Hrvatska
Kako sve učenik može steći dodatne bodove za upis u srednju školu?
U više smo navrata primili upit je li istina da učenik dobiva ekstra bodove za upis u srednju školu ako dolazi iz obitelji razvedenih roditelja. Istražili smo je li istina da je razvod razlog za dodatne bodove, ali i koji su sve uvjeti za dobivanje dodatnih i posebnih bodova pri upisu u srednju školu.
Poseban status djece razvedenih roditelja ukinut je još prije deset godina Odlukom o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje škole u školskoj godini 2012/2013. Do tad su djeca razvedenih roditelja mogla dobiti dodatne bodove što je, naravno, kod mnogih izazvalo burne reakcije i pitanja zašto se nakratko ne bi razveli, samo dok dijete ne upiše željenu srednju školu.
Od ove godine Viber kanal i bez podnošenja prijavnica
Od Ministarstva znanosti i obrazovanja doznajemo da ove godine nisu planirane izmjene i dopune pravilnika o kriterijima za upis u srednju školu, no neke novitete ipak planiraju. To znači da kriteriji za dodatne bodove ostaju isti.
Za sve korisnike Ministarstvo će uspostaviti Viber kanal na kojem će učenicima, roditeljima i školama davati razne informacije i podsjetnike o važnim aktivnostima i datumima. Isto tako, u svibnju će za učenike na njihovim sučeljima biti objavljeni kratki hodogrami s prikazom cijelog procesa upisa, kao i preko 100 čestih pitanja i odgovora.
“Ove godine planirana je samo jedna tehnička izmjena u NISPUSŠ-u za učenike, a to je da učenici više neće morati ispunjavati i podnositi prijavnice s popisom prijavljenih obrazovnih programa, a razrednici u osnovnoj školi ih više neće morati ovjeravati. Ovo ujedno predstavlja administrativno rasterećenje i za učenike i za razrednike”, dodaju iz Ministarstva.
Krijeriji za upis u srednju školu
Kad govorimo o upisu u srednju školu, on je definiran dokumentom “Pravilnik o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole” objavljenim u Narodnim novinama.
U općim odredbama određuje se koje su dobne granice za upis u srednju školu te kako se upisuju domaći, a kako strani državljani. Kriteriji se, pak, dijele na zajedničke, dodatne i posebne.
Zajednički kriteriji
Zajednički kriteriji za upis u srednju školu podrazumijevaju prosjek ocjena.
Vrednuje se opći prosjek svih zaključnih ocjena i time je moguće dobiti najviše 20 bodova.
Za upis u neke strukovne škole kao i gimnazijske programe dodatno se boduju zaključne ocjene iz nekoliko određenih predmeta 3. i 4. razreda te je za to moguće dobiti 50, odnosno 80 bodova.
Dodatni kriteriji
Dodatni kriteriji utvrđuju se temeljem testova ili ispitivanja posebnih znanja i darovitosti, rezultata na natjecanjima u znanju i rezultata na natjecanjima školskih sportskih društava.
Ispitivanja posebnih znanja iz nastavnih predmeta organiziraju se u školama i mogu donijeti maksimalno 4 posto ukupnog broja bodova. Tako će, primjerice, programi likovne umjetnosti i dizajna provjeravati darovitost kandidata za likovno izražavanje crtanjem olovkom ili ugljenom te slikanjem. Posebni se ispiti primjenjuju i na upisima u glazbene, plesne i sportske škole.
Što se tiče ekstra bodova na temelju rezultata postignutih na natjecanjima iz znanja, bodovi se isključivo mogu dobiti za natjecanja u znanju iz:
– nastavnih predmeta: Hrvatskoga jezika, Matematike, prvog stranog jezika
– dva nastavna predmeta posebno značajnih za upis
– predmeta koji samostalno određuje srednja škola iz Kataloga natjecanja i smotri učenika i učenica osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske, a koja se provode u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje.
Izravan upis u ovom slučaju (pod uvjetom da zadovolje na ispitu sposobnosti i darovitosti u školama u kojima je to uvjet za upis) ima učenik koji na državnom ili međunarodnom natjecanju osvoji prvo, drugo ili treće mjesto kao pojedinac. Uspjesi od prvog do trećeg osvojenog mjesta u sklopu skupine boduje se različito prema tablici.
Što se tiče ekstra bodova na temelju rezultata postignutih na sportskim natjecanjima, oni se ostvaruju na temelju evidencije Hrvatskog školskog športskog saveza (HŠŠS-a) i postoji nekoliko kategorija bodovanja.
Posebni kriteriji
Pod posebnim kriterijima smatraju se kandidati sa zdravstvenim teškoćama, oni koji žive u otežanim ekonomskim, socijalnim i odgojnim uvjetima, potom učenici koji se upisuju na osnovi Nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine kao i učenici čiji su roditelji službenici u ime RH na radu u inozemstvu.
Zdravstvene teškoće podrazumijevaju ako je učenik završio osnovnu školu po redovnom programu, ali su mu zdravstveni problemi ili dugotrajno liječenje utjecali na uspjeh.
Otežani socijalni i ekonomski uvjeti podrazumijevaju život uz jednog ili oba teško bolesna roditelja; život uz dugotrajno nezaposlene roditelje; život sa samohranim roditeljem koji je korisnik socijalne skrbi; ako je jedan roditelj preminuo; ako je dijete bez roditelja ili odgovarajuće roditeljske skrbi prema zakonu koji uređuje socijalnu skrb.
Dodatne bodove mogu dobiti učenici pripadnici romske manjine koji su živjeli u uvjetima nepovoljnima za školski uspjeh, kao i učenici koji su se najmanje dva od posljednja četiri razreda školovali u inozemstvu jer su roditelji ondje na službenoj dužnosti.
Zasebne ljestvice i povjere
Učenici s teškoćama u razvoju rangiraju se na zasebnim ljestvicama poretka.
Također, postupci za upis u strukovne srednje škole mogu zahtijevati posebne zdravstvene provjere, ali i razne druge provjere.
Detalje o upisima i važne linkove pronađite na stranicama Ministarstva.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







