Connect with us

Hrvatska

Diljem Europe temperaturni rekordi, što nas čeka? Objavljena dugoročna prognoza

Objavljeno

-

Danska, Nizozemska, Poljska, Češka, Bjelorusija, Litva, Latvija u siječnju su dosegnule temperature kakve se ne pamte u povijesti mjerenja ovih zemalja. “Možemo reći ne samo po pitanju eura nego i po pitanju temperatura da smo rekordno počeli ovu godinu”, piše Tea Blažević, meteorologinja N1 televizije.

Razlog je pritjecanje toplog zraka s jugozapada. Taj topli zrak se danima zadržava nad našim područjem. Tako će biti i dalje, kako sada stvari stoje. Slijede tek nešto malo niže temperature.

Proljetne temperature diljem Hrvatske

Nije samo pretoplo u europskim destinacijama nego i u hrvatskim. U Sisku je zabilježeno 18,6 stupnjeva, na Hvaru 17,2, u Zagrebu 13,5. To su temperature preko 10 stupnjeva više od prosjeka.

Logično, ne zagrijava se samo zrak nego i more. Jučer i danas temperatura mora u Komiži na Visu dosegnula je 17 stupnjeva. Ne čudi što ima kupača na Jadranu. Tridesetogodišnji siječanjski prosjek na Visu je 14 stupnjeva, a vidimo jučer u Komiži 17. Temperature bi inače u siječnju trebale biti desetak stupnjeva do maksimalno 14 ili 15.

Cvjetaju biljke u Dalmaciji

I šparoge cvatu, ponegdje ih se već i bere. Treba reći i da je procvjetao jorgovan u Dalmaciji, što je vrlo netipično. Na kontinentu su negdje procvjetali i jaglaci. Bojim se kakva će situacija biti ako dođe do jačeg zahladnjenja. To bi mogli biti vrlo veliki poljoprivredni gubici.

Prednost ovako neobično toplog vremena su manji računi za grijanje te pozitivni učinci u sektoru prometa.

Nedostaci su turistički gubici, vidimo da su skijališta zatvorena, da se otkazuju aranžmani. Tu je i utjecaj na zdravlje, znamo da je krvni tlak povezan s temperaturom zraka i utječe na zdravlje svih nas.

Utječe i na biljke, koje su se prije vremena probudile, a neke ptice uopće nisu otišle u toplije krajeve, dakle, priroda je zbunjena. S obzirom na to da nema snijega, koji bi se inače otapao i punio hidroelektrane, mogao bi biti problem i s proizvodnjom struje.

Vraća li se zima?

Pitanje svih pitanja je vraća li se zima. Temperature će ipak biti nešto niže. Stiže nam kiša, i to u drugom dijelu nedjelje. U danima vikenda slijedi famozna promjena vremena, a vidimo i da vjetar u drugom dijelu nedjelje mijenja smjer na sjeverni pa dolazi do prodora nešto hladnijeg zraka pa bi onaj idući tjedan mogao donijeti koju pahulju snijega, ako ništa onda na planinama.

“No, proljeće i dalje žuri i ako gledamo prognostičke materijale za nastavak siječnja, nema naznaka da bismo imali pravu hladnoću primjerenu ovom razdoblju u kojem se nalazimo tako da se bojim da će nakon ovog zahladnjenja koje slijedi, a koje je tek blago i dekorativno, ponovno doći iznadprosječno visoke temperature. Sve mi nekako sluti na to”, kaže Blažević.

“Vidjet ćemo. Sjetimo se i dugoročnih prognoza koje su ukazivale na to da će ova zima biti iznadprosječno topla, čak su sugerirale to da bi u veljači ta odstupanja mogla biti veća nego u siječnju”, dodaje.

“Ja se uistinu nadam da to neće biti tako jer bi to značilo da uopće neće biti zime. Što se oborine tiče, treba reći da su dugoročne prognoze ukazivale na to da bi ova zima trebala biti oko prosjeka ili nešto malo više i pokazivale su odstupanja u svim zimskim mjesecima na području obale Jadrana.

Ja moram reći da i ovo sada pogoršanje koje dolazi u vrijeme vikenda ponovno donosi obilniju kišu duž Jadrana i u područjima uz Jadran pa se čini da se nekako realizira ta dugoročna prognoza”, dodaje.

