Connect with us

Hrvatska

MIR BOŽJI, HRISTOS SE RODI! Božićna čestitka vjernicima koji slave po julijanskom kalendaru

Objavljeno

-

Vjernicima koji Božić slave prema julijanskom kalendaru čestitku su uputili predsjednici države, Vlade i Hrvatskoga sabora te kardinal Bozanić.

Kardinal Josip Bozanić uputio je božićnu čestitku patrijarhu Srpske pravoslavne crkve Porfiriju te naglasio da je Isus došao da bi služio našoj radosti, miru i nadi te da u snazi Božjega milosrđa nitko nije isključen, nitko premalen, nitko osamljen.

– Vaša svetosti! Slavimo otajstvo Božje poniznosti, Radosnu vijest da nam je radi našega spasenja svoju konačnu objavu Bog predao u svome Sinu, rođenom među nama u tijelu našega tijela. Radujemo se neizrecivoj Ljubavi koja je dovela do čudesnoga Dara u betlehemskoj noći, obasjanoj svjetlom nebeske blizine. Živimo snagom Božjega milosrđa u kojemu nitko nije isključen, nitko premalen, nitko osamljen. Gospodin je došao u naše živote da bi služio našoj radosti, miru i nadi, napisao je Bozanić.

Zahvaljujemo za nebesko kraljevstvo među nama, istaknuo je, a patrijarhu Porfiriju zahvalio je i za božićnu i novogodišnju čestitku, te njemu i njegovim episkopima, svećenstvu, monaštvu i vjernicima srdačno čestitamo Svetkovinu Rođenja Gospodinova i poželio blagoslovljenu Novu 2023. godinu.

– U zajedništvu vjere i povezan s Vama u molitvi, srdačno Vas pozdravljam u Gospodinu, stoji u čestitku kardinala Bozanića patrijarhu Porfiriju.

Božićna čestitka premijera Plenkovića vjernicima koji slave po julijanskom kalendaru 

Predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je u četvrtak božićnu čestitku vjernicama i vjernicima koji Božić slave po julijanskom kalendaru te poželio da im blagdanski dani ljubavi i nade budu ohrabrenje u prevladavanju svih izazova.

– U ime Vlade i osobno svim vjernicama i vjernicima pravoslavne vjeroispovijesti od srca čestitam Božić. Neka najradosniji kršćanski blagdan u vaše domove i obitelji donese obilje mira, veselja i blagostanja, poručio je Plenković.

Nastavimo svi zajedno, dodao je, u duhu Božića promicati toleranciju i solidarnost, međusobno prihvaćanje i uvažavanje na dobrobit društva i zajednice u kojoj živimo.

– Želim da vam ovi blagdanski dani ljubavi i nade budu ohrabrenje u prevladavanju predstojećih izazova, napisao je premijer Plenković te poželio sretan i blagoslovljen Božić, uz riječi: “Mir Božji, Hristos se rodi!”.

Čestitka predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića

“U ime zastupnica i zastupnika u Hrvatskome saboru i osobno upućujem iskrene čestitke svim vjernicama i vjernicima koji Božić slave po julijanskom kalendaru.

Želim da vam blagdan Kristova rođenja donese obilje Božjeg blagoslova, a vaša srca i domove ispuni mirom, nadom i ljubavlju, kako biste ga u krugu svojih najmilijih mogli dostojno proslaviti.

Mir Božji – Hristos se rodi!

Suočen s brojnim izazovima, svijet u kojem živimo uistinu je potrebit mira. Na to nas ovog Božića iznimno snažno podsjeća patnja prijateljskog ukrajinskog naroda. Pozvani smo stoga nastaviti ulagati napore za postizanje i očuvanje mira, ali i pomicati granice vlastite solidarnosti.

Neka ovaj Božić svim kršćanima u Hrvatskoj osobito ojača volju za pomoć bližnjemu u potrebi. Neka nas ujedno sve zajedno potakne da, u snažnijem uzajamnom uvažavanju, toleranciji i razumijevanju, budemo pripravniji raditi na općem boljitku našeg društva.

Čestit vam i blagoslovljen Božić!“.

Čestitka predsjednika Republike Zorana Milanovića 

“Svim pravoslavnim vjernicima u Hrvatskoj, našim sugrađankama i sugrađanima koji sutra slave najradosniji kršćanski blagdan, želim sretan Božić.

Proslava Božića povod je za okupljanje obitelji i iskazivanje ljubavi i brige prema svojim bližnjima, ali i prilika da se učvrsti međusobno razumijevanje i pokaže dobrota prema drugim ljudima. Uz želju da Božić svima koji slave bude ispunjen obiteljskom radošću, zdravljem i mirom, izražavam i nadu da će već dogodine svi ovaj blagdan moći dočekati u svojim domovima kako to i priliči.

Kao uređeno i moderno društvo koje baštini različitosti kao svoje vrijednosti, moramo uvijek i iznova biti spremni pokazati tolerantnost i razumijevanje za sve ljude kojima je Hrvatska dom. Uvjeren kako ćemo i ovaj blagdan iskreno i s radošću proslaviti s našim sugrađankama i sugrađanima pravoslavne vjere, svima vama koji slavite upućujem tradicionalni pozdrav – Mir Božji, Hristos se rodi.”, poručio je predsjednik.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Ovo su najtraženija zanimanja u Hrvatskoj za SSS i za VSS…

Objavljeno

-

By

Hrvatska je posljednjih godina suočena s velikim manjkom radne snage. Stanovništva je sve manje i sve je starije, posljedice odljeva radne snage u inozmestvo snažno se osjećaju na tržištu rada, a nastale rupe dijelom popunjava uvozna radna snaga, sve više iz dalekih aziskih zemalja.

Naspram suficitarnih zanimanja o kojima smo pisali ovih dana, onih deficitarnih mnogo je više.

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) svake godine provodi analizu i objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja predlažući, prije upisa u prve razrede srednjih škola i na fakultete, u kojim obrazovnim programima bi trebalo povećati, odnosno smanjiti broj upisanih učenika i studenata.

HZZ: Popis je iz godine u godinu sličan

U HZZ-u nam kažu da je popis iz godine u godinu sličan, bez nekih značajnih odstupanja i što se tiče deficitarnih kao i suficitarnih zanimanja.

“S obzirom da se analize rade na lokalnoj razini, teško je generalizirati na razini Republike Hrvatske, no postoje određena zanimanja koja su deficitarna i na kontinentu i na obali”, napominju nam u HZZ-u.

Što se tiče srednje stručne razine, najdeficitarnija su zanimanja u graditeljstvu, prerađivačkoj industriji, zdravstvu, djelatnosti popravaka motornih vozila, djelatnosti pripreme i usluživanja hrane te prijevozu i distribuciji.

Ovo su najtraženija zanimanja?

Najdeficitarnija, odnosno najtraženija zanimanja srednje stručne razine su:

zidari

fasaderi

krovopokrivači

vodoinstalateri

električari

podopolagači

automehaničari

automehatroničari

autolakireri

bravari

tokari

strojobravari

mesari

pekari

slastičari

kuhari

konobari

medicinske sestre

medicinski tehničari

laboratorijski tehničari

vozači lakih i teških dostavnih vozila

vozači autobusa

vozači vozila hitnih službi

U rangu visokoobrazovanih, odnosno zanimanja za koje je potrebna viša i visoka stručna sprema, u HZZ-u kažu da se trenutno najviše traže stručnjaci za matematiku, fiziku, elektrotehniku, strojarstvo, građevinu, medicinu, farmaciju, logopediju i rehabilitaciju.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Važna obavijest za umirovljenike: Mirovine stižu nešto kasnije

Objavljeno

-

By

Hrvatska poštanska banka poslala je obavijest svojim korisnicima vezanu uz isplatu mirovina.

“Obavještavamo vas da će Hrvatska poštanska banka, iznimno zbog tehničkih prilagodba u sustavu slijedom pripajanja Nove hrvatske banke, redovna mirovinska primanja umjesto 1. lipnja korisnicima isplatiti 4. lipnja 2024. godine. Od srpnja 2024. Banka nastavlja isplaćivati redovna mirovinska primanja prvog dana u mjesecu. Zahvaljujemo vam na povjerenju i razumijevanju”, napisali su u obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

USUSRET UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE / Dok mnogi ne mogu doći do radnika, u ovim zanimanjima ih je – previše…

Objavljeno

-

By

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga)

Za manje od dva tjedna, 27. svibnja, počet će prijave u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u prve razrede srednje škole. Škole će natječaj za upis raspisati i objaviti najkasnije do 20. lipnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 10. srpnja. Ove godine planirano je 48.135 upisnih mjesta.

Prijave za upis na fakultete započele su 1. veljače, a 29. travnja objavljene su orijentacijske rang-liste za upise. Studije je moguće prijavljivati do 17. srpnja kada će biti objavljene i konačne rang-liste upisa.

