Povratak klimatskog fenomena El Niño ove godine uzrokovat će porast globalnih temperatura “izvan okvira” i dovesti do neviđenih toplinskih valova, upozoravaju znanstvenici.

Prve prognoze sugeriraju da će se El Niño vratiti kasnije 2023. godine, pogoršavajući ekstremne vremenske prilike diljem svijeta te će svijet vrlo vjerojatno premašiti zagrijavanje od 1,5 stupnjeva Celzijevih. Najtopliju godinu u zabilježenoj povijesti, 2016., potaknuo je veliki El Niño, prenosi Guardian.

To je dio prirodne oscilacije potaknute temperaturom oceana i vjetrovima u Pacifiku, koji se mijenja između El Niña, njegovog hladnijeg pandana La Niñe i neutralnih uvjeta. Posljednje tri godine vidjeli smo neobičan niz uzastopnih događaja La Niñe.

Već se predviđa da će ova godina biti toplija od 2022., koju globalni podaci rangiraju kao petu ili šestu najtopliju godinu u povijesti. Ali El Niño se javlja tijekom zime na sjevernoj hemisferi i potrebno je nekoliko mjeseci da se osjeti njegov učinak zagrijavanja, što znači da je vjerojatnije da će 2024. postaviti novi globalni temperaturni rekord.

Staklenički plinovi koje emitiraju ljudske aktivnosti do danas su povisili prosječnu globalnu temperaturu za oko 1,2 C. To je već dovelo do katastrofalnih učinaka diljem svijeta, od velikih toplinskih valova u SAD-u i Europi do razornih poplava u Pakistanu i Nigeriji, koje su oštetile milijune ljudi.

“Vrlo je vjerojatno da bi nas sljedeći veliki El Niño mogao odvesti preko 1,5 C”, rekao je profesor Adam Scaife, voditelj dalekosežnog predviđanja u Britanskom meteorološkom uredu. “Vjerojatnost da će prva godina biti na 1,5 C u sljedećem petogodišnjem razdoblju sada je oko 50:50.”

“Znamo da će pod klimatskim promjenama utjecaji fenomena El Niño postati jači, a to morate dodati učincima samih klimatskih promjena, koji neprestano rastu”, rekao je. “Ako spojite te dvije stvari zajedno, vjerojatno ćemo vidjeti neviđene toplinske valove tijekom sljedećeg El Niña.”

Najtoplija godina u povijesti

Fluktuirajući utjecaji ciklusa El Niño-La Niña mogu se vidjeti u mnogim regijama svijeta, rekao je Scaife. “Znanost nam sada može reći kada će se te stvari dogoditi mjesecima unaprijed. Stoga ga doista trebamo koristiti i biti spremniji, od spremnosti hitnih službi do toga koje usjeve saditi.”

Profesor James Hansen sa Sveučilišta Columbia u New Yorku i njegovi kolege nedavno su izjavili: “Predlažemo da će 2024. vjerojatno biti najtoplija godina u povijesti. Malo je vjerojatno da će se trenutna La Niña nastaviti i četvrtu godinu. Čak bi i mali ritam El Niña trebao biti dovoljan za rekordnu globalnu temperaturu.” Smanjenje onečišćenja zraka u Kini, koje blokira sunce, također povećava zagrijavanje, rekao je.

Iako bi El Niño pojačao ekstremne vremenske uvjete, znanstvenici su raspravljali o stupnju pogoršanja. “Kada El Niño stigne, ekstremno vrijeme koje je haralo našim planetom 2021. i 2022. postat će beznačajno”, rekao je Profesor Bill McGuire sa Sveučilišta u Londonu.

“Korelacija između ekstremnog vremena i globalne prosječne temperature nije toliko jaka, ali termodinamički učinci klimatskih promjena učinit će anomalije koje dobivamo od godine El Niña pravednima to ekstremnije”, smatra profesor Tim Palmer sa Sveučilišta u Oxfordu.

Rezultati klimatskog modeliranja koje je početkom siječnja objavio Australski ured za meteorologiju pokazuju da bi zemlja mogla prijeći s tri godine natprosječne količine oborina na jedno od najtoplijih i najsuših razdoblja El Niña dosad, povećavajući rizik od jakih toplinskih valova, suša i požara. U prosincu je američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu procijenila izglede da će se El Niño formirati do kolovoza i listopada na 66%.

Osjetit će se i u Europi

Razmjeri vjerojatnog El Niña još su bili nejasni. “Mnogi modeli sezonske prognoze sugeriraju dolazak umjerenih El Niño uvjeta od ljeta 2023.”, rekao je Profesor Andy Turner sa Sveučilišta Reading. Slika će biti puno jasnija do lipnja, dodali su znanstvenici.

Fenomen El Niño-La Niña najveći je uzrok razlika u vremenu iz godine u godinu u mnogim regijama. U godinama La Niñe, pacifički pasati od istoka prema zapadu su jači, guraju tople površinske vode prema zapadu i povlače dublju, hladniju vodu na istoku. Događaji El Niño događaju se kada pasati oslabe, dopuštajući toplim vodama da se šire natrag prema istoku, gušeći hladnije vode i dovodeći do porasta globalne temperature.

Zemlje koje graniče sa zapadnim Pacifikom, uključujući Indoneziju i Australiju, doživljavaju toplije i suše uvjete. “Obično imate mnogo suša, mnogo šumskih požara”, rekao je Scaife, iako Kina može pretrpjeti poplave u slivu Yangtzea nakon velikog El Niñosa.

Indijski monsuni i kiše u južnoj Africi također se mogu suzbiti. Druge regije, poput istočne Afrike i juga SAD-a, koje su nedavno pretrpjele suše, mogu dobiti više kiše i poplave. U Južnoj Americi, južne regije su vlažnije, ali Amazona, koja se već približava opasnoj prijelomnoj točki, je suša.

“Učinci El Niña mogli bi se osjetiti i do srednjih geografskih širina sjeverne hemisfere, s vjerojatnošću vlažnijih uvjeta u Španjolskoj od ljeta nadalje i sušnijih uvjeta na istočnoj obali SAD-a sljedeće zime i proljeća”, rekao je Turner.

Palmer je rekao da je najveće pitanje bez odgovora bilo pogoduju li klimatske promjene većem broju događaja El Niño ili La Niña. “To je od presudne važnosti za zemlje koje gledaju na dugoročnu prilagodbu i trebat će klimatske modele puno veće rezolucije. To se može postići samo s većim računalima”, rekao je.

Palmer i kolege pozvali su na uspostavu međunarodnog centra za klimatsko modeliranje vrijednog milijardu dolara, sličnog Velikom hadronskom sudaraču koji omogućuje međunarodnim fizičarima čestica da rade zajedno ono što niti jedna nacija ne može sama.