Connect with us

Hrvatska

Prosvjed liječnika: “Stjerani smo u kut, ovo nije naš hir ni želja”

Objavljeno

-

Izvor: Pexels

Krešimir Luetić iz Hrvatske liječničke komore govorio je u Newsroomu o velikom prosvjedu koji su najavili liječnici.

Osvrćući se na reakciju Ministarstva zdravstva na najavu prosvjeda, Luetić je kazao:

“Što se tiče priopćenja ministarstva, čini mi se da su iza ove rečenice ‘postoje neki drugi motivi’ tri točkice pa bi trebalo autora pitati što je mislio pod tim drugim motivima.”

Ističe da su hrvatski liječnici itekako imali strpljenja.

“Šest mjeseci je prošlo otkad smo zajedno s ministrom donijeli određene zaključke”, rekao je Luetić dodajući da je prije mjesec i pol prošao krajnji rok do kojeg se ministar obvezao riješiti pitanje koeficijenata.

“I to nije podizanje plaće svima, nego rješavanje nelogičnosti koje postoje godinama u sustavu”, objašnjava Luetić te dodaje:

“Itekako smo imali strpljenja i zapravo smo stjerani u kut. Ove aktivnosti nisu naš hir ili želja.”

Otkrio je i da je ministarstvo pozvalo samo Hrvatsku liječničku komoru na sastanak u petak, ali da je HLK vratio dopis i tražio da se na sastanak pozovu i ostale liječničke organizacije.

“Čekamo poziv i za ostale organizacije.Tražimo ovaj put konkretna rješenja i rokove kad će biti ispunjene odluke koje su već donesene”, rekao je Luetić.

Poručio je da su i građani koji dijele zabrinutost liječnika dobrodošli na prosvjedu.

Na pitanje je li problem u nedostatku liječnika i medicinskih sestara ili je stvar u lošoj organizaciji sustava, Luetić kaže da postoji više problema.

“Jedan je što cijela Europa stari i problem medicinskog osoblja nije hrvatski problem izolirano, izražen je i u zapadnoeuropskim zemljama zato što imamo i sve veću potrebu za zdravstvenom zaštitom kod starijeg stanovništva. Otprilike četvrtina stanovništva je starija od 65 godina u zapadnoeuropskim državama, a oni generiraju više od 50 posto svih zdravstvenih potreba. S dobi se ta potreba za zdravstvenom uslugom eksponencijalno povećava”, pojasnio je.

Robovlasnički ugovori o specijalizacijama

Vezano uz pitanje specijalizacija, odnosno obveze vraćanja velikih iznosa ako se liječnik premjestiti iz jedne bolnice u drugu, Luetić je rekao:

“Ovakvi ugovori na bruto plaće, robovlasnički ugovori, općenito ugovori koji vas vežu s nekakvim vraćanjem iznosa koji nisu realni, ne postoje nigdje u EU. Ovo je hrvatski raritet.”

Kaže da obveza vraćanja bruto plaća u slučaju ranijeg odlaska znači da vi zapravo plaćate bolnici za to što ste radili tamo.

“Što znači vratiti bruto plaću? To znači, na primjer, vi ste specijalizirali u bolnici u Sisku. Pet godina je trajala specijalizacija, koja ne znači sjedenje u klupi, nego svakodnevni rad, dežurstva, rad u sali, ambulanti, odjelu… Nakon četiri godine želite se odseliti u drugo mjesto, a bolnica kaže da ste dužni vratiti sve bruto plaće, uključujući dar za djecu, regres i božićnice. To znači da vi morate platiti ustanovi što ste radili u njoj. Dakle, morate platiti bruto iznos, a dobili ste neto iznos”, rekao je.

Upitan kako ministar Vili Beroš onda tvrdi da takvih ugovora nema od 2019. godine, Luetić je odgovorio kako je izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti 2019. godine stavljeno da se više takvi ugovori ne bi smjeli sklapati.

“Nego se sklapaju tzv. mini robovlasnički ugovori na 250 000 kuna, gdje je definirano da je jedan mjesec neostanka definiran kao proračunska osnovica. To je paušalno određen iznos da bi bio između ovih bruto iznosa i nečeg što bi bilo manje. To je ono što ministar tvrdi da je ukinuto. Međutim, mi i dalje imamo tisuće kolega koji imaju aktivne ugovore na bruto plaće koji nisu izmijenjeni tim zakonom”, upozorava Luetić.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Pogledajte koliko su plaće rasle u državnom, a koliko u privatnom sektoru

Objavljeno

-

By

Najnoviji statistički podaci pokazuju ubrzanje trenda rasta neto plaća pod snažnim utjecajem povišica u javnom i državnom sektoru.

Prosječna neto plaća isplaćena u travnju za ožujak iznosila je 1326 eura, što je u odnosu na isti mjesec lani nominalno više za 17,3 posto, a realno za 12,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U ožujku su na snagu stupila dogovorena povećanja plaća u državnom i javnom sektoru pa je zabilježen snažan skok na mjesečnoj razini. Prosječna plaća je u odnosu na veljaču ojačala 6,3 posto nominalno, odnosno 5,4 posto realno.

U početku godine značajan utjecaj na snažan rast prosječnih plaća imao je rekordan skok minimalne plaće, koja je najzastupljenija u industriji i osobnim uslugama, a novo ubrzanje rasta potaknuto je povišicama u državnom i javnom sektoru, prenosi tportal.

Nakon što je Vlada uoči izbora odobrila najveće povećanje plaća u povijesti, vrijedno 1,63 milijarde eura, djelatnosti u kojima prevladava država bilježe nekoliko puta veću godišnju stopu rasta u odnosu na djelatnosti u kojima dominira privatni sektor.

Najveći skok dogodio se u zdravstvu i socijalnoj skrbi, gdje je prosječna plaća korigirana za inflaciju uzletjela 33,9 posto, dosegnuvši 1771 euro. Za usporedbu, realne plaće u prerađivačkoj industriji i trgovini, djelatnostima koje zapošljavaju najviše ljudi, porasle su 7,2 posto (na 1175 eura), odnosno 9,1 posto (na 1164 eura).

S godišnjim realnim rastom od 28,8 posto, prosječna plaća u javnoj upravi i obrani popela se na 1682 eura. U obrazovanju je zabilježena nešto niža stopa rasta (23,1 posto), uz prosjek od 1492 eura.

Ako izdvojimo dobrostojeće branše financija i ICT industrije, veći dio privatnog sektora sada znatno zaostaje u primanjima u odnosu na nacionalni prosjek. U većini djelatnosti u kojima prevladavaju privatne tvrtke prosjek plaća kreće se između 1000 i 1200 eura.

Prema izvješću DZS-a, medijalna neto plaća za ožujak iznosila je 1086 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Popodne nas očekuje grmljavinsko nevrijeme. DHMZ izdao upozorenja, oglasila se i Civilna zaštita

Objavljeno

-

By

Nestabilno s kišom i vjetrom, a ponegdje i olujno nevrijeme s tučom, tako bi se najbolje moglo opisati vrijeme kakvo će u utorak biti u Hrvatskoj.

DHMZ je za zagrebačku regiju i za istok zemlje objavio narančasto upozorenje zbog mogućeg grmljavinskog nevremena, a i ostatak zemlje vjerojatno će biti izložen pljuskovima i grmljavini.

Upozorenje je stiglo i iz Ravnateljstva Civilne zaštite.

Pljuskove, grmljavinu i vjetar prognozirao je i meteorolog Bojan Lipovšćak.

“Glavnina nestabilne zračne mase nalazi se nad Istrom i sjevernim Jadranom. Prema mjerenjima mreže postaja pljusak.com od jutra je u Istri i na Kvarneru palo od 20 do 30 litara kiše na četvorni metar. Nad sjevernim Jadranom je pojačana grmljavinska aktivnost, linija nestabilnosti proteže se od Istre do obale Italije i premješta se prema srednjoj Dalmaciji, brzina premještanja je oko 45 km/h. Prema Slavoniji i Baranji premješta se oblačni sustav koji se brzo razvija nad planinama Bosne i Hercegovine. Grmljavinske aktivnosti bez značajnijih oborina ima i u Podravini”, kaže naš meteorolog Bojan Lipovšćak.

Što se tiče vremena u srijedu, DHMZ prognozira da će u većini krajeva biti djelomice sunčano, ali i dalje ne posve stabilno. Mjestimice malo kiše i pljuskovi s grmljavinom, osobito poslijepodne u unutrašnjosti, a navečer i na sjevernom Jadranu. Vjetar slab do umjeren jugozapadni i zapadni. Najniža jutarnja temperatura od 11 do 16, na obali i otocima između 15 i 19 °C. Najviša dnevna većinom između 20 i 25 °C.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Još imate kune? Evo gdje ih možete zamijeniti za eure

Objavljeno

-

By

Mnoštvo građana odlučilo si je sačuvati nekoliko kovanica i novčanica kune za uspomenu, no ako ste među onima koji su ih zametnuli ili ih nisu odnijeli na vrijeme, još imate priliku.

Svoje kune možete osobno donijeti u Hrvatsku narodnu banku na adresi Jurišićeva 17, Zagreb, od ponedjeljka do petka u vremenu od 8.30 do 15.30 sati. Novčanice možete zamijeniti bez vremenskog ograničenja, a kovanice sve do 31. prosinca 2025.

Iznos do 14.999,99 kuna moguće je na vlastitu odgovornost dostaviti i putem poštanskih usluga na adresu Hrvatska narodna banka, Direkcija za pohranu, obradu i opskrbu gotovim novcem, Trg hrvatskih velikana 3, 10000 Zagreb, uz informaciju o željenom načinu preuzimanja gotovog novca eura (u Hrvatskoj narodnoj banci ili dostava putem poštanskih usluga na adresu donositelja), ističu na službenim stranicama Banke.

Također, ako imate oštećene eure, možete ih zamijeniti za ispravne novčanice ili kovanice u HNB-u, prenosi 24sata.hr.

Hrvatska narodna banka prima na zamjenu euronovčanice čija površina iznosi 50% ili manje od 50% površine autentične originalne novčanice, euronovčanice obojene elektrokemijskom zaštitom, iznimno oštećene euronovčanice te neprikladne eurokovanice koje su prepoznatljive s lica ili naličja, uz uvjet da su dostavljene uz pripadajući obrazac zahtjeva s potrebnim prilozima, ističu.

 
Nastavi čitati

U trendu