Ove sezone će ta kiša više biti orijentirana na područje Jadrana te bi ondje moglo biti problema u vidu bujičnih poplava, možda urbanih poplava. Manje kiše na kontinentu i, kako sada stvari stoje, bez konkretne zime i neke velike hladnoće.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Ovo su najtraženija zanimanja u Hrvatskoj za SSS i za VSS…

Objavljeno

-

By

Hrvatska je posljednjih godina suočena s velikim manjkom radne snage. Stanovništva je sve manje i sve je starije, posljedice odljeva radne snage u inozmestvo snažno se osjećaju na tržištu rada, a nastale rupe dijelom popunjava uvozna radna snaga, sve više iz dalekih aziskih zemalja.

Naspram suficitarnih zanimanja o kojima smo pisali ovih dana, onih deficitarnih mnogo je više.

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) svake godine provodi analizu i objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja predlažući, prije upisa u prve razrede srednjih škola i na fakultete, u kojim obrazovnim programima bi trebalo povećati, odnosno smanjiti broj upisanih učenika i studenata.

HZZ: Popis je iz godine u godinu sličan

U HZZ-u nam kažu da je popis iz godine u godinu sličan, bez nekih značajnih odstupanja i što se tiče deficitarnih kao i suficitarnih zanimanja.

“S obzirom da se analize rade na lokalnoj razini, teško je generalizirati na razini Republike Hrvatske, no postoje određena zanimanja koja su deficitarna i na kontinentu i na obali”, napominju nam u HZZ-u.

Što se tiče srednje stručne razine, najdeficitarnija su zanimanja u graditeljstvu, prerađivačkoj industriji, zdravstvu, djelatnosti popravaka motornih vozila, djelatnosti pripreme i usluživanja hrane te prijevozu i distribuciji.

Ovo su najtraženija zanimanja?

Najdeficitarnija, odnosno najtraženija zanimanja srednje stručne razine su:

zidari

fasaderi

krovopokrivači

vodoinstalateri

električari

podopolagači

automehaničari

automehatroničari

autolakireri

bravari

tokari

strojobravari

mesari

pekari

slastičari

kuhari

konobari

medicinske sestre

medicinski tehničari

laboratorijski tehničari

vozači lakih i teških dostavnih vozila

vozači autobusa

vozači vozila hitnih službi

U rangu visokoobrazovanih, odnosno zanimanja za koje je potrebna viša i visoka stručna sprema, u HZZ-u kažu da se trenutno najviše traže stručnjaci za matematiku, fiziku, elektrotehniku, strojarstvo, građevinu, medicinu, farmaciju, logopediju i rehabilitaciju.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Važna obavijest za umirovljenike: Mirovine stižu nešto kasnije

Objavljeno

-

By

Hrvatska poštanska banka poslala je obavijest svojim korisnicima vezanu uz isplatu mirovina.

“Obavještavamo vas da će Hrvatska poštanska banka, iznimno zbog tehničkih prilagodba u sustavu slijedom pripajanja Nove hrvatske banke, redovna mirovinska primanja umjesto 1. lipnja korisnicima isplatiti 4. lipnja 2024. godine. Od srpnja 2024. Banka nastavlja isplaćivati redovna mirovinska primanja prvog dana u mjesecu. Zahvaljujemo vam na povjerenju i razumijevanju”, napisali su u obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

USUSRET UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE / Dok mnogi ne mogu doći do radnika, u ovim zanimanjima ih je – previše…

Objavljeno

-

By

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga)

Za manje od dva tjedna, 27. svibnja, počet će prijave u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u prve razrede srednje škole. Škole će natječaj za upis raspisati i objaviti najkasnije do 20. lipnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 10. srpnja. Ove godine planirano je 48.135 upisnih mjesta.

Prijave za upis na fakultete započele su 1. veljače, a 29. travnja objavljene su orijentacijske rang-liste za upise. Studije je moguće prijavljivati do 17. srpnja kada će biti objavljene i konačne rang-liste upisa.

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga) te preporuka za smanjenje upisnih kvota u obrazovne programe u kojima se učenici školuju i studenti obrazuju za zvanja i zanimanja koja su suficitarna.

“Kada govorimo o zanimanjima koja su suficitarna, preporučili bismo budućim studentima smanjiti interes za studije filozofije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i dizajna. A od srednjoškolskih programa, preporučili bismo smanjiti obrazovne programe za fotografa, ekonomiste, modne tehničare, grafičke dizajnere…”, rekli su nam u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) na pitanje kojih zvanja i zanimanja Hrvatska ima viška.

Preporuke HZZ-a za smanjenjem upisnih kvota za pojedina zanimanja

HZZ svake godine objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Te se preporuke ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. No, budući da potrebe tržišta rada nisu iste u svim krajevima Hrvatske, HZZ svoje analize provodi regionalno i lokalno, a isto tako objavljuje i preporuke. Izdvojili smo HZZ-ove preporuke za smanjenjem upisnih kvota na područjima četiri županije s najviše stanovnika te Gradu Zagrebu. Tamo živi više od polovice stanovništva Hrvatske pa podaci o suficitarnim zvanjima i zanimanjima na tim područjima uvelike održavaju i stanje u cijeloj Hrvatskoj .

Grad Zagreb i Zagrebačka Županija

Trogodišnji i četverogoodišnji srednjoškolski program

Fotografi

Ekonomisti

Grafički urednici-dizajneri

Tehničari za logistiku i špediciju

Modni tehničari

Hotelijersko-turistički tehničari

Veterinarski tehničari

Prehrambeni tehničari

Tehničari cestovnog prometa

Stručni studij

Fizioterapija

Poslovna ekonomija

Ekonomija poduzetništva

Sveučilišni studij

Dizajn

Grafička tehnologija (smjer: Dizajn grafičkih proizvoda)

Povijest umjetnosti

Komparativna književnost

Filozofija

Novinarstvo

Tekstilni i modni dizajn (smjerovi: Modni dizajn i Dizajn tekstila)

Komunikologija

Politologija

Etnologija i kulturna antropologija

Kineziologija

Sociologija

Agroekologija

Ekonomija

Poslovna ekonomija

Split i Splitsko-dalmatinska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Hotelijersko-turistički tehničari

Komercijalisti

Poslovni tajnici

Tehničari za logistiku i špediciju

Tehničari za poštanske i financijske usluge

Upravni referenti

Stručni studij

Kineziologija

Management malog poduzeća

Management trgovine i turizma

Međunarodni management u hotelijerstvu i turizmu

Sportski management

Turističko poslovanje

Upravni studij

Sveučilišni studij

Biologija i tehnologija mora

Forenzika

Industrijsko inženjerstvo

Kemija

Kemijska tehnologija (smjer: Kemijsko inženjerstvo)

Kineziologija

Pomorski management

Poslovna ekonomija

Povijest (dvopredmetni)

Pravo

Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni)

Rijeka i Primorsko-goranska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Upravni referenti

Stručni studij

Upravni studij

Sveučilišni studij

Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu

Poslovna ekonomija (smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Marketing)

Pravo

Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu

Osijek i osječko-baranjska županija

Trogodišnji srednjoškolski program

Prodavači

Fotografi

Cvjećari

Frizeri

Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski program

Upravni referenti

Ekonomisti

Komercijalisti

Agrotehničari

Poljoprivredni tehničari fitofarmaceuti

Farmaceutski tehničari

Građevinski tehničari

Arhitektonski tehničari

Tehničari geodezije i geoinformatike

Ekološki tehničari

Agroturistički tehničari

Poslovni tajnici

Fizioterapeutski tehničari

Dentalni tehničari

Likovni umjetnici i dizajneri

Grafički urednici-dizajneri

Grafički tehničari pripreme

Grafički tehničari dorade i tiska

Zdravstveno-laboratorijski tehničari

Kozmetičari

Stručni studij

Računovodstvo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Fizioterapija

Upravni studij

Javna uprava

Bilinogojstvo

Agroekonomika

Građevinarstvo (opći smjer)

Sveučilišni studij

Pravo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Kultura, mediji i menadžment

Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)

Informatologija ili Informacijske i komunikacijske znanosti

Filozofija i hrvatski jezik i književnost

Filozofsko-teološki studij

Fizioterapija

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu