Connect with us

Hrvatska

Velika domaća tvrtka odlučila: Nećemo se pridružiti valu poskupljenja

Objavljeno

-

Osječka Saponija neće biti među onima koji će povećavati cijene svojih brendova, potvrdila je predsjednica Uprave Dajana Mrčela.

Objašnjavajući odluku zašto se neće pridružiti novom najavljenom valu poskupljenja ona ističe kako, unatoč povećanim troškovima, kompanija ovu poslovnu godinu neće gledati kao godinu profitabilnosti, nego investicija i uz potporu potrošača učvršćivanja pozicija svojih brendova na najvišim pozicijama na hrvatskom i Adria tržištu, prenosi Poslovni dnevnik.

“Cjenovni udar koji je obilježio treće i četvrto tromjesečje prošle godine, a nastavlja se i u prvom ovogodišnjem kvartalu, Saponija namjerava amortizirati iz vlastitih snaga”, kaže Dajana Mrčela. I u prošloj godini poslovne aktivnosti su im obilježili troškovni pritisci, od nezapamćenog rasta cijena sirovina i energenata, do poremećaja u logističkim lancima i poskupljenja transporta.

Napravljen je kompromis između cijena inputa s jedne i maloprodajnih cijena s druge strane, kaže Mrčela, dodajući da su se ta kretanja neminovno odrazila na pad profitabilnosti proizvoda, ali da je kompanija odlučila dio povećanih troškova proizvodnje nadoknaditi iz vlastitih izvora i neće prebacivati teret na svoje potrošače.

U slučaju Saponije troškovi materijala za proizvodnju lani su porasli za 18 posto, a troškovi energenata i goriva od početka 2022. bili su viši za preko 20 posto. Sve to pratilo je i povećanje prosječnih bruto plaća za 14,4 posto, što je u politici kompanije bio način očuvanja standarda i stabilnosti za 727 zaposlenika.

Poslovna 2022., prema nerevidiranom financijskom izvješću, završena je s ukupnim prihodom od 704,7 milijuna kuna, što je u odnosu na prethodnu godinu rast od 4,7 posto, a ostvarena je EBITDA od 44 milijuna kuna. U ukupnim prihodima, od prodaje je ostvareno 702,3 milijuna kuna, od čega na domaćem tržištu 449,8 milijuna kuna.

U strukturi prodaje, vlastiti brendovi Saponije generirali su 73 posto ukupnih prihoda od prodaje, dok je 27 posto prihoda od prodaje ostvareno od prodaje brendova principala Kandita i Koestlina. Rasli su i prihodi na izvoznim tržištima, veći su na godišnjoj razini za 7,4 posto i iznose 237,3 milijuna kuna.

Dovršetak prije roka

I u nepovoljnim uvjetima koji su obilježili prošlogodišnje poslovanje, Saponija bilježi pozitivan rezultat. Dobit prije oporezivanja iznosi 27,4 milijuna kuna, a kada se primijeni model obračuna, Saponija ne podliježe obvezi plaćanja poreza na ekstraprofit. Prošla godina, koja je uz sve bila obilježena i smrću većinskog vlasnika Mirka Grbešića, ostala je i u znaku predanosti daljnjoj modernizaciji Saponije.

“Godina iza nas obilježena je nastavkom zelene tranzicije i digitalne transformacije s ukupnim ulaganjima od 46,4 milijuna kuna. Unatoč izazovima koji su obilježili proteklu godinu, Saponia provodi sve prioritetne razvojne i investicijske planove, s posebnim naglaskom na završetak ključnih projekata – procesa implementacije novog ERP sustava SAP S/4 HANA i investiciju u energetsku obnovu Saponije kroz ugradnju solarnih panela”, istaknula je predsjednica Uprave Saponije. Projekt energetske učinkovitosti, koji se obavlja istovremeno na svih šest postrojenja, bit će dovršen vjerojatno i prije planiranog kraja godine.

Uz politiku ozelenjavanja svoje proizvodnje, kojoj kao kemijska industrija pridaju posebnu pozornost, u fokusu Saponije je i razvoj brendova. Već idući tjedan Uprava najavljuje kako će najvažniji kompanijski brend, deterdžent Faks helizim, koji inače obilježava i 55. godina postojanja, podebljati svoju paletu novim proizvodom na policama, prenosi Poslovni dnevnik.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu