Svijet
AccuWeather objavio veliku prognozu za zimu, evo što čeka Hrvatsku
Službeni početak zime je za nešto više od dva mjeseca i, iako se mnogi Europljani možda već navikavaju na jesenske rutine, AccuWeatherova ekipa meteorologa već je sastavila prognoze za ono što će zima donijeti Europi.
Rastuće cijene električne energije i plina diljem kontinenta daju dodatnu težinu onome što će donijeti ova zima. Razdoblja hladnog vremena mogu donijeti posljedice u različitim aspektima europskog gospodarstva. To bi moglo imati dugotrajne učinke na svakodnevni život stanovnika, kao i posljedice na turizam i trgovinu.
Stručnjaci kažu da će na zimsku sezonu uvelike utjecati La Niña, oceanski i atmosferski fenomen koji je hladni pandan El Niñu. Tijekom La Niñe neuobičajeno niske temperature oceana šire se ekvatorijalnim Pacifikom, što zauzvrat stvara sustav povratnih informacija između oceana i atmosfere koji može utjecati na vremenske uvjete diljem svijeta – posebno na zimsku temperaturu i snijeg.
Klimatolozi kažu da La Niña još uvijek jača i predviđa se da će nastaviti tijekom ostatka jesenskih i zimskih mjeseci.
“Očekuje se da će La Niña dosegnuti vrhunac u studenom”, rekao je vodeći međunarodni meteorolog AccuWeathera Jason Nicholls, dodajući da bi se južna oscilacija El Niña (ENSO) trebala vratiti u neutralnu fazu u siječnju. Unatoč toj promjeni tijekom drugog dijela sezone, atmosferski uvjeti trebali bi ostati slični La Niñi tijekom cijele zime zbog odstupanja između klimatskog fenomena i promijenjenih vremenskih uvjeta.
Što to znači za zimsku prognozu za 2022./2023. diljem Europe?
Budući da je ovo treća uzastopna zima pod utjecajem La Niñe, ova sezona može donijeti pregršt sličnosti s prošlogodišnjim zimskim vremenom. Međutim, prognostičari AccuWeathera kažu da ova godina sadrži rijedak dio slagalice kojeg posljednjih godina nije bilo.
“Trostruka La Niña dogodila se samo tri puta od početka vođenja evidencije, a posljednja je bila početkom stoljeća, od 1998. do 2001.”, objasnio je viši meteorolog AccuWeathera Alan Reppert. Osvrćući se na nekoliko situacija u novijoj povijesti kada su bile tri zime La Niñe zaredom, prognostičari mogu analizirati te jedinstvene godine i upotrijebiti ih za prognozu što bi ova zima mogla sadržavati.
Koliko će biti hladno ove sezone i koja područja mogu očekivati olujne uvjete? Meteorolozi AccuWeathera odgovaraju na to u analizi po regijama u nastavku.
Južna Europa i Balkan bit će pogođeni jakim olujama
Prognostičari AccuWeathera kažu kako postoje naznake da će opća oluja ove zime često ciljati južnu Europu. Lokacije diljem Portugala, Španjolske, južne Francuske, Italije i Balkana imaju veće izglede za pojavu češćih događaja izazvanih kišom i vjetrom nego drugi dijelovi kontinenta. Na neki način, stanovnici od Pirenejskog poluotoka do jugoistočne Europe mogli su vidjeti neke sličnosti s prethodne dvije godine.
To bi moglo značiti povećan rizik od jake kiše, posebno u jugoistočnoj Francuskoj, sjevernoj središnjoj Italiji i zapadnom Balkanu. Oni koji žive u gradovima poput Venecije u Italiji trebali bi pomno pratiti sve oluje u tom području ove zime zbog ranjivosti svoje lokacije na poplave. Dominantan južni trag oluje diljem Europe također nosi potencijal za više snježnih oborina duž južnih padina Alpa.
Oluje su poznate po tome što donose štetne vjetrove, jake kiše i čak oslobađaju snijeg na višim terenima. Prošle godine mnogi od navedenih olujnih događaja u Španjolskoj i Portugalu dogodili su se kasnije, već u proljeće. Međutim, brojni udari oluje Blas osjetili su se tijekom prve polovice studenog u dijelovima istočne Španjolske i južne Francuske.
Blas je imenovala Agencia Estatal de Meteorología (AEMET), španjolska meteorološka agencija, 5. studenoga 2021. Oluja je proširila jaku kišu i olujne vjetrove na istočnu obalu Španjolske prije nego što je prešla preko zapadnog Sredozemlja i donijela dodatnu kišu i vjetar u dijelove Alžira i Francuske.
Snježne oborine
Planinska područja koja bi ove zime mogla imati više snježnih oborina na Iberijskom poluotoku uključuju Kantabrijske planine, Centralni planinski masiv i Pirenejske planine u sjevernoj i središnjoj Španjolskoj. Nadolazeći obrazac mogao bi dovesti do idealnih razdoblja za skijališta i odredišta za zimski odmor. Međutim, niska područja izvan viših terena također će imati šanse za normalne do malo iznadprosječne količine snježnih oborina kako temperature budu padale tijekom zime.
Nakon izrazito sušnog ljeta u nekim regijama prinosi usjeva poput kukuruza, suncokreta, šećerne repe, krumpira i soje doživjeli su izravan udarac, navodi služba za praćenje usjeva Europske unije MARS. Stručnjaci su primijetili da su se blaže vrijeme i razdoblja oborina u nekim regijama dogodili prekasno da bi značajnije koristili mnogim ljetnim usjevima. Izgledi za rast ove zime i nadolazeću žetvu stavljeni su u središte pozornosti.
Europljani su sve više zabrinuti da će suho tlo i iscrpljeni rezervoari vode diljem južne Europe trebati iznadprosječne zimske oborine da bi se obnovili. Imajući to na umu, zima je obično najkišovitija sezona u ovom dijelu kontinenta, a obrazac pogoduje periodima nestabilnog vremena koji bi mogli pomoći da se ugrozi tekuća suša. No, ne očekuje se da bi nadolazeći olujni uzorak mogao u potpunosti izbrisati sušu. Možda će trebati godine s natprosječnim kišnim sezonama da se nadoknadi trenutačna niska razina vode.
Temperature će ove zime vjerojatno biti blizu normale do malo iznad normale širom južne Europe. Međutim, razdoblja nestabilnog vremena mogu biti popraćena razdobljima hladnijeg vremena, prema Reppertu.
Velika Britanija i Irska mogle bi se suočiti s hladnim udarima
Do početka prosinca 2021. dijelovi Velike Britanije i Irske već su osjetili neke utjecaje oluja, uključujući oluje Aurora, Arwen i Barra. Oluja Arwen bila je značajna oluja koja je zarobila 61 posjetitelja koncerta u Tan Hill Innu, najvišem pubu u Engleskoj, na nekoliko dana krajem studenog 2021. godine.
Prošle zime, sredinom veljače, oluja Eunice donijela je značajnu štetu infrastrukturi diljem Velike Britanije. Krov O2 Arene u Londonu bio je jako oštećen zbog ekstremnih udara vjetra tijekom tog razdoblja. Needles, lokalitet u južnoj Engleskoj, primio je udar vjetra od 200 km/h za oluje Eunice, što je UK Met Office označio kao najsnažniji udar vjetra ikad zabilježen u Engleskoj. Da bismo jačinu vjetrova stavili u perspektivu, veliki uragan 3. kategorije u Atlantiku ima vjetrove u rasponu od 178 do 193 km/h.
Ove zime predviđaju se temperature uglavnom blizu normale, s valovima hladnoće koji se mogu podudarati s razdobljima snježnog vremena.
U gradovima kao što su Dublin i Edinburgh ove zime bit će manje snježnih dana nego u tipičnim godinama. Međutim, sva hladna i nestabilna razdoblja u regiji mogla bi imati znatne posljedice s obzirom na stanje potražnje za energijom i troškove povezane s grijanjem domova.
“Bit će blagog vremena s temperaturama gotovo normalnim Međutim, proboji hladnijeg vremena mogu se zadržati u cijeloj regiji na razdoblje od dva do tri tjedna”, rekao je Roys.
Tijekom ovih hladnih razdoblja povećat će se vjerojatnost snježnih padaline i na nižim terenima. Mjesta kao što su Pennines Mountains, Southern Uplands i Grampian Mountains trebala bi imati najveće šanse za normalne snježne padaline ove godine.
Siječanj i veljača mogu donijeti aktivnije razdoblje u smislu snježnih padalina za dijelove Škotske i gorja s izgledima da će oluje pogoditi područja na sjeveru. U međuvremenu bi južna područja britanskog otoka mogla zabilježiti gotovo normalnu ukupnu količinu oborina tijekom prve polovice zime i manje snježnih oborina nego što je uobičajeno do veljače.
Iako se učestalost oluja ove zime možda neće mnogo promijeniti u usporedbi s prošlom godinom, prognostičari kažu da bi moglo biti manje utjecaja i da bi intenzitet oluja također mogao biti manji.
Sjevernu i srednju Europu čekaju sušni uvjeti
Za razliku od nestabilnog vremena predviđenog za zemlje južne Europe, lokacije poput sjeverne Francuske, Beneluksa, Njemačke i dijelova Poljske mogle bi imati znatno sušnije uvjete.
Uz olujni trend prema regijama na jugu, mnoge će se lokacije diljem sjeverne i središnje Europe suočiti s rizikom da propuste obilne zimske oborine. Dok su jesenske padaline, koje su nedavno već ovlažile područja Francuske, Njemačke i Poljske, bile dobrodošle za sadnju zimskih usjeva, izgledi za sušu zimsku sezonu mogli bi dovesti do izazova za nastavak rasta usjeva i do nižih prinosa u vrijeme žetve.
Dijelovi Francuske i Njemačke mogli bi biti sušniji u usporedbi s lokacijama diljem Poljske, kažu prognostičari AccuWeathera, uključujući šira gradska područja Pariza i Berlina. Očekuje se da će količine kiše i snijega ove zime biti ispod normale u sjevernoj Francuskoj i Njemačkoj, ali mogu biti blizu normale u Poljskoj. Ovim će područjem dominirati prosječne ili blago ispodprosječne temperature.
Uz manje snijega u prognozi za sjevernu i srednju Europu raste rizik od hladnog vremena koji smanjuje šanse da zimski usjevi prežive do žetve. Ako na tlo padne minimalna količina snijega i nastupi hladnoća, ozimi usjevi poput žitarica neće imati dovoljno zaštite od prodora hladnog zraka.
Baltik i Skandinavija u toplijem trendu
Meteorolozi AccuWeathera predviđaju zimu topliju od prosjeka u sjeveroistočnoj Europi i Skandinaviji. Povremeno će biti razdoblja nestabilnog i prohladnog vremena, no brojni atmosferski čimbenici upućuju na to da će temperature u cijeloj regiji biti toplije, a očekuje se i manje snježnih dana u odnosu na tipične godine.
Ostaje mogućnost da se oluje prošire, s potencijalom da isprva zahvate sjever Velike Britanije, a zatim donesu zimske oborine zapadnim i južnim dijelovima Norveške.
Osim toga, prognostičari su izrazili zabrinutost zbog oluja koje će se kretati prema sjeveru od Sredozemlja i širiti vlagu u Finsku, s obzirom na aktivan uzorak koji se očekuje u južnoj Europi.
Područja diljem južne Švedske, uključujući grad Stockholm, mogla bi propustiti većinu snježnih dana tijekom prve polovice zime. Ljubitelji snijega možda će morati pohrliti u područja na istoku i zapadu Finske i Norveške kako bi se izložili snježnim padalinama od prosinca do veljače.
AccuWeatherova godišnja skijaška prognoza za Europu
Došlo je vrijeme za brisanje prašine sa skija i snowboarda jer stigla je druga godišnja verzija AccuWeatherove europske skijaške prognoze.
Dok se mnoga skijališta diljem Europe pripremaju za možda najprometniju skijašku sezonu od početka pandemije koronavirusa, pojedini vlasnici skijališta upozoravaju da bi neki aspekti skijaškog iskustva ove godine mogli biti drukčiji. Rastući troškovi struje i plina natjerali su neka zimovališta da podignu cijene ionako skupog sporta. Neka se zimovališta možda uopće ne otvore.
Odredišta u Francuskoj osmislila su nekoliko jedinstvenih taktika kako bi se smanjili troškovi, uključujući usporavanje brzine žičara, korištenje obnovljive energije i traženje potpore vlade, izvijestio je Euronews. Kao rezultat toga, kupci bi mogli platiti veće naknade kako bi se nadoknadili preostali troškovi.
Područja za koja se predviđa da će ove zime imati odlične skijaške uvjete uključuju odredišta uglavnom na uzvisinama u južnoj Europi, gdje će oluje vjerojatno biti aktivne. S druge strane, dodatni snijeg vjerojatno će imati pozitivan učinak na operativne troškove na tim lokacijama.
Mjesta koja će ove zime imati dobre skijaške uvjete uključuju zimovališta u Škotskoj, južnoj Norveškoj, središnjoj Španjolskoj i središnjoj Italiji. Ove sezone očekuju se loši uvjeti za sva odmarališta koja se nalaze diljem sjeverne Engleske i područja u Njemačkoj, uključujući sjeverne padine Alpa, piše Index.
Svijet
Plaće u Europi: Gdje se zarađuje najviše?
Početak nove godine idealno je vrijeme za promjenu posla – a visina plaće pritom ima ključnu ulogu u odlukama mnogih zaposlenika. Zanima vas koliko zarađuju vaši europski susjedi?
Siječanj je popularan mjesec za promjene posla jer zaposlenici provode novogodišnje odluke u djelo, a tvrtke prilagođavaju planove zapošljavanja za prvo tromjesečje.
Za mnoge radnike plaća je jedan od najvažnijih čimbenika pri odluci o sljedećem karijernom koraku. Osim očitih razlika među sektorima, plaće se znatno razlikuju i među europskim državama – kako u nominalnim iznosima, tako i kada se prilagode kupovnoj moći, piše Euronews.
Razmišljate o promjeni mjesta boravka, a ne samo poslodavca? Ili vas jednostavno zanima koliko zarađuju vaši susjedi? Prema najnovijim podacima Eurostata za 2024. godinu, ovako se plaće razlikuju diljem Europe.
Prosjek blizu 40.000 eura u EU-u
Prosječna godišnja plaća po zaposleniku u Europskoj uniji iznosi 39.808 eura. Među državama članicama kreće se od 15.387 eura u Bugarskoj do 82.969 eura u Luksemburgu, što je čak 5,4 puta više.
Osim Luksemburga, prosječna plaća viša od 50.000 eura bilježi se još u pet zemalja: Danskoj, Irskoj, Belgiji, Austriji i Njemačkoj.
Na dnu ljestvice, uz Bugarsku, prosječna godišnja plaća po zaposleniku manja je od 20.000 eura u Grčkoj i Mađarskoj.

U mnogim državama velik udio ljudi radi nepuno radno vrijeme, no Eurostat prilagođava podatke kako bi pokazao kolika bi bila prosječna plaća kada bi svi zaposlenici radili puno radno vrijeme.
Podaci pokazuju da su plaće općenito više u zapadnoj i sjevernoj Europi, a niže u istočnoj i jugoistočnoj Europi.
Razlozi razlika u plaćama
Giulia De Lazzari, ekonomistica iz Međunarodne organizacije rada (ILO), istaknula je da su gospodarska struktura i produktivnost država ključni razlozi razlika u plaćama među zemljama.
“Viša produktivnost omogućuje državama isplatu viših plaća“, rekla je za Euronews.
De Lazzari navodi da zemlje s većim udjelom sektora s visokom dodanom vrijednošću, poput financija, IT-a i napredne industrije, u pravilu imaju više plaće od zemalja u kojima je zapošljavanje koncentrirano u sektorima s nižom dodanom vrijednošću. U potonje spadaju, primjerice, poljoprivreda, tekstilna industrija ili osnovne uslužne djelatnosti.
“Snaga i prisutnost sindikata, obuhvat i dubina kolektivnih ugovora te razina zakonski propisane minimalne plaće također značajno utječu na visinu plaća“, dodala je.
Dr. Agnieszka Piasna, viša istraživačica u Europskom institutu za sindikate (ETUI), objasnila je da niska razina sindikalne organiziranosti i viša nezaposlenost vjerojatno slabe pregovaračku moć radnika na tržištu rada.
„To se često navodi kao objašnjenje za nizak udio plaća u mnogim zemljama srednje i istočne Europe, koje imaju neke od najnižih stopa sindikalne organiziranosti u EU-u“, rekla je.
Prosječne plaće prema kupovnoj moći
Razlike su manje kada se plaće promatraju prema standardu kupovne moći (PPS), koji uzima u obzir razlike u troškovima života među državama.
Jedna PPS jedinica teoretski omogućuje kupnju iste količine roba i usluga u svakoj zemlji.
Plaće prilagođene punom radnom vremenu kreću se od 21.644 PPS-a u Grčkoj do 55.051 PPS-a u Luksemburgu. Omjer između najviše i najniže vrijednosti tada se smanjuje na 2,5.
Uz Luksemburg, na vrhu ljestvice su Belgija, Danska, Njemačka i Austrija, sve s više od 48.500 PPS-a.
Pet zemalja s najnižim vrijednostima su Grčka, Slovačka, Mađarska, Bugarska i Estonija, sve ispod 28.000 PPS-a.

De Lazzari iz ILO-a istaknula je da troškovi života i razine cijena utječu na plaće, a posljedično i na visinu zarada. „Zemlje s višim razinama potrošačkih cijena općenito imaju i više nominalne plaće“, rekla je.
Poredak pojedinih zemalja znatno se mijenja kada se uspoređuju iznosi u eurima i prema PPS-u. Primjerice, Rumunjska se penje s 22. na 13. mjesto, ostvarujući znatno bolji rezultat prema kupovnoj moći, dok Estonija pada sa 16. na 22. mjesto kada se uzmu u obzir razlike u cijenama.
Ako se prosječni rast iz posljednjih pet godina nastavi, očekuje se da će prosječna plaća u EU-u u 2025. godini dosegnuti 41.600 eura u nominalnom iznosu, a u 2026. godini 43.400 eura, iako se stope rasta znatno razlikuju među državama.
Svijet
INDEKS SUKOBA 2025. / Ovo su najopasnija mjesta na svijetu
Svijet je i dalje obilježen visokim stupnjem nasilja, a najopasnija žarišta sukoba ostaju Palestina, Ukrajina i Meksiko, pokazuje najnoviji Indeks sukoba organizacije ACLED.
ACLED-ov Indeks sukoba globalna je procjena toga kako se i gdje sukobi u svim državama i teritorijima svijeta razlikuju prema četiri pokazatelja: smrtonosnosti, ugroženosti civila, geografskoj rasprostranjenosti i broju oružanih skupina.
Palestina, Meksiko i Ukrajina
Palestina ima i geografski najrašireniji sukob: ACLED bilježi visoku razinu nasilja na gotovo 70% teritorija Gaze i Zapadne obale.
Mjanmar je najfragmentiraniji sukob na svijetu – više od 1.200 različitih oružanih skupina sudjelovalo je u barem jednom nasilnom incidentu.
Pakistan je u posljednjih 12 mjeseci postao opasniji za civile, a broj smrtnih slučajeva uzrokovanih političkim nasiljem porastao je zbog jačanja regionalnih pobuna i kratkotrajne, ali intenzivne eskalacije sukoba s Indijom.
Haiti je postao smrtonosniji i opasniji za civile: više od 4.500 Haićana ubijeno je u političkom nasilju, dok je porastao i broj ciljanih napada na civile.
Ekvador je također postao smrtonosniji, s više od 1.000 dodatnih smrtnih slučajeva uzrokovanih političkim nasiljem u odnosu na 2024. godinu.
Gdje se događaju sukobi?
ACLED-ov Indeks sukoba rangira 50 najtežih sukoba u svijetu te ih svrstava u kategorije ekstremnih, visokih ili nestabilnih.

Koliko je sukoba prisutno u svijetu?
Razina sukoba ostala je stabilna tijekom proteklih 12 mjeseci. ACLED je zabilježio 204.605 sukobnih događaja od 1. prosinca 2024. do 28. studenoga 2025., u usporedbi s 208.219 događaja u prethodnih 12 mjeseci.
Ti nasilni događaji rezultirali su – prema konzervativnim procjenama – s više od 240.000 smrtnih slučajeva.
Ratovi u Ukrajini i Palestinii dalje su glavni pokretači nasilja te čine više od 40% svih sukobnih događaja u proteklih godinu dana. Građanski ratovi u Mjanmaru i Sudanu ostali su na visokoj razini, a nasilje bandi i dalje potiče sukobe: Brazil, Ekvador, Haiti i Meksiko svrstavaju se među deset zemalja s najtežim oblicima nasilja u svijetu.

Borbe u Siriji nastavile su se unatoč padu Bašara al-Asada, dok u Nigeriji nije bilo predaha od složene mreže regionalnih sukoba. U Pakistanu su pogoršane islamističke i separatističke pobune na periferiji zemlje – dodatno potaknute povremeno eksplozivnim odnosima sa susjedima – dovele do daljnjeg pogoršanja ionako nestabilne sigurnosne situacije.
Kako su se sukobi promijenili?
Iako je pet vodećih zemalja na Indeksu zadržalo svoje pozicije, neki sukobi unutar tih država znatno su se promijenili. Palestina je treće najsmrtonosnije područje na svijetu, unatoč padu broja smrtnih slučajeva povezanih sa sukobima zbog primirja u Gazi. Po smrtonosnosti je nadmašuju samo Ukrajina i Sudan.

Suprotno tome, u Siriji je broj smrtnih slučajeva povezanih sa sukobima – potaknut kombinacijom političkog nadmetanja, sektaškog nasilja i stranog upletanja – porastao s nešto više od 6.000 na više od 9.000 u proteklih 12 mjeseci.
Mjanmar, Meksiko, Brazil i Nigerija ostali su stalno visoko rangirani prema sva četiri pokazatelja Indeksa. Posebno se ističe porast nasilja bandi u Ekvadoru i Haitiju, što je dovelo do njihovog uspona na ljestvici.
Ekvador je porastao na 6. mjesto jer je u proteklih godinu dana više od 50 oružanih skupina aktivno sudjelovalo u nasilju, uključujući gotovo 40 bandi. Više od polovice tih bandi sudjelovalo je u više od 2.500 događaja usmjerenih protiv civila.
Na Haitiju je gotovo udvostručenje broja poginulih i porast napada na civile dovelo do skoka na ljestvici – s 11. mjesta 2024. godine na 8. mjesto ove godine.
Svijet
ALARMANTNO STANJE / Stručnjaci upozoravaju na najgori mogući scenarij dok se u europskoj zemlji širi “super gripa”
Engleski NHS je objavio najnovije podatke o radu sustava – upozoravajući da bi ovaj mjesec mogao donijeti “najgori mogući scenarij”. Razlog je opasni soj gripe koji se ubrzano širi tom zemljom.
NHS Engleske je objavio ažurirane podatke o gripi i bolničkim prijemima, javlja Sky News.
Upozoravaju da zdravstveni sustav prolazi kroz iznimno težak prosinac zbog naglog porasta slučajeva tzv. “super gripe”.
Broj hospitalizacija zbog gripe porastao je za više od polovice u samo tjedan dana, pokazuju novi podaci.
Prošlog tjedna prosječno je 2.660 pacijenata dnevno bilo u bolnicama zbog gripe.
To je najviša brojka ikad zabilježena u ovo doba godine, a ujedno i porast od 55% u odnosu na tjedan ranije.
Vodstvo zdravstvenog sustava upozorava da je broj pacijenata s gripom u bolnicama već znatno porastao i nakon razdoblja koje pokrivaju ovi podaci – te da se vrhunac epidemije još uvijek ne vidi.
Uz eksploziju gripe, broj pacijenata s norovirusom porastao je dodatnih 35%.
NHS sada upozorava da zimski virusi počinju “preplavljivati bolnice”.
Kako se virusi gripe mijenjaju
Ovogodišnja sezona gripe započela je ranije nego inače.
Broj pacijenata oboljelih od gripe koji su završili u bolničkim krevetima diljem Engleske znatno je veći nego prošle godine, pa je NHS poslao “SOS za cijepljenje” ranjivim skupinama.
No koliko je zapravo loša ovogodišnja sezona gripe?
Rekordi srušeni u Australiji
Ukratko – prvi pokazatelji nisu ohrabrujući.
Stručnjaci smatraju da je mutirani soj odgovoran za raniji početak širenja virusa nego što je uobičajeno.
Australska sezona gripe – koja se često koristi kao dobar pokazatelj onoga što čeka Europu – ove je godine oborila rekorde po broju zaraženih.
U regiji Azija-Pacifik također su se pojavili upozoravajući signali: Japan je u listopadu proglasio epidemiju gripe zbog koje su mnoge škole bile zatvorene.
Vrste gripe
Postoje tri vrste gripe: influenca A(H1N1), influenca A(H3N2) i influenca B.
Ove godine problem stvara podtip H3N2.
Virusi gripe stalno evoluiraju u procesu zvanom antigenski drift – zbog toga se cjepiva protiv gripe svake godine prilagođavaju.
Na sjevernoj hemisferi sojevi za cjepiva biraju se u veljači za sljedeću zimu.
No ovaj soj H3N2, točnije varijanta nazvana subklada K, evoluirao je više nego inače tijekom ljeta, pa se razlikuje od verzije na kojoj se temelje ovogodišnja cjepiva, navodi Britanska agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA).
UKHSA procjenjuje da je prošle zime u Engleskoj od gripe umrlo 7.757 ljudi, u usporedbi s 3.555 godinu ranije.
Broj umrle djece povezan s gripom porastao je s 34 na 53.
Sve u svemu, čelnici NHS-a upozoravaju na izuzetno tešku zimu.
Gotovo tri puta više pacijenata s gripom u londonskim bolnicama
Dr. Chris Streather, regionalni medicinski direktor NHS Engleske za London, izjavio je za Sky News da je ovogodišnja sezona gripe najgora u glavnom gradu od pandemije covid-19.
“Situacija je najteža koju smo imali u bilo kojoj sezoni gripe od pandemije covida. Prošlog tjedna u Londonu smo imali 259 hospitaliziranih pacijenata s gripom. U istom razdoblju prošle godine bilo ih je 89. Dakle, sada ih je gotovo tri puta više nego lani”, rekao je.
Dr. Streather dodao je da dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da soj gripe “još ne pokazuje znakove prolaska vrhunca”.
Također je rekao da se ljudi trebaju “vratiti navikama iz vremena COVID-a”, posebno kada je riječ o higijeni ruku.