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga) te preporuka za smanjenje upisnih kvota u obrazovne programe u kojima se učenici školuju i studenti obrazuju za zvanja i zanimanja koja su suficitarna.

“Kada govorimo o zanimanjima koja su suficitarna, preporučili bismo budućim studentima smanjiti interes za studije filozofije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i dizajna. A od srednjoškolskih programa, preporučili bismo smanjiti obrazovne programe za fotografa, ekonomiste, modne tehničare, grafičke dizajnere…”, rekli su nam u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) na pitanje kojih zvanja i zanimanja Hrvatska ima viška.

Preporuke HZZ-a za smanjenjem upisnih kvota za pojedina zanimanja

HZZ svake godine objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Te se preporuke ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. No, budući da potrebe tržišta rada nisu iste u svim krajevima Hrvatske, HZZ svoje analize provodi regionalno i lokalno, a isto tako objavljuje i preporuke. Izdvojili smo HZZ-ove preporuke za smanjenjem upisnih kvota na područjima četiri županije s najviše stanovnika te Gradu Zagrebu. Tamo živi više od polovice stanovništva Hrvatske pa podaci o suficitarnim zvanjima i zanimanjima na tim područjima uvelike održavaju i stanje u cijeloj Hrvatskoj .

Grad Zagreb i Zagrebačka Županija

Trogodišnji i četverogoodišnji srednjoškolski program

Fotografi

Ekonomisti

Grafički urednici-dizajneri

Tehničari za logistiku i špediciju

Modni tehničari

Hotelijersko-turistički tehničari

Veterinarski tehničari

Prehrambeni tehničari

Tehničari cestovnog prometa

Stručni studij

Fizioterapija

Poslovna ekonomija

Ekonomija poduzetništva

Sveučilišni studij

Dizajn

Grafička tehnologija (smjer: Dizajn grafičkih proizvoda)

Povijest umjetnosti

Komparativna književnost

Filozofija

Novinarstvo

Tekstilni i modni dizajn (smjerovi: Modni dizajn i Dizajn tekstila)

Komunikologija

Politologija

Etnologija i kulturna antropologija

Kineziologija

Sociologija

Agroekologija

Ekonomija

Poslovna ekonomija

Split i Splitsko-dalmatinska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Hotelijersko-turistički tehničari

Komercijalisti

Poslovni tajnici

Tehničari za logistiku i špediciju

Tehničari za poštanske i financijske usluge

Upravni referenti

Stručni studij

Kineziologija

Management malog poduzeća

Management trgovine i turizma

Međunarodni management u hotelijerstvu i turizmu

Sportski management

Turističko poslovanje

Upravni studij

Sveučilišni studij

Biologija i tehnologija mora

Forenzika

Industrijsko inženjerstvo

Kemija

Kemijska tehnologija (smjer: Kemijsko inženjerstvo)

Kineziologija

Pomorski management

Poslovna ekonomija

Povijest (dvopredmetni)

Pravo

Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni)

Rijeka i Primorsko-goranska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Upravni referenti

Stručni studij

Upravni studij

Sveučilišni studij

Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu

Poslovna ekonomija (smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Marketing)

Pravo

Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu

Osijek i osječko-baranjska županija

Trogodišnji srednjoškolski program

Prodavači

Fotografi

Cvjećari

Frizeri

Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski program

Upravni referenti

Ekonomisti

Komercijalisti

Agrotehničari

Poljoprivredni tehničari fitofarmaceuti

Farmaceutski tehničari

Građevinski tehničari

Arhitektonski tehničari

Tehničari geodezije i geoinformatike

Ekološki tehničari

Agroturistički tehničari

Poslovni tajnici

Fizioterapeutski tehničari

Dentalni tehničari

Likovni umjetnici i dizajneri

Grafički urednici-dizajneri

Grafički tehničari pripreme

Grafički tehničari dorade i tiska

Zdravstveno-laboratorijski tehničari

Kozmetičari

Stručni studij

Računovodstvo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Fizioterapija

Upravni studij

Javna uprava

Bilinogojstvo

Agroekonomika

Građevinarstvo (opći smjer)

Sveučilišni studij

Pravo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Kultura, mediji i menadžment

Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)

Informatologija ili Informacijske i komunikacijske znanosti

Filozofija i hrvatski jezik i književnost

Filozofsko-teološki studij

Fizioterapija

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu