prijestupnika praktično nikakve, žali se Woop.

Kad je riječ o sankcijama, to je na nacionalnim vladama da nešto učine – ako to doista žele. Vratimo se na Mallorcu i njihovom “akcijskom planu”: u prva tri mjeseca je provjereno 337 slučajeva izdavanja apartmana, a u 45 slučajeva je započet postupak i naplate novčane kazne. A to je na Mallorci loša vijest za vlasnika takvog ilegalnog apartmana: predviđena je globa u iznosu od 40.000 pa sve do 400.000 eura.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat

Objavljeno

-

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je rat između Rusije i Ukrajine doveo Europu do “povijesne prekretnice”, naglasivši da američki predsjednik Donald Trump “nije odustao od svoje namjere da donese mir Ukrajini”.

Orban je rekao da se Europa sada suočava s “dva moguća puta”.

“Možemo se vratiti s ove slijepe ulice i konačno se ujediniti iza mirovne inicijative predsjednika Trumpa, uključujući i briselske birokrate. To bi zahtijevalo od čelnika koji zagovaraju rat da se suoče s činjenicom da su u protekle tri i pol godine trošili teško zarađeni novac Europljana na rat koji se ne može dobiti na bojnom polju”, rekao je.

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Druga opcija, rekao je, vodi “izravno u rat”.

“Ako europski čelnici koji zagovaraju rat nastave slati novac i oružje Ukrajini bez podrške Sjedinjenih Država, otvorit će put europsko-ruskom sukobu. Europa samo previše dobro zna kamo taj put vodi, a posljedice su oduvijek bile tragične”, rekao je Orbán.

Naglasio je da “nema sumnje koji put Mađarska bira, to je put mira.“

“Ovo je mandat koji nam je dao mađarski narod, a diktiraju ga moral i zdrav razum. Danas u tom duhu šaljem pismo predsjedniku Europske komisije“, dodao je.

 
Nastavi čitati

Svijet

Slovenci sutra izlaze na referendum o potpomognutom samoubojstvu

Objavljeno

-

Slovenci sutra biraju hoće li podržati ili odbaciti nedavno usvojeni “Zakon o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života”, na drugom referendumu u dvije godine o potpomognutom samoubojstvu. Slovenija je postala prva istočnoeuropska zemlja koja je legalizirala potpomognuto samoubojstvo, ali to možda promijeni rezultat sutrašnjeg zakonodavnog referenduma.

Slovenski je parlament u srpnju ove godine usvojio zakon s 50 glasova “za” i 34 “protiv”, a troje zastupnika bilo je suzdržano. Prethodno je 2024. godine 55 posto birača na savjetodavnom referendumu podržalo pravo na potpomognuto samoubojstvo. Inijacitivu za referendum potpisalo više od 46.000 građana
Ubrzo se pojavila inicijativa za referendum o odbacivanju zakona koji je pokrenula skupina na čelu s konzervativnim aktivistom Alešom Primcem i ima potporu oporbe, crkve i dijela zdravstvenih stručnjaka. Potpisalo ju je više od 46.000 građana.

Birači će na referendumu morati odgovoriti na pitanje: “Jeste li za uvođenje zakona o potpomognutom umiranju, koji je Državni zbor usvojio na sjednici 24. srpnja 2025.?”

Za odbacivanje zakona moraju se zadovoljiti dva uvjeta – da većina birača koji izađu na referendum glasaju protiv te da najmanje 20 posto svih birača glasa protiv. Prema podacima slovenskog ministarstva unutarnjih poslova, Slovenija ima 1.696.025 registriranih birača. Minimalan broj glasova potrebnih za odbacivanje zakona iznosi 339.205, prenijela je ranije STA. Što piše u izglasanom zakonu?
Prema izglasanom Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života, pacijenti u Sloveniji dobili bi pristup potpomognutom samoubojstvu. Ukoliko se uvaži zahtjev pacijenta, isti će dobiti supstancu kojom će si sam okončati život.

Pacijenti će morati dva puta izraziti svoju namjeru svom liječniku prije podnošenja formalnog zahtjeva, što će onda morati odobriti neovisni liječnik. Njihovu sposobnost donošenja odluke također će procijeniti psihijatar. Zdravstvenim radnicima se zadržava pravo da odbiju sudjelovati u ovoj proceduri.

Pravo neće moći biti korišteno u slučajevima neizdržive patnje koja je posljedica mentalne bolesti i za mlađe od 18 godina. Eutanazija, odnosno smrt od ruke njegovatelja na zahtjev bolesnika, ostaje zabranjena.

Prvi djelomični rezultati očekuju se nakon zatvaranja birališta u 19 sati, a službeni rezultat bit će potvrđen tek nakon 4. prosinca, kada se potvrdi konačan broj birača i utvrdi je li postignut kvorum za odbacivanje zakona, objavila je STA.

 
Nastavi čitati

Svijet

Institut: Gotovo desetina njemačkih kompanija u kritičnom stanju

Objavljeno

-

Gotovo svaka deseta njemačka tvrtka smatra da se nalazi u kritičnom stanju, a posebno je teška situacija u sektoru maloprodaje, pokazalo je u petak istraživanje instituta Ifo.

U listopadu ove godine 8,1 posto tvrtki iskazalo je bojazan za opstanak, nasuprot njih tek 7,3 posto u istom razdoblju prošle godine, objavio je institut za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Münchenu.

“Broj korporativnih stečajeva stoga će vjerojatno ostati visok u mjesecima koji dolaze”, rekao je voditelj istraživanja u Ifou Klaus Wohlrabe.

Nedostatak narudžbi najveća prijetnja
Tvrtke u svim sektorima najvećom prijetnjom smatraju nedostatak narudžbi budući da im donosi uska grla u likvidnosti.

Pritišću ih i povećani operativni i troškovi radnika te slabija potražnja koja im smanjuje prihod, a dodatne probleme stvara im i birokracija.

“Zbog nedostatka novih narudžbi, slabe potražnje i sve jače međunarodne konkurencije, brojne tvrtke su pod pritiskom”, dodao je Wohlrabe.

Maloprodaja i usluge najugroženije
U posebno je teškom položaju, prema institutu, maloprodajni sektor, s 15 posto ispitanika koji imaju izrazite ekonomske probleme. U listopadu lani njihov je udio iznosio 13,8 posto.

Strah od stečaja pojačan je i u uslužnom sektoru, pokazalo je istraživanje, pa tako otprilike 7,6 posto tvrtki smatra da im je ekonomski opstanak ugrožen. U listopadu lani njihov udio iznosio je 5,8 posto.

Situacija u industriji neznatno se pak poboljšala, prema padu udjela tvrtki koje stanje ocjenjuju kritičnim za pola postotna boda, na 8,1 posto.

Osjetno je pak splasnuo pesimizam među građevinskim tvrtkama, zahvaljujući pojačanoj aktivnosti, pa se udio tvrtki koje strahuju za opstanak spustio sa 7,9 na 6,3 posto.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu