Connect with us

Hrvatska

Duhan, hrana, lijekovi… Što se dogodi s robom koja se zaplijeni na granici?

Objavljeno

-

Pravila za granice se mijenjaju, pa tako neke stvari danas nije dozvoljeno prenositi preko graničnog prijelaza ili ih nije dozvoljeno prenositi u istoj količini kao nekada. Primjerice, godinama unazad smo iz susjedne BiH u Hrvatsku mogli prenijeti dvije šteke cigareta. Danas je dozvoljeno unijeti tek dvije kutije.

Treba napomenuti da je važno i iz koje zemlje stižete u Hrvatsku – za zemlje članice EU-a ne vrijede ista pravila kao za one izvan Unije.

I kazne za unos nedozvoljene robe ili prekoračenje dozvoljene količine postaju sve oštrije. Koliku kaznu ćete dobiti ovisi o tome što i koliko ste toga pokušali prošvercati.

Primjerice, nedavno je spriječen pokušaj krijumčarenja 1026 kilograma duhanske melase na graničnom prijelazu Tovarnik. Protiv vozača je podnesena kaznena prijava, a kao mjera mjera osiguranja naplate trošarinskog duga u iznosu od 117.117,90 eura oduzeti su kamion i poluprikolica.

Za prekršaj neprijavljivanja robe ili neprijavljivanja sve robe ili nepodnošenja robe ili nepodnošenja sve robe, iz čl. 64. st. 1. točka 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU-a propisana je novčana kazna za fizičku osobu od 2000 do 50.0000 kn. Za unošenje ili pokušaj unošenja robe u carinsko područje Unije na skriven način ili iznošenje ili pokušaj iznošenja robe iz carinskog područja Unije na skriven način, te za nepodnošenje carinske deklaracije za robu ili dio robe, ako se radi o robi komercijalne naravi ili robi za koju su propisane zabrane ili ograničenja pri uvozu ili izvozu, čl. 63. st. 1. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU-a propisana je novčana kazna za fizičku osobu od 3000 do 100.000 kn.

Treba naglasiti da, u slučaju da ste pokušali nešto prošvercati, ta roba može biti zaplijenjena. No, što se točno događa s tom robom u takvim slučajevima? Iz Carinske uprave za N1 objašnjavaju da imaju ovlast “privremenog oduzimanja predmeta koji su predmet prekršaja ili kaznenog djela”.

“Prilikom otkrivanja prekršaja ili kaznenih djela privremeno se oduzima i roba, različite vrste, opisa i karaktera namjene. Kao najčešći razlog oduzimanja robe je pokušaj nezakonitog unosa robe u carinsko područje Unije, te netočna prijava elemenata deklariranja robe kako bi se prijevarno izbjegavalo plaćanja carine i drugih javnih davanja (PDV, trošarina i dr.); povreda prava intelektualnog vlasništva, itd.”, pojašnjavaju iz Carinske uprave.

Oduzeta strana roba je ona koja nema status robe EU-a i u takvim slučajevima carina postupa sukladno zakonodavstvu Europske unije i s njima povezanim nacionalnim provedbenim propisima, odnosno sukladno odredbama Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije i Pravilnika o postupanju s oduzetom i ustupljenom robom.

Što se događa sa stranom oduzetom robom?

Iz Carinske uprave pojašnjavaju da se tim Pravilnikom određuje hoće li se oduzeta roba dalje prodati putem javne ili neposredne prodaje ili će pak besplatno dodijeliti.

“Iznimno, a sukladno članku 39. navedenog Pravilnika, posebne kategorije robe kao što su životinje, biljke, hrana, druga lako pokvarljiva roba i roba kojoj je propisom ograničen rok uporabe, područni carinski ured može odmah i neposredno prodati ili besplatno dodijeliti”, objašnjavaju iz Carinske uprave za N1.

Vlada provodi besplatnu dodjelu strane robe i ona odlučuje kojim ustanovama ili pravnim osobama odnosno tijelima državne ili lokalne uprave, a koje apliciraju za dodjelu, roba može biti dodijeljena.

Takva roba nije oslobođenja plaćanja carinskih davanja jer se radi o stranoj robi i ista samo plaćanjem carine i poreza na dodanu vrijednost može postati domaća roba.

“Obveza plaćanja davanja je na primatelju robe. Isto tako, za robu za koju je potrebno provesti neki prethodni pregled ili provjeru – sanitarni ili veterinarski pregled, homologaciju za vozilo i slično, primatelj robe prije stavljanja u uporabu dužan je isto provesti o vlastitom trošku”, dodaju.

Što se događa s domaćom oduzetom robom?

Kada je u pitanju domaća oduzeta roba, postupa se sukladno Pravilniku o načinu postupanja s predmetima oduzetim u prekršajnim postupcima koji su postali vlasništvo Republike Hrvatske.

Iz Carinske uprave naglašavaju da se oduzeti predmeti mogu besplatno dodijeliti, ako je to u javnom interesu:

1. tijelima državne vlasti ako su ti predmeti pogodni za obavljanje njihove djelatnosti,

2. jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti i neprofitnim organizacijama koje obavljanju odgovarajuću djelatnost ako su ti predmeti koji predstavljaju predmete povijesne, arheološke, etnografske, kulturne, umjetničke ili znanstvene vrijednosti ili su pogodni za obavljanje humanitarne, socijalne, druge društvene ili općekorisne djelatnosti.

“Odluku o besplatnoj dodjeli domaće robe donosi imenovano Povjerenstvo područnog carinskog ureda. I kod ove vrste besplatne dodjele primatelj robe dužan je o svome trošku provesti, ako je to potrebno prije stavljanja u uporabu same robe, neke od potrebnih pregleda i ispravnosti (sanitarni, zdravstveni ili veterinarski)”, dodaju iz Carinske uprave.

Kome idu hrana, lijekovi…?

Zaplijenjena hrana najčešće se besplatno dodjeljuje dodjeljuje raznim humanitarnim i dobrotvornim organizacijama i udrugama: Hrvatskom Crvenom križu, Caritasu, pučkim kuhinjama, domovima za starije i nemoćne.

“Međutim, vrlo često, a s obzirom na to da je za istu robu potrebno provesti dodatne sanitarne ili fitosanitarne odnosno veterinarske preglede, nije moguće robu dugotrajnije čuvati da bi se ista dodijelila u humanitarne svrhe već se ista mora što žurnije zbrinuti, odnosno istu preuzima zbog ekološkog zbrinjavanja, odnosno uništenja, za to određena pravna specijalizirana tvrtka”, ističu iz Carinske uprave.

lijekovima je nešto drugačija situacija nego s hranom. “Kod oduzetih lijekova, posebice lijekova koje sadrže narkotike, isti se ne mogu dodjeljivati, nego se moraju žurno i pod nadzorom propisno uskladištiti i sigurno uništiti sukladno posebnim propisima”, navode iz Carinske uprave u odgovoru za N1.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu