Centar za starije u Sv. Filip i Jakovu je pri kraju gradnje.

U tijeku je opremanje objekta i uređenje okoliša s pristupnom cestom te priključci na vodovod i odvodnju.

Podsjetimo, riječ je o jednom od najvećih projekata u povijesti općine čija ukupna vrijednost prelazi 11 milijuna eura.

Gradsko vijeće donijelo je odluku o postavljanju nove spomen-ploče poginulom hrvatskom branitelju Rajku Lozi.

Prijedlog je pred vijećnike stigao od gradonačelnika Erlića, u čast poginulom branitelju iz Domovinskog rata koji je nastradao 5. listopada 1991. godine.

“Predlaže se postavljanje spomen ploče tamo gdje je bila i prije. Nova ploča imat će natpis: “Na ovom mjestu u Domovinskom ratu svoj je život položio hrvatski branitelj i junak Rajko Lozo (31.8.1967. – 5.10.1992.), braneći slobodu Zadra i Republike Hrvatske. Navik on živi ki zgine pošteno”, kazao je Marin Perinić obrazlažući odluku. 

Spomen-ploča bit će postavljena u Ulici Josipa Jurja Strossmayera gdje ju je 1998. postavila obitelj poginulog branitelja. Koncem studenoga prošle godine ploča je razbijena, a ploča koju je postavila nepoznata osoba uklonjena je od strane komunalnih redara.  

U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru predstavljena je monografija „Preko i njegovo područje”. Nastala kao rezultat znanstvenog skupa održanog 2021. godine, monografija razmatra različite aspekte koji su pridonijeli društveno-gospodarskom i kulturnom razvoju naselja Preko u bližoj i daljoj prošlosti, a s obzirom na povijesno-geografsko značenje prostora, osmišljava i smjerove kulturno-gospodarskog razvoja u budućnosti.

Tematski je podijeljena u tri poglavlja, od kojih je najopsežnije „Arheologija, povijest i povijest umjetnosti”, koje zahvaća povjesnicu Preka od prapovijesti do naših dana. Drugo poglavlje „Jezikoslovlje, književnost i kultura” donosi 18 radova povezanih s poviješću jezika, dijalektologijom, poviješću glazbe, kazalištem, književnošću, teologijom i etnologijom, dok je treće poglavlje „Prirodoslovlje, geografija, demografija i gospodarstvo”.

– Ovo je jedna od zavičajnih znanstvenih monografija kojom Sveučilište u Zadru konkretno doprinosi društvenoj i gospodarskoj zajednici. Članovi akademske zajednice sve više su usmjereni na objavljivanje u visokorangiranim znanstvenim časopisima, po mogućnosti u inozemstvu, ali na Sveučilištu u Zadru s jednakim žarom i motivacijom priređujemo znanstvene monografije o prostoru u kojem živimo i djelujemo, ne baveći se samo identitetom ili egzistencijom prostora već i temeljima za njegov održivi razvoj koji će uvažavati različite pristupe i potrebe ali nikad na štetu lokalnog stanovništva te prirodne i kulturne baštine. Mnogi znanstvenici koji nemaju veze s Prekom ili Ugljanom putem znanstvenog rada postali su „socijalizirani Prečani”. Uvijek se nešto može učiniti drugačije i bolje, šire i dublje u promicanju spoznaja o tom dijelu Ugljana, ali ovo što je obuhvaćeno izrazito je vrijedno znanstveno ostvarenje i zalog za budućnost velikog dijela Općine Preko. Ovom knjigom nisu obuhvaćena dva naseljena otoka u sastavu te Općine, Rivanj i Sestrunj, ali nadam se da ćemo uskoro i o tim otocima objaviti znanstvene monografije, nakon što smo već objavili monografiju o Kalima, rekao je u pozdravnoj riječi rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić.

– Monografija pokazuje da je ljubav prema zavičaju izraz odgovornosti, da je njegovanje identiteta znak zrelosti, a da je poštovanje vlastite povijesti i duhovne baštine temelj otvorenosti, a ne isključivosti. Preko i njegovo područje kroz stoljeća su živjeli svoju povijest mirno, radno i dostojanstveno, ukorijenjeni u mediteransku kulturu, kršćansku tradiciju i suživot s drugima. Upravo takav identitet – tih, postojan i nenametljiv – ova knjiga dokumentira i trajno zapisuje. Ona je dokaz da se može biti duboko ukorijenjen, a istodobno otvoren; vjeran sebi, a nenametljiv drugima, istaknuo je načelnik Brižić.

Knjigu su predstavili glavni urednik prof. dr. sc. Robert Bacalja te recenzenti prof. dr. sc. Aleksandra Krajnović i prof. dr. sc. Tado Oršolić. Bacalja kao vrijednost monografije ističe činjenicu da je svaki trag o Preku istraživačima bio važan, bilo da se radi o težacima, svećenicima, profesorima, pomorcima ili liječnicima, biskupima… Svi su oni gradili Preko.

– Rijetko koje malo mjesto se može pohvaliti time da je između dva svjetska rata imalo svoju tiskaru, novine s prilogom i na talijanskom jeziku, čak i časopis koji su izdavali fratri na Školjiću, glasilo namijenjeno vjernicima u Kraljevini Jugoslaviji, ali koje je imalo recepciju diljem svijeta, tamo gdje su živjeli naši ljudi, čak i u Pittsburghu, rekao je Bacalja, izrazivši žaljenje što izlazak knjige nisu dočekale dvije suradnice, preminule Martina Dubolnić Glavan i Teodora Vigato.

O sadržaju monografije govorili su recenzenti Krajnović i Oršolić, ističući kako je specifičnost Zbornika njegova istraživačka širina, budući da pokriva brojne istraživačke teme iz različitih područja prirodnih, društvenih i humanističkih znanosti, ne gubeći time na znanstvenoj relevantnosti i istraživačkoj dubini.

Autori radova osim relevantnih znanstvenih diskursa i zaključaka, donose i brojne kuriozitete vezane uz povijest, umjetnost, kulturu, prirodne karakteristike prostora, stanovništvo, način života, ekonomiju, ali i prirodne i društvene nedaće koje su zadesile lokalno otočko stanovništvo Preka i okolnog područja. No radovi Zbornika se ne odnose samo na povijest, već tu povijest postavljaju u kontekst današnjice, suvremenog života, geografskih i prostornih datosti, ekonomske zbilje i političkih previranja, ali i strateških promišljanja te pogleda u budućnost.

– Crvena nit koja se provlači kroz istraživanja u radovima Zbornika, koja je vjerojatno i bila jednim od važnijih istraživačkih motiva autora radova, želja je da se povijesne i aktualne sociološke, kulturološke, ekonomske i političke činjenice u danom geografsko-društvenom trenutku Preka i okolnog područja otrgnu od zaborava, a time i zaštite, ali i da se kritički analiziraju te postave u širi društveni i istraživački kontekst. Tim više što se često radi o podacima koji su ili nepoznati ili nedostupni, čime su autori svoje rezultate objedinili i stavili na raspolaganje čitateljima i široj javnosti. Time ne samo da autori radova Zbornika daju nemjerljiv doprinos društvenoj i akademskoj zajednici već i potvrđuju osnovnu znanstvenu paradigmu, a to je – istražiti društvenu zbilju da bismo je bolje razumjeli, ali prije svega kako bismo odabrali bolji put prema budućnosti. To je od posebne važnosti kada je riječ o krhkim prirodnim i društvenim sustavima kao što su to mediteranski otoci, pa je za svaku pohvalu svaki istraživački napor i angažman koji pridonosi njihovom očuvanju, zaštiti i održivom razvoju, kao što je to slučaj i ovog djela, istaknula je Krajnović.

Zanimljiv je i prikaz čvrste povezanosti stanovništva s franjevcima koji su, kroz život i djelovanje u samostanu Sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću, dali izniman doprinos glagoljaškoj baštini, ali i opismenjavanju i kulturi stanovništva, kao i činjenica da su franjevci i lokalni stanovnici kroz povijest razvijali i specifične gospodarske odnose, posebice kroz poljoprivrednu djelatnost u okviru samostanskih nasada, kao i prikazi Galevca i Ošljaka koji predstavljaju specifično prirodno, ali i kulturološko bogatstvo otoka.