ZADAR / ŽUPANIJA
RAZGOVOR ZA HRVATSKI TJEDNIK: Nadbiskup Puljić: “Svi se moramo ozbiljno zamisliti zbog pada broja katolika i stanovnika uopće”
Zadarski nadbiskup Želimir Puljić, predsjednik HBK, u razgovoru za Hrvatski tjednik komentirao je zadnji popis stanovništva u Hrvatskoj, poručujući: „Alarmantan je odlazak ljudi iz Hrvatske, ali on ne znači i rastanak od vjere“.
Razgovor kojeg je vodila novinarka Andrea Černivec objavljujemo u cijelosti.
Mons. Puljić: Već godinama naši uvaženi demografi upozoravaju na pomanjkanje stanovništva koje se uglavnom svodi na dva odlučujuća faktora: na pomanjkanje rođenih i povećanje broja odseljenih u inozemstvo. Posebice, međutim, zabrinjava činjenica pomanjkanje djece pa se brojne škole po našim selima i manjim naseljima zatvaraju ili su pred procesom zatvaranja. Ali i odseljavanje pojedinaca i čitavih obitelji zadnjih godina u zemlje zapadne Europe, ili čak i u prekomorske zemlje, ne može nikoga ostaviti ravnodušnim.
Imajući u vidu brojne poteškoće i krize s kojima će se oni susresti u novim mjestima, jezičnim barijerama, kao i u susretu s novim običajima, mentalitetom i drugim životnim teškoćama i problemima, često sam se pitao je li im doista bilo nužno činiti takve radikalne zaokrete i poći u tuđinu.
Istina, mnogi od njih imaju nekoga ‘od svojih’, rodbine, braće, stričeva ili susjeda, pa im je bilo ‘lakše donijeti tu životnu odluku’. Znali su, naime, i bili sigurni kako će im oni pomoći da se priviknu i započnu iznova. No siguran sam da ih nisu pitali, a ni oni im nisu rekli s kakvim su se sve novim problemima ‘hrvali’ kad su u tuđinu došli.
Nije pjesnik bez razloga napisao ‘svaka tuđa zemlja, tuga je golema’… O tome vjerojatno nisu ni pitali svoje poznanike i rodbinu u tuđini. A ni oni im se nisu usudili nešto pričati iz svoje ‘gorke iseljeničke prošlosti’ jer bi to mogli shvatiti i protumačiti kao da im ‘ne žele pomoći’. A to bi zapravo bila prava i ‘prva pomoć’ svima koji su u napasti donijeti odluku ‘o odlasku u nepoznato.“
Već godinama, barem kad je riječ o katolicima u Hrvatskoj, brojka se nije spustila ispod 80 posto. Prema zadnjim podacima DZS-a, katolika je oko 78 posto, ali njima se dodao i broj onih koji se nalaze pod rubrikom Ostali kršćani. Je li ovo svejedno alarm za uzbunu i Crkvi?
Mons. Puljić: Mislim kako su već neki komentatori pokušali dati objašnjenje o padu postotka katolika ispod 80 posto, navodeći posebnu rubriku ‘kršćana od 186.960’ među kojima je golem postotak katolika, da bi se onom postotku od 78 posto moglo dodati još barem četiri posto katolika. Tako bi realniji broj katolika bio barem 82 posto.
Ako se uzme u obzir kako je u zadnjih deset godina oko 240.000 odselilo iz Hrvatske, a veliki je postotak od njih bio iz redova katolika, onda je to vrlo alarmantno, kako za društvo, tako i za Crkvu koja je sastavnica društva. I valja nam se svima zapitati što nam je činiti da ljudi ne idu iz zemlje, da ostanu uz svoja ognjišta i uz svoja svetišta.
Uz naše ‘domaće snage’, učitelje, svećenike, javne djelatnike u politici, školstvu, u javnom i društvenom sektoru, važan ‘saveznik u prosvjećivanju’ jesu i naši iseljenici, koji su prošli fazu odseljenja i prilagodbe novim okolnostima. Oni mogu posvjedočiti o nepredvidivim problemima i traumama s kojima su suočili na novom polju rada i života.
Svi smo pozvani biti od pomoći onima koji su već otišli, kao i onima koji možda sanjaju kako poći. Njima bi bilo vrlo korisno ponavljati one već poznate riječi mostarskoga pjesnika Šantića: Ostajte ovdje, sunce tuđeg neba neće vas grijat’ k’o što ovo grije…
Brojna hrvatska emigracija pomagala je 90-ih
Kažete da niste iznenađeni najnovijim brojkama. Gdje, osim u iseljavanju, vidite najveći problem? Kako zaustaviti ovaj negativni trend i osjeća li Crkva već sada ove brojke?
Mons. Puljić: Nisam iznenađen brojkama jer, kako sam rekao, već desetljećima nas na to upozoravaju demografi koji ‘prate kretanje nacije’. Mi smo poput Talijana i nekih drugih europskih naroda, Iraca i Poljaka, poznati kao oni koji imaju ‘brojnu emigraciju’.
U više navrata bio sam u ime HBK zadužen za našu inozemnu pastvu te sam u susretima osjetio svu dramu života u tuđini. Ali, i blagoslov što smo u teškim ratnim godina imali svoje zemljake diljem svijeta. Zahvaljujući njihovoj potpori, srcu i pomoći nitko u Domovini nije umro od gladi. Dapače, i u najtežim danima stradanja, kad su jugoslavenska vojska i srpske paravojne formacije okupirali veliki dio Hrvatske i BiH, silan broj prognanika Hrvata i Muslimana iz Hrvatske i BiH bio je zbrinut u hotelima i drugim društvenim zgradama diljem Lijepe naše, pa su svi imali krov nad glavom. I sanjali su da će doći dani slobode, obnove i normalnoga života.
S pravom je Sluga Božji, kardinal Franjo Kuharić, govorio kako se u Domovinskom ratu zbilo mnogo čudesa, posebice na polju karitativne djelatnosti i solidarnosti. Poželio bih da nas sve drži i nosi taj duh, kao i osjećaj za Domovinu, za koju su mnogi položili svoje živote kako bismo mi danas u slobodi i demokraciji mogli i znali stvarati bolju budućnost onima koji iza nas dolaze.
Je li se i prema Vašemu mišljenju zaista smanjio broj katolika u Hrvatskoj, odnosno broj vjernika na svetim misama i biste li se složili s ovim postotkom Državnoga zavoda za statistiku?
Mons. Puljić: Dvije godine zdravstvenih problema s Covidom-19 ostavio je traga i na redovitim okupljanjima na svetim misama. No, proslava nekih obljetnica i velikih svetkovina, posebice Marijinih blagdana s brojim hodočasnicima diljem Hrvatske, pokazuje kako vjernici nisu zaboravili svoje svece i svoje svetinje.
Što se tiče rezultata Državnoga zavoda za statistiku, već smo čuli neke izjave i komentare, kao i manjkavosti u formulaciji pojedinih pitanja koja onda ‘proizvedu’ dvoznačne rezultate. No, matematika je kruta realnost pred kojom se ne isplati ‘prepirati i lamentirati’, već ‘dobro razmisliti i odlučiti nešto delati’, kako vele Zagorci.
Odljev iz župe ne znači i rastanak od vjere
Pojedini svećenici godinama upozoravaju kako postoji sve veći odlazak vjernika iz Crkve nakon sakramenta potvrde, na neki način i ovaj Popis to potvrđuje. Što je tomu uzrok i kako spriječiti njihov daljnji odljev?
Mons. Puljić: Ne isključujem opravdanost prigovora ‘pojedinih svećenika’ koji govore o ‘odljevu vjernika nakon sakramenta potvrde’. No, pitanje je dosta slojevito i više je tu elemenata koje valja uzeti u obzir.
Najprije valja znati kako su različita iskustva podjele svete potvrde u Hrvatskoj: negdje je krajem osmogodišnjeg školovanja, negdje početkom srednje škole, a negdje pri kraju srednjoškolskoga obrazovanja.
Dok su osmogodišnje škole ‘uglavnom negdje blizu župa’ u kojima se kandidati za krizmu pripremaju, srednje škole, naprotiv, nisu svima ‘jednako blizu’, pa je ‘razumljivo’ što se događa njihov ‘odljev iz župe’. Bilo bi, međutim, neprimjereno zaključiti kako taj ‘njihov odljev’ iz župe znači njihov ‘rastanak od vjere’, kako se često čuje u vjerničkim krugovima.
Ako su mladić ili djevojka po završetku srednje škole upisali fakultet u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Zadru i Osijeku, razumljivo je što se dogodio njihov ‘odljev’ iz vlastite župe. Bilo bi dobro i pohvalno kad bi katehete i župnici zadržali povezanost s njima i kad odu iz mjesta.
Izvor: Zadarska nadbiskupija
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA SA SVEUČILIŠTA / Promocija prvostupnika Odjela za psihologiju
Na Sveučilištu u Zadru danas je promovirano 35 prvostupnica i prvostupnika Odjela za psihologiju. Svečani čin podjele diploma vodile su pročelnica Odjela prof. dr. sc. Irena Burić i promotorica izv. prof. dr. sc. Marina Nekić.
Pročelnica Burić izrazila je uvjerenje da su prvostupnici u posljednje tri godine puno naučili ne samo o psihologiji, nego i o sebi. Svi su postali svjesniji složenosti i brojnosti čimbenika koji određuju ljudsko ponašanje te je psihologija postala dio njihovog identiteta.
– Iako ste danas zatvorili jedno važno poglavlje, vaše akademsko putovanje ovdje ne završava. Većina vas nastavit će diplomski studij psihologije upravo kod nas, što nas iskreno veseli — jer ćemo imati priliku i dalje zajedno učiti i napredovati. Neki će pak krenuti drugim putevima, i to je jednako vrijedno. Što god odabrali, želim da njegujete vrijednosti koje ste razvijali tijekom studija: znatiželju, etičnost, odgovornost, suosjećanje i kritičko mišljenje. Biti psiholog nije samo zanimanje — to je način gledanja na ljude i svijet te način brige za druge. Zato vas potičem da uvijek pokušate vidjeti ispod površine, razumjeti složenost ljudi i njihovih života te, nadasve, da njegujete empatiju prema drugima, ali i prema sebi, osobito onda kada se svijet čini prezahtjevan, besmislen, nepravedan i nemilosrdan — poručila im je pročelnica Burić.
Promotorica Nekić rekla je kako su putem zasigurno čuli sve one etikete koje se lijepe ovoj generaciji: da su preosjetljivi, „pahuljice”, nezainteresirani, ovisni o ekranima, nestrpljivi i razmaženi. Istina je zapravo da žive u najnestabilnijem, najbržem i najglasnijem razdoblju ljudske povijesti. I unatoč svemu, uče, rade, pomažu jedni drugima i postavljaju pitanja koja starije generacije nisu ni znale da postoje.
– Pokazali ste hrabrost u ispitima, praktikumima, seminarima i kolokvijima, u učenju, sumnjama, u pokušajima i pogreškama, koje su vas, nenametljivo, oblikovale u današnje promovente. Ako već živimo u svijetu influencera, onda budite influenceri naše struke, psihologije. Ako nešto treba biti viralno i ako nešto treba trendati, onda neka to budu empatija, suosjećanje, zahvalnost, znanje, kritičko mišljenje, osobne i profesionalne granice, odgovornost, trud i disciplina. Možda nećete imati milijune pratitelja, ali ćete imati nešto važnije — ljude koji će se zbog vašeg rada bolje razumjeti, manje patiti, hrabrije i odvažnije živjeti — rekla je promotorica.
Uoči svečane dodjele diploma promoventi su dali prisegu kako će svoje znanje produbljivati i doprinositi napretku domovine. Prigodno su dodijeljene pohvale najuspješnijim studentim: Leu Pletikosi Ljubiću, Anđeli Kovačević, Martini Ušljebrka i Klementini Damić. Program je glazbenim nastupom uveličao Akademski pjevački zbor Sveučilišta u Zadru pod ravnanjem Tomislava Košte.
Promovirani su: Ana Baričević, Mirta Bjeličić, Tea Čale, Klementina Damić, Anđela Delić, Bruna Ercegović, Lara Glavić, Gabrijela Grudenić, Dora Jakelić, Noa Janžić, Monika Jaša-Šangulin, Lucija Kačić-Bartulović, Marina Kajić, Lucia Karl, Lana Kasalo, Dominik Katuša, Alessia Krstić, Luciana Lonac, Martina Marović, Korina Miličević, Kate Musa, Kristina Mužinić, Marija Magdalena Otahal, Maja Pećarić, Vinka Pera, Lucija Plazibat, Nela Puljak, Rea Purgar, Vili Sinković, Hana Sivec, Lana Smetiško, Dominik Svetec, Nika Tokić, Ivana Magdalena Vuletić, Karla Žaper.
ZADAR / ŽUPANIJA
UDRUGA 3. DOB I HNK ZADAR / Izlet u Zagreb za umirovljenike uz posjet mjuziklu “Ljepotica i zvijer”
Udruga umirovljenika 3.DOB u suradnji s Hrvatskim narodnim kazalištem Zadar, organizira izlet u Zagreb uz posjet mjuziklu “Ljepotica i zvijer” u izvedbi Kazališta Komedija u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.
Datum izleta: 18. siječnja 2026.
Vrijeme polaska: 11:00 h, parking Višnjik, Zadar
Povratak: istoga dana u večernjim satima
Mjuzikl: Ljepotica i zvijer (Kazalište Komedija, KD Lisinski)
Cijena izleta: 44 € (uključuje organizirani prijevoz autobusom i ulaznicu za predstavu)
Prijave i informacije:
Udruga umirovljenika 3. DOB
Narodni trg 6 (1. kat), radnim danom od 10:00 do 12:00 h
Mob: 091 212 0018
Ponuda vrijedi za: pretplatnike HNK Zadar i članove Udruge umirovljenika 3.DOB
O MJUZIKLU “LJEPOTICA I ZVIJER”
Mjuzikl “Ljepotica i zvijer” jedan je od najpoznatijih i najomiljenijih naslova svjetske glazbeno-scenske produkcije. Raskošna scenografija, dojmljivi kostimi i prepoznatljivi glazbeni brojevi stvaraju čaroban doživljaj koji je osvojio publiku svih generacija. Kazalište Komedija donosi vrhunsku interpretaciju ove bezvremenske bajke, obogaćenu humorom, emocijom i snažnim glumačkim izvedbama. https://www.komedija.hr/www/repertoar/ljepotica-i-zvijer/
Nastavak suradnje HNK Zadar i Udruge umirovljenika 3.DOB
Ovaj izlet označava nastavak suradnje HNK Zadar i Udruge umirovljenika 3.DOB te predstavlja prvu u nizu planiranih predstava i kulturnih programa koji će zajednički realizirati. Cilj je nastaviti poticati dostupnost kulturnih sadržaja, druženje i aktivno uključivanje umirovljenika u kazališni život Zadra i Hrvatske.
Pozivaju se svi zainteresirani pretplatnici HNK Zadar i članovi Udruge umirovljenika 3. DOB da se pridruže i dožive nezaboravan kazališni doživljaj u Zagrebu.
ZADAR / ŽUPANIJA
NABAVKA NOVOG UREĐAJA / OB Zadar nastavlja s vrhunskom dijagnostikom jetrenih bolesti!
Napredni medicinski uređaj FibroScan, koji omogućava brzu, jednostavnu, neinvazivnu i bezbolnu procjenu zdravlja jetre mjerenjem elasticiteta tkiva jetre, instaliran je na Odjel za gastroenterologiju Opće bolnice Zadar. Ova se pretraga u OB Zadar koristi više od 10 godina i gotovo svi gastroenterolozi imaju certifikat za njezino provođenje.
Tijekom ove godine stari se uređaj pokvario, pa je prisilno „umirovljen“, no nabavkom novog pretrage se neometano obavljaju.
„FibroScan jetre predstavlja zlatni standard među neinvazivnim, elastografskim metodama jer može vrlo precizno, a ujedno potpuno bezbolno, odrediti tvrdoću i elastičnosti jetre. Ovom se pretragom koristimo u procjeni i praćenju oštećenja jetre kod kroničnih bolesti kao što su hepatitis B i C, autoimuni hepatitis, MASLD (metabolički poremećaj povezan s masnom jetrom), alkoholna bolest jetre, genetske bolesti (Wilsonova bolest, hemokromatoza) te u praćenju odgovora na terapiju. Tijekom pregleda, koji je sličan ultrazvuku, liječnik prislanja malu sondu na kožu koja odašilje mehaničke i ultrazvučne valove. Pacijent to može osjetiti kao lagane vibracije na mjestu sonde. Pretraga je bezbolna, sigurna i kratkotrajna, traje svega oko deset minuta. Može u potpunosti zamijeniti biopsiju jetre i možemo je ponavljati neograničeni broj puta. Za pretragu ne postoji posebna priprema bolesnika. Rezultati pretrage gotovi su odmah, no potrebno ih je tumačiti u odnosu na anamnestičke, kliničke i biokemijske parametre. FibroScan pruža precizne rezultate o stupnju fibroze (ožiljkavanja tkiva jetre) i steatoze (masne infiltracije jetre), što je ključno za rano otkrivanje bolesti poput masne jetre ili ciroze. Rano otkrivanje omogućuje pravovremeno liječenje i sprječava daljnji razvoj bolesti“, kazala je doc.prim.dr.sc.Melanija Ražov Radas, dr.med., voditeljica Odjela za gastroenterologiju.
FibroScan svakako ima svoje mjesto i u procjeni statusa jetrenog parenhima kod manje čestih bolesti i stanja, kao što je celijakija (jedan od mogućih uzroka steatoze jetre), potom kod srčane bolesti s razvojem zastojne jetre, cistične fibroze, ali i brojnih drugih situacija u kojima mjerenje gustoće jetrenog parenhima FibroScanom daje dodatnu vrijednost u dijagnostici i liječenju.
Vrijednost medicinskog uređaja FibroScan iznosi 215.901,25 eura. Dio sredstava, 120.000,00 eura, osigurao je Grad Zadar i tako omogućio još jedan iskorak u podizanju zdravstvene zaštite za sve pacijente.
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







