Hrvatska
Diljem Europe temperaturni rekordi, što nas čeka? Objavljena dugoročna prognoza
Danska, Nizozemska, Poljska, Češka, Bjelorusija, Litva, Latvija u siječnju su dosegnule temperature kakve se ne pamte u povijesti mjerenja ovih zemalja. “Možemo reći ne samo po pitanju eura nego i po pitanju temperatura da smo rekordno počeli ovu godinu”, piše Tea Blažević, meteorologinja N1 televizije.
Razlog je pritjecanje toplog zraka s jugozapada. Taj topli zrak se danima zadržava nad našim područjem. Tako će biti i dalje, kako sada stvari stoje. Slijede tek nešto malo niže temperature.
Proljetne temperature diljem Hrvatske
Nije samo pretoplo u europskim destinacijama nego i u hrvatskim. U Sisku je zabilježeno 18,6 stupnjeva, na Hvaru 17,2, u Zagrebu 13,5. To su temperature preko 10 stupnjeva više od prosjeka.
Logično, ne zagrijava se samo zrak nego i more. Jučer i danas temperatura mora u Komiži na Visu dosegnula je 17 stupnjeva. Ne čudi što ima kupača na Jadranu. Tridesetogodišnji siječanjski prosjek na Visu je 14 stupnjeva, a vidimo jučer u Komiži 17. Temperature bi inače u siječnju trebale biti desetak stupnjeva do maksimalno 14 ili 15.
Cvjetaju biljke u Dalmaciji
I šparoge cvatu, ponegdje ih se već i bere. Treba reći i da je procvjetao jorgovan u Dalmaciji, što je vrlo netipično. Na kontinentu su negdje procvjetali i jaglaci. Bojim se kakva će situacija biti ako dođe do jačeg zahladnjenja. To bi mogli biti vrlo veliki poljoprivredni gubici.
Prednost ovako neobično toplog vremena su manji računi za grijanje te pozitivni učinci u sektoru prometa.
Nedostaci su turistički gubici, vidimo da su skijališta zatvorena, da se otkazuju aranžmani. Tu je i utjecaj na zdravlje, znamo da je krvni tlak povezan s temperaturom zraka i utječe na zdravlje svih nas.
Utječe i na biljke, koje su se prije vremena probudile, a neke ptice uopće nisu otišle u toplije krajeve, dakle, priroda je zbunjena. S obzirom na to da nema snijega, koji bi se inače otapao i punio hidroelektrane, mogao bi biti problem i s proizvodnjom struje.
Vraća li se zima?
Pitanje svih pitanja je vraća li se zima. Temperature će ipak biti nešto niže. Stiže nam kiša, i to u drugom dijelu nedjelje. U danima vikenda slijedi famozna promjena vremena, a vidimo i da vjetar u drugom dijelu nedjelje mijenja smjer na sjeverni pa dolazi do prodora nešto hladnijeg zraka pa bi onaj idući tjedan mogao donijeti koju pahulju snijega, ako ništa onda na planinama.
“No, proljeće i dalje žuri i ako gledamo prognostičke materijale za nastavak siječnja, nema naznaka da bismo imali pravu hladnoću primjerenu ovom razdoblju u kojem se nalazimo tako da se bojim da će nakon ovog zahladnjenja koje slijedi, a koje je tek blago i dekorativno, ponovno doći iznadprosječno visoke temperature. Sve mi nekako sluti na to”, kaže Blažević.
“Vidjet ćemo. Sjetimo se i dugoročnih prognoza koje su ukazivale na to da će ova zima biti iznadprosječno topla, čak su sugerirale to da bi u veljači ta odstupanja mogla biti veća nego u siječnju”, dodaje.
“Ja se uistinu nadam da to neće biti tako jer bi to značilo da uopće neće biti zime. Što se oborine tiče, treba reći da su dugoročne prognoze ukazivale na to da bi ova zima trebala biti oko prosjeka ili nešto malo više i pokazivale su odstupanja u svim zimskim mjesecima na području obale Jadrana.
Ja moram reći da i ovo sada pogoršanje koje dolazi u vrijeme vikenda ponovno donosi obilniju kišu duž Jadrana i u područjima uz Jadran pa se čini da se nekako realizira ta dugoročna prognoza”, dodaje.
Ove sezone će ta kiša više biti orijentirana na područje Jadrana te bi ondje moglo biti problema u vidu bujičnih poplava, možda urbanih poplava. Manje kiše na kontinentu i, kako sada stvari stoje, bez konkretne zime i neke velike hladnoće.
Hrvatska
Ovo su najtraženija zanimanja u Hrvatskoj za SSS i za VSS…
Hrvatska je posljednjih godina suočena s velikim manjkom radne snage. Stanovništva je sve manje i sve je starije, posljedice odljeva radne snage u inozmestvo snažno se osjećaju na tržištu rada, a nastale rupe dijelom popunjava uvozna radna snaga, sve više iz dalekih aziskih zemalja.
Naspram suficitarnih zanimanja o kojima smo pisali ovih dana, onih deficitarnih mnogo je više.
Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) svake godine provodi analizu i objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja predlažući, prije upisa u prve razrede srednjih škola i na fakultete, u kojim obrazovnim programima bi trebalo povećati, odnosno smanjiti broj upisanih učenika i studenata.
HZZ: Popis je iz godine u godinu sličan
U HZZ-u nam kažu da je popis iz godine u godinu sličan, bez nekih značajnih odstupanja i što se tiče deficitarnih kao i suficitarnih zanimanja.
“S obzirom da se analize rade na lokalnoj razini, teško je generalizirati na razini Republike Hrvatske, no postoje određena zanimanja koja su deficitarna i na kontinentu i na obali”, napominju nam u HZZ-u.
Što se tiče srednje stručne razine, najdeficitarnija su zanimanja u graditeljstvu, prerađivačkoj industriji, zdravstvu, djelatnosti popravaka motornih vozila, djelatnosti pripreme i usluživanja hrane te prijevozu i distribuciji.
Ovo su najtraženija zanimanja?
Najdeficitarnija, odnosno najtraženija zanimanja srednje stručne razine su:
zidari
fasaderi
krovopokrivači
vodoinstalateri
električari
podopolagači
automehaničari
automehatroničari
autolakireri
bravari
tokari
strojobravari
mesari
pekari
slastičari
kuhari
konobari
medicinske sestre
medicinski tehničari
laboratorijski tehničari
vozači lakih i teških dostavnih vozila
vozači autobusa
vozači vozila hitnih službi
U rangu visokoobrazovanih, odnosno zanimanja za koje je potrebna viša i visoka stručna sprema, u HZZ-u kažu da se trenutno najviše traže stručnjaci za matematiku, fiziku, elektrotehniku, strojarstvo, građevinu, medicinu, farmaciju, logopediju i rehabilitaciju.
Hrvatska
Važna obavijest za umirovljenike: Mirovine stižu nešto kasnije
Hrvatska poštanska banka poslala je obavijest svojim korisnicima vezanu uz isplatu mirovina.
“Obavještavamo vas da će Hrvatska poštanska banka, iznimno zbog tehničkih prilagodba u sustavu slijedom pripajanja Nove hrvatske banke, redovna mirovinska primanja umjesto 1. lipnja korisnicima isplatiti 4. lipnja 2024. godine. Od srpnja 2024. Banka nastavlja isplaćivati redovna mirovinska primanja prvog dana u mjesecu. Zahvaljujemo vam na povjerenju i razumijevanju”, napisali su u obavijesti.
Hrvatska
USUSRET UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE / Dok mnogi ne mogu doći do radnika, u ovim zanimanjima ih je – previše…
U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga)
Za manje od dva tjedna, 27. svibnja, počet će prijave u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u prve razrede srednje škole. Škole će natječaj za upis raspisati i objaviti najkasnije do 20. lipnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 10. srpnja. Ove godine planirano je 48.135 upisnih mjesta.
Prijave za upis na fakultete započele su 1. veljače, a 29. travnja objavljene su orijentacijske rang-liste za upise. Studije je moguće prijavljivati do 17. srpnja kada će biti objavljene i konačne rang-liste upisa.
U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga) te preporuka za smanjenje upisnih kvota u obrazovne programe u kojima se učenici školuju i studenti obrazuju za zvanja i zanimanja koja su suficitarna.
“Kada govorimo o zanimanjima koja su suficitarna, preporučili bismo budućim studentima smanjiti interes za studije filozofije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i dizajna. A od srednjoškolskih programa, preporučili bismo smanjiti obrazovne programe za fotografa, ekonomiste, modne tehničare, grafičke dizajnere…”, rekli su nam u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) na pitanje kojih zvanja i zanimanja Hrvatska ima viška.
Preporuke HZZ-a za smanjenjem upisnih kvota za pojedina zanimanja
HZZ svake godine objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Te se preporuke ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. No, budući da potrebe tržišta rada nisu iste u svim krajevima Hrvatske, HZZ svoje analize provodi regionalno i lokalno, a isto tako objavljuje i preporuke. Izdvojili smo HZZ-ove preporuke za smanjenjem upisnih kvota na područjima četiri županije s najviše stanovnika te Gradu Zagrebu. Tamo živi više od polovice stanovništva Hrvatske pa podaci o suficitarnim zvanjima i zanimanjima na tim područjima uvelike održavaju i stanje u cijeloj Hrvatskoj .
Grad Zagreb i Zagrebačka Županija
Trogodišnji i četverogoodišnji srednjoškolski program
Fotografi
Ekonomisti
Grafički urednici-dizajneri
Tehničari za logistiku i špediciju
Modni tehničari
Hotelijersko-turistički tehničari
Veterinarski tehničari
Prehrambeni tehničari
Tehničari cestovnog prometa
Stručni studij
Fizioterapija
Poslovna ekonomija
Ekonomija poduzetništva
Sveučilišni studij
Dizajn
Grafička tehnologija (smjer: Dizajn grafičkih proizvoda)
Povijest umjetnosti
Komparativna književnost
Filozofija
Novinarstvo
Tekstilni i modni dizajn (smjerovi: Modni dizajn i Dizajn tekstila)
Komunikologija
Politologija
Etnologija i kulturna antropologija
Kineziologija
Sociologija
Agroekologija
Ekonomija
Poslovna ekonomija
Split i Splitsko-dalmatinska županija
Četverogodišnji srednjoškolski program
Ekonomisti
Hotelijersko-turistički tehničari
Komercijalisti
Poslovni tajnici
Tehničari za logistiku i špediciju
Tehničari za poštanske i financijske usluge
Upravni referenti
Stručni studij
Kineziologija
Management malog poduzeća
Management trgovine i turizma
Međunarodni management u hotelijerstvu i turizmu
Sportski management
Turističko poslovanje
Upravni studij
Sveučilišni studij
Biologija i tehnologija mora
Forenzika
Industrijsko inženjerstvo
Kemija
Kemijska tehnologija (smjer: Kemijsko inženjerstvo)
Kineziologija
Pomorski management
Poslovna ekonomija
Povijest (dvopredmetni)
Pravo
Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni)
Rijeka i Primorsko-goranska županija
Četverogodišnji srednjoškolski program
Ekonomisti
Upravni referenti
Stručni studij
Upravni studij
Sveučilišni studij
Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu
Poslovna ekonomija (smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Marketing)
Pravo
Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu
Osijek i osječko-baranjska županija
Trogodišnji srednjoškolski program
Prodavači
Fotografi
Cvjećari
Frizeri
Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski program
Upravni referenti
Ekonomisti
Komercijalisti
Agrotehničari
Poljoprivredni tehničari fitofarmaceuti
Farmaceutski tehničari
Građevinski tehničari
Arhitektonski tehničari
Tehničari geodezije i geoinformatike
Ekološki tehničari
Agroturistički tehničari
Poslovni tajnici
Fizioterapeutski tehničari
Dentalni tehničari
Likovni umjetnici i dizajneri
Grafički urednici-dizajneri
Grafički tehničari pripreme
Grafički tehničari dorade i tiska
Zdravstveno-laboratorijski tehničari
Kozmetičari
Stručni studij
Računovodstvo
Ekonomija i poslovna ekonomija
Fizioterapija
Upravni studij
Javna uprava
Bilinogojstvo
Agroekonomika
Građevinarstvo (opći smjer)
Sveučilišni studij
Pravo
Ekonomija i poslovna ekonomija
Kultura, mediji i menadžment
Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)
Informatologija ili Informacijske i komunikacijske znanosti
Filozofija i hrvatski jezik i književnost
Filozofsko-teološki studij
Fizioterapija
-
magazin5 dana prije
#BLONDIE / Tužni masni burek
-
magazin4 dana prije
FOTOGALERIJA / Nedjeljni đir Zadrom
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
SHOPPING NEDJELJOM? / U Zadru su danas otvorene sljedeće trgovine i trgovački lanci…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRED VRATIMA PROMJENA VREMENA! / Nakon sunčane nedjelje, u ponedjeljak naoblaka, od utorka kiša i pljuskovi s grmljavinom