Mnoštvo građana odlučilo si je sačuvati nekoliko kovanica i novčanica kune za uspomenu, no ako ste među onima koji su ih zametnuli ili ih nisu odnijeli na vrijeme, još imate priliku.

Svoje kune možete osobno donijeti u Hrvatsku narodnu banku na adresi Jurišićeva 17, Zagreb, od ponedjeljka do petka u vremenu od 8.30 do 15.30 sati. Novčanice možete zamijeniti bez vremenskog ograničenja, a kovanice sve do 31. prosinca 2025.

Iznos do 14.999,99 kuna moguće je na vlastitu odgovornost dostaviti i putem poštanskih usluga na adresu Hrvatska narodna banka, Direkcija za pohranu, obradu i opskrbu gotovim novcem, Trg hrvatskih velikana 3, 10000 Zagreb, uz informaciju o željenom načinu preuzimanja gotovog novca eura (u Hrvatskoj narodnoj banci ili dostava putem poštanskih usluga na adresu donositelja), ističu na službenim stranicama Banke.

Također, ako imate oštećene eure, možete ih zamijeniti za ispravne novčanice ili kovanice u HNB-u, prenosi 24sata.hr.

Hrvatska narodna banka prima na zamjenu euronovčanice čija površina iznosi 50% ili manje od 50% površine autentične originalne novčanice, euronovčanice obojene elektrokemijskom zaštitom, iznimno oštećene euronovčanice te neprikladne eurokovanice koje su prepoznatljive s lica ili naličja, uz uvjet da su dostavljene uz pripadajući obrazac zahtjeva s potrebnim prilozima, ističu.

U povrću iz Sjeverne Makedonije već peti je put u proteklih godinu dana otkrivena štetna kemikalija.

Kako javljaju iz europskog sustava za sigurnost hrane, u miješanoj salati utvrđene su nedopuštene razine pesticida klorpirifos zabranjenog u EU. Udjel klorpirifosa u salati iznosio je 0,028 miligrama po kilogramu proizvoda.

Srećom, to je utvrđeno analizom uzorka pošiljke na hrvatskoj granici, pa salata ipak nije dospjela na naše tržište. Cijela je pošiljka nakon toga uništena, prenosi Danica.hr.

Prema broju pošiljki kontaminiranog voća i povrća namijenjenog hrvatskom tržištu, uvjerljivo prednjači Turska. Lani i ove godine štetni su pesticidi otkriveni u 11 navrata: triput u kruškama, dvaput u limunu i suhim smokvama te po jednom u mandarinama, paprikama, rajčicama, grejpu.

Na drugome je mjestu Sjeverna Makedonija s pet pošiljki: triput miješana salata te po jednom svježa mrkva i paprika. Od zabranjenih pesticida pak u najviše slučajeva bilo je riječi o klorpirifosu.

Taj je zabranjeni pesticid analizom otkriven u čak 13 pošiljki voća i povrća: limetama, salati, mrkvi, grejpu, riži, grahu, mandarinama, šljivama, limunu… Klorpirifos je od 2020. zabranjen za uporabu na području EU zbog genotoksičnog potencijala i razvojne neurotoksičnosti kod sisavaca.

Brojne znanstvene studije pokazale su kako izloženost klorpirifosu može utjecati na neurološki razvoj djece te oštetiti još nerođeno dijete.

Povezuju ga s poremećajima u razvoju mozga, hiperaktivnošću, zaostajanjem u rastu, smanjenim kvocijentom inteligencije. Problema s klorpirifosom u domaćim proizvodima imali smo i u Hrvatskoj jer je lani pronađen u više pošiljaka mandarina.

Prvo plinarsko društvo (PPD) upozorava građane na pokušaj prevare putem objava na društvenim mrežama.

U lažnim objavama, u ime PPD-a, građani se pozivaju da se uključe u investicijski program koji nudi mogućnost ostvarivanja prihoda uz ulaganje od 250 EUR.

Iz PPD-a naglašavaju kako oni ni na koji način ne traže ulaganja građana niti u zamjenu za ulaganja daje mogućnost ostvarivanja prihoda. Jedini službeni kontakti i informacije kompanije navedeni su na njenoj službenoj stranici www.ppd.hr.

“Upozoravamo građane da se radi o prevari te ih pozivamo da navedene slučajeve prijave Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske”, poručuju iz PPD-a